Ministarstva

Hrvatska ostvarila 10,7 milijardi eura neto dobiti od članstva u EU; 70% javnih investicija financirano europskim sredstvima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu. Naglasio je da je Hrvatska u 10 godina članstva u EU ostvarila 10,7 milijardi eura neto dobiti, a da je 70 posto ukupnih javnih investicija financirano iz europskog proračuna. Istaknuo je ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu kao strateški važan korak za građane i gospodarski razvoj. Spomenuo je i uspješnu apsorpciju sredstava iz EU fondova, poput onih za obnovu od potresa i ITU mehanizam, te najavio daljnje iskorištavanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Premijer je također naglasio pozitivne gospodarske pokazatelje, poput smanjenja javnog duga i inflacije, te rasta plaća i gospodarstva. Dotaknuo se i važnosti demografske revitalizacije, digitalne transformacije i dekarbonizacije kao budućih prioriteta.

14.06.2023 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Lokacije:	Slavonski Brod
Teme:	EU fondovi, Gospodarstvo, Državne politike, Investicije, Schengen, Eurozona, Obnova
Izdvojeni datumi:	2023-12-01, 2022, 2023, 2024, 2019
Datum:	14.6.2023. 0:00:00
Kategorije:	EU fondovi, Gospodarstvo, Državne politike, Investicije, Schengen, Eurozona, Obnova
	Andrej Plenković, Vlada, župani, EU fondovi, Schengen, eurozona, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, javne investicije, Slavonija, global entry, LNG terminal

Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura, a izvorima iz europskog proračuna financirano 70 posto ukupnih javnih investicija

Premijer je istaknuo da Hrvatska u potpunosti ispunjava kriterije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te ćemo do kraja ove godine iskoristiti i sva sredstva iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije. „Izvorima iz europskog proračuna financirano je 70 posto ukupnih javnih investicija“, naglasio je i podsjetio da je Hrvatska u 10 godina članstva u EU ostvarila 10,7 milijardi eura neto dobiti. Osvrnuo se i na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu.

Teme današnjeg sastanka su izmjene poreznih propisa, sustav upravljanja u kriznim situacijama te upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Premijer je na početku govora izjavio da mu je drago što je danas u Slavonskom Brodu, koji je prvi put domaćin sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Podsjetio je da je prije nešto manje od dva mjeseca sudjelovao na obilježavanju Dana Brodsko-posavske županije i 30. godišnjice konstituiranja predstavničkog tijela županije, a ove godine diljem Hrvatske povodom obilježavanja Dana županija slavimo tridesetu godišnjicu postojanja lokalne demokracije, odnosno uspostave novog ustroja jedinica lokalne i područne samouprave.

Istaknuo je da je ovo četrnaesti sastanak od prosinca 2016. godine te da je to dokaz kako Vlada i župani posvećuju veliku pozornost višerazinskom upravljanju Hrvatskom te da se tim susretima razvilo partnerstvo, međusobno razumijevanje i saznanja o prioritetima za svaki dio Hrvatske.

„Danas, nešto više od pola godine od tog sastanka, podsjetio bih nas na sve ono što je u posljednjih šest mjeseci ostvareno na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu od našeg zadnjeg susreta u prosincu“, kazao je Plenković, dodavši da je postignut niz zajedničkih strateških postignuća.

Hrvatska četvrta europska država u programu Global Entry: Po tome nas se svrstava u zemlje kojima SAD najviše vjeruju

Istaknuo je da je Hrvatska danas u Schengenu i eurozoni.

„To je bio cilj naše politike u ova dva mandata; dublja integracija je bila na prvom mjestu naše europske politike i mislim da ćemo u godinama pred nama svi skupa uvidjeti koliko su strateški promijenile položaj Hrvatske i koliko je to korisno za naše građane i brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj“, kazao je.

Osvrnuo se i na činjenicu da je Hrvatska, nakon što su za hrvatske građane ukinute vize za ulazak u SAD, postala četvrta europska država koja sudjeluje u američkom programu Global Entry, što našim građanima i poslovnim ljudima značajno pojednostavljuje formalnosti za putovanje u SAD.

„Po tome nas se svrstava u zemlje kojima SAD praktički najviše vjeruju“, naglasio je.

Ušli smo i u Europski stabilizacijski mehanizam, koji je dodatna sigurnosna mreža u eventualnim gospodarskim i financijskim krizama i članicama eurozone daje sigurnost i stabilnost u budućim krizama, kako je rekao.

„U međuvremenu smo nastavili sa snažnom potporom Ukrajini, političkom, diplomatskom i vojnom, a to ćemo činiti i dalje“, nastavio je predsjednik Vlade.

U deset godina članstva u Europskoj uniji Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura

Istaknuo je, da je što se tiče sredstava Europske unije, u ovih deset godina Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura.

Kazao je da su u potpunosti apsorbirana sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za zagrebački potres alokacija od 683 milijuna eura, a petrinjski 319 milijuna eura.

Dodao je da, što se tiče obnove, vidi ubrzana dinamika na svakom koraku.

Osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada

Podsjetio je i da je nedavno osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU.

„Željeli smo dati impuls za urbane planove središta županija, da potaknemo ulaganja u urbana središta“, kazao je.

