Vlada

Hrvatska kao 20. članica: Europski stabilizacijski mehanizam ključan za financijsku sigurnost eurozone

Premijer Andrej Plenković otvorio je konferenciju o ulasku Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), istaknuvši ga kao ključnu instituciju za financijsku sigurnost europodručja od 2012. godine. Naglasio je da je Hrvatska, kao 20. članica, ovim korakom dodatno osnažila svoju poziciju, posebice nakon ulaska u eurozonu i Schengen 1. siječnja 2023. Plenković je predstavio tri ključne točke hrvatske politike: političku stabilnost, proeuropsko usmjerenje i promišljenu ekonomsku politiku, navodeći konkretne uspjehe poput rasta prosječne plaće (sada 1130 eura), smanjenja javnog duga, rasta BDP-a po stanovniku te postizanja rekordno visoke stope zaposlenosti i niskog broja nezaposlenih. Također je istaknuo važnost energetske neovisnosti, posebno kroz LNG terminal na Krku, koji Hrvatsku čini regionalnim energetskim čvorištem, te značajan priljev europskih sredstava. Premijer je zaključio da će Hrvatska nastaviti jačati svoj položaj zahvaljujući ulaganjima, integracijama i mudrim odlukama.

22.05.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Zagreb, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
Teme:	Europski stabilizacijski mehanizam, Financijska stabilnost, Ekonomska politika, Eurozona, Schengen, Energetska neovisnost, LNG terminal
Izdvojeni datumi:	2012-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2010-01-01T00:00:00Z, 2015-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 1982-01-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z
Datum:	22.5.2023. 0:00:00
Kategorije:	Europski stabilizacijski mehanizam, Financijska stabilnost, Ekonomska politika, Eurozona, Schengen, Energetska neovisnost, LNG terminal
	Europski stabilizacijski mehanizam, ESM, Andrej Plenković, Hrvatska, Europodručje, Financijska stabilnost, Ekonomska politika, Europska unija, LNG terminal

Europski stabilizacijski mehanizam je uporište financijske sigurnosti i vjerodostojnosti europodručja

Premijer Plenković rekao je da je cilj Europskog stabilizacijskog mehanizma da pomogne državama kako bi izbjegle i prevladale financijske krize te održale dugoročnu financijsku stabilnost. „Od svog nastanka, 2012., nakon velike financijske krize, Europski stabilizacijski mehanizam imao je ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja“, naglasio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je otvorio konferenciju "Ulazak Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam kao 20. članice“ u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, koja se održava u organizaciji Ministarstva financija i Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Europski stabilizacijski mehanizam predstavlja sidro sigurnosti i otpornosti država članica europodručja

„Smisao i cilj ove konferencije je da obilježimo pristupanje Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu koji predstavlja sidro sigurnosti i otpornosti država članica europodručja“, kazao je premijer na početku govora.

Podsjetio je da ove godine obilježavamo desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji i dodao da je konferencija prigoda da još jednom osvijestimo važnost i značaj tog članstva za naš razvoj i međunarodno pozicioniranje.

„Hrvatska je jedina država Europske unije koja istoga dana iste godine, od 1. siječnja 2023., postala članica i europodručja i Schengena. To prije nas nije uspjelo nikome drugome“, istaknuo je Plenković i dodao da smo ubrzo nakon toga postali i članica Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Predsjednik Vlade rekao je da je cilj Europskog stabilizacijskog mehanizma da u ukupnoj arhitekturi institucionalnih, sigurnosnih mreža pomogne državama kako bi izbjegle i prevladale financijske krize te održale dugoročnu financijsku stabilnost.

„Od svog nastanka, 2012., nakon velike financijske krize, Europski stabilizacijski mehanizam imao je ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja“, naglasio je.

Pojasnio je da, kako bismo bolje stekli dojam što je dosad učinio taj mehanizam, je najvažniji podatak da je on osigurao financijsku podršku u iznosu od 295 milijardi eura za države članice koje su izgubile pristup financijskom tržištu.

„Europski stabilizacijski mehanizam je uporište financijske sigurnosti i vjerodostojnosti europodručja“, zaključio je.

Premijer Plenković kazao je da članstvo Hrvatskoj donosi dodatnu vjerodostojnost i suradnju u okviru ekonomske i monetarne unije u okviru Europske unije.

„Ovo je članstvo za nas pravo na dodatno korištenje financijskih instrumenata u slučaju potrebe“, istaknuo je.

Dodao je da je vrijeme u kojem živimo, a posebno okolnosti nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, koja je imala za posljedicu i energetsku i prehrambenu krizu, socijalne posljedice i inflatorne pritiske, vrijeme koje dodatno upozorava na značaj članstva u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.

Podsjetio je da je Hrvatskoj, nakon članstva u dubljim integracijama EU i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, jedina organizacija koja je preostala jest Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, s kojom se započeli pristupni pregovori.

Tri točke hrvatske politike – politička stabilnost, proeuropsko usmjerenje i promišljena ekonomska politika

Premijer se zatim osvrnuo na tri glavne točke politike hrvatske Vlade.

Prva je politička stabilnost, bez koje ne bi bio mogući ciljevi poput ekonomskog napretka, dublje integracije, strateških ciljeva i otpornost na krizu.

Druga točka je proeuropsko usmjerenje Vlade, za koje je Plenković istaknuo da smo njime ne samo ostvarili strateški nacionalni interes, nego osnažili našu otpornost i konkurentnost našeg gospodarstva.

Treća je točka promišljena ekonomska politika, koja je osnažena članstvom u europodručju i ostvaruje ekonomske rezultate u post-covid razdoblju.

Vlada osigurala političku stabilnost i socijalnu koheziju

Za političku stabilnost, premijer Plenković podsjetio je da je Vlada ne samo osigurala stabilnu parlamentarnu većinu, nego je u 32-goj godini nakon međunarodnog priznanja Hrvatske prošla brojne izazove i pokazala kako u krizama zna što je država i državni intervencionizam.

„Državni intervencionizam je način da ne bude previše države u ekonomskoj sferi, nego da država dođe u tu sferu onoliko koliko treba i kad treba da bi se sačuvala socijalna kohezija“, pojasnio je Plenković.

Podsjetio je da je Vlada u krizi zamrzla cijene energenata, znači struje i plina, smanjila cijene naftnih derivata, smanjiva stopu PDV-a, donijela pakete mjera vrijedne 6,8 milijardi eura, snizila različita davanja, smanjivala porezne stope, otpuštala različite obaveze poslodavcima i radnicima, a sve u svrhu sprečavanja socijalne frakture zajedno sa socijalnim partnerima kroz socijalni dijalog.

„Smatram da smo tu pokazali najveći uspjeh“, naglasio je Plenković, dodavši da se to dogodilo unatoč kolapsu Agrokora, problemima s brodogradilištima, ogromnim posljedicama potresa, poplava i požara i uz sve reperkusije globalne ekonomske krize, s jedne strane covida, s druge strane ruske agresije na Ukrajinu.

„Mi smo u tom cijelom procesu završili ovu zadnju 2022. na način da smo rapidno smanjivali javni dug i vratili se na putanju na kojoj smo bili prije covida, da smo imali proračunski suficit, da smo u najvišem kreditnom rejtingu po sve tri međunarodne agencije, više nego što smo ikada bili, i da smo ostvarili strateške ciljeve dublje integracije, a pritom ulagali u infrastrukturu gospodarstvo i regionalni razvoj“, rekao je predsjednik Vlade.

Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska znatno osnažila svoj položaj

„To nas dovodi do druge točke, a to je kako je Hrvatska sa svojim članstvom u Europskoj uniji znatno osnažila svoj položaj“, dodao je.

Pojasnio je da tu nije samo riječ o iskorištavanju europskih investicijskih i strukturnih fondova, već je Europa prije svega zajednica prava, pravila, vrijednosti i načela, koja svakoj članici, građaninu i gospodarskom subjektu jamči standarde i daje svojevrsnu legitimaciju ozračja, ali i sigurnosti poslovanja i investiranja.

„Ta činjenica je za nas posebno važna. Mi smo razumjeli što znači dublja integracija“, istaknuo je Plenković i dodao da su se članovi Vlade godinama trudili, cijeli profesionalni politički i profesionalni život za to.

„Kad tako gledate na taj proces, onda su vaši rezultati i kontakti u institucijama, državama, partnerima, multiplicirajući“, rekao je i dodao da su takvi kada se pregovara Višegodišnji financijski okvir ili instrument EU iduće generacije, ali i takvi kada Vlada odluči iz financijske omotnice višegodišnjeg financijskog okvira za ovo desetljeće dati direktno 680 milijuna eura za najveće gradove u Hrvatskoj, što pokazuje Vladinu odlučnost u decentralizaciji lokalnih jedinica.

Prosječna plaća iznosi 1130 eura

Isto tako, podsjetio je da je Vlada još 2020. godine kazala da će do kraja mandata prosječna plaća biti 1000 eura, a već danas je iznos prosječne plaće 1130 eura. Naglasio je da je taj cilj realiziran prije nešto manje od godinu dana, i to na pola mandata.

"To govori koliko brzo ostvarujemo strateške ciljeve koje smo zadali, a glavni nam je bolji ekonomski standard naših građana", poručio je Plenković.