Osvrnuo se i na sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te na Projekt Sjever, vrijedan 2 milijarde eura.

„Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ispunjavamo sve kriterije koje smo si zadali“, kazao je izdvojivši zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

„Dosad smo među prve tri države koje itekako dobro ispunjavaju kriterije i povlače sredstva iz tog instrumenta“, istaknuo je Plenković.

Izvorima iz europskog proračuna financirano 70 posto ukupnih javnih investicija

Dodao je da ćemo do kraja ove godine iskoristiti i sva sredstva iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

„Što znači da je to zamašnjak za investicije, izvorima iz europskog proračuna financirano je 70 posto ukupnih javnih investicija“, rekao je.

Podsjetio je i da se Hrvatska suočila s pandemijom covida i njezinim posljedicama, kao i prehrambenom i energetskom krizom i inflatornim pritiscima.

„Odgovorili smo kao Vlada i država sa 6,8 milijardi eura“, kazao je i podsjetio pakete pomoći, zamrzavanje cijena plina, struje i naftnih derivata i sve drugo što je Vlada činila da građani i gospodarstvenici lakše prođu kroz ovo izrazito teško i zahtjevno razdoblje.

"Sve to se dogodilo u uvjetima kada smo u prošloj godini nastavili rapidno smanjivati udio javnog duga u BDP-u, sa 78 na 68 posto", ustvrdio je Plenković. Dodao je da će ove godine javni dug biti nešto iznad 63 posto, a prema Vladinim projekcijama u 2024. trebao bi iznositi 60 posto. Naglasio je da ovi podaci govore o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Premijer je rekao da je Hrvatska ostvarila suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto u 2022. godini te da se iz mjeseca u mjesec smanjuje i stopa inflacije. "To je naš temeljni cilj, ali i svih drugih aktera kako bismo smanjili pritisak na ekonomski i socijalni standard naših građana", poručio je.

U tom smislu, kazao je, u mandatu Vlade, povećana je prosječna plaća za 50 posto, medijalna za 44, a minimalna plaća za 70 posto. "Želimo da se trend povećanja plaća itekako nastavi", istaknuo je Plenković.

Ocijenio je da su podaci za prvi kvartal ove godine o rastu gospodarstva od 0,8 posto izrazito ohrabrujući.

Izdavanje državne obveznice pokazalo snagu povjerenja u državu

Predsjednik Vlade istaknuo je da je izdavanje državne obveznice pokazalo izrazito visoku hrvatsku reputaciju kod građana i institucionalnih investitora, dok ovo zadnje izdanje eurobveznice svjedoči o povjerenju stranih investitora u Hrvatsku.

Kazao je i da će ova turistička godina, po dolascima i noćenjima, biti bolja od rekordne 2019. godine.

Govoreći o energetici, premijer je podsjetio na odluku koja će omogućiti udvostručenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina. "Hrvatska itekako ostvaruje svoj cilj regionalnoga energetskoga čvorišta", naglasio je.

Demografska revitalizacija jedan od prioriteta u narednom desetljeću

Izdvojio je i Strategiju demografske revitalizacije, koja je jedan od tri prioriteta u narednom desetljeću. Kazao je da je Središnji državni ured za demografiju i mlade pri kraju s pripremom Strategije demografskoga razvoja, koja će nakon usuglašavanja resora ići u javno savjetovanje.

Premijer je podsjetio da je u mandatima Vlade učenicima osiguran besplatan prijevoz, besplatni udžbenici i besplatan obrok.

Naglasio je da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđen ogroman iznos sredstava za hrvatsku obrazovanu infrastrukturu, od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, do sportskih dvorana. Istaknuo je da je kvalitetno obrazovanje važno za konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu rada te ga vidi kao temelj hrvatskoga društva.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je održan i prvi sastanak Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, koju je ocijenio iznimno važnom temom u narednim godinama. Naveo je da je 63 tisuće zaposlenih u ICT sektoru, istaknuvši ambiciju da taj broj poraste za 100 posto u idućem razdoblju.

Izdvojio je i temu dekarbonizacije, kao jedan od prioriteta u narednom desetljeću. U tom smislu najavio je da će se uskoro održati i Nacionalno vijeće za održivi razvoj.

Premijer je na kraju podsjetio i na dogovor sa sindikatima državnih i javnih službenika te najavio da će sutra biti potpisan memorandum o posebnom dodatku na plaću. "To je zajedničko ulaganje u novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama", zaključio je.

Sinergija Sveučilišta u Slavonskom Brodu i tvrtke Đuro Đaković

Prije sastanka sa županima, predstavnicima Udruga gradova i Hrvatske zajednice općina, predsjednik Vlade Plenković obišao je Sveučilište u Slavonskom Brodu i tvrtku Đuro Đaković.

"Vidjeli smo jednu kvalitetnu sinergiju između ključne obrazovne institucije i velike kompanije koja je bitna za ukupni ekonomski krvotok i razvoj ovoga grada, Brodsko-posavske županije, ali i šire", istaknuo je Plenković.

Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura, a izvorima iz europskog proračuna financirano 70 posto ukupnih javnih investicija

Više sličnih tema

Nove obavijesti