Naveo je povećanje prosječne neto plaće za 50 posto u odnosu na 2016., dok je medijalna plaća u tom istom razdoblju narasla 44 posto te danas iznosi 946 eura.

Dodao je da su prosječne mirovine narasle za 37 posto, a minimalna neto plaća u Hrvatskoj povećana je za 69 posto.

Premijer je naglasio da je broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva u posljednjih šest godina smanjen za trećinu.

Naveo je i da je stopa zaposlenosti došla na gotovo 70 posto, dok stopa nezaposlenosti iznosi 6,8 posto. Dodao je da je danas u Hrvatskoj zaposleno milijun i 660 tisuća ljudi, a nezaposlenih je manje od 100 tisuća.

Nikad veći broj zaposlenih i manji nezaposlenih

Istaknuo je da broj zaposlenih nikad nije bio veći, a broj nezaposlenih manji od 1982. godine.

Važnim je naglasio i da prije deset godina, na 4 zaposlene osobe bila je jedna nezaposlena, dok danas, na 16 zaposlenih, jedna je nezaposlena.

Premijer je kazao da je Hrvatska prema Eurostatu u 2022. godini dosegnula 73 posto prosječne razvijenosti Europske unije prema BDP-u po stanovniku, dok smo u razdoblju od 2010. do 2015. bili na oko 61 posto.

Naveo je i da je od 2016. do danas, BDP po stanovniku podignut za 5900 eura te iznosi preko 17.200 eura po stanovniku. "U našem mandatu BDP je ukupno rastao za 20 milijardi eura", istaknuo je Plenković.

To govorim, dodao je, da osvijestimo razvojnu i ekonomsku perspektivu Hrvatske u četvrtom desetljeću samostalnosti.

Premijer smatra da ovakve trendove svi zajedno možemo i moramo nastaviti, te isto tako sprječavati moguće šokove i udare nacionalnim i europskim mehanizmima.

Kazao je i da je izazov cijeloga svijeta kako stati na kraj posljedicama koje je izazvala ruska agresija na Ukrajinu. "Zadržati unutarnju koheziju u ovakvim izazovima i još ostvarivati strateške ciljeve je vještina, idete naprijed, a borite se s nečim na što nemate utjecaja. Tu je ključ političkog i ekonomskoga uspjeha u vremenu koje je ispred nas", naglasio je Plenković.

Izdavanje državnih obveznica je izraz povjerenja u državne financije

Spomenuo je i izdavanje državnih obveznica, kao izraz povjerenja u državne financije. Naveo je da Vlada dugi niz godina racionalno, razumno i odgovorno upravlja proračunom, što vide, naglasio je, ekonomske međunarodne financijske ekonomske institucije, rejting agencije, te međunarodna i domaća financijska tržišta.

Istaknuo je da je odgovor građana i institucionalnih investitora na izdavanje državnih obveznica bio iznad svih očekivanja. "Pokazali smo im tu ogromno povjerenje u državu, njen smjer, u stabilnost i financije", dodao je Plenković.

Kada je riječ o energetskoj politici, predsjednik Vlade je naglasio da Hrvatska niti u jednom trenutku nije imala problema s opskrbom, kazavši da nije nedostajalo plina, struje i naftnih derivata, te je Vlada osigurala priuštive cijene naftnih derivata, koje su gotovo ostale jednake onima prije krize.

"Cilj naše politike je bio da spriječimo inflatorne pritiske u Hrvatskoj jer to je izvor bez kojeg nema ničega, poput proizvodnje i trgovine", rekao je Plenković.

Naglasio je da inflatorni pritisci najviše pogađaju one s najmanjim prihodima, te je država zato i išla s paketom mjera pomoći u iznosu od 6,8 milijardi eura.

Izdvojio je i odluku o energetskoj neovisnosti u pogledu diversificiranih pravaca opskrbe. "Investirati 234 milijuna eura prije nekoliko, sa 100 milijuna eura europskih sredstava, 100 milijuna iz proračuna i 34 milijuna od strane HEP-a i Plinacro-a u LNG terminal u Omišlju na Krku je bila najmudrija strateška odluka", naglasio je Plenković.

Hrvatska će zahvaljujući LNG terminalu postati regionalno energetsko čvorište

Daljnje investicije u dizanje kapaciteta LNG-a na 6,1 milijardu kubičnih metara omogućuje Hrvatskoj da postane regionalno energetsko čvorište, što je premijer ocijenio važnim za međunarodni strateški položaj Hrvatske.

Kad je riječ o europskim sredstvima, predsjednik Vlade je istaknuo da je Hrvatska u plusu za 10 i pol milijardi eura neto.

Kazao je da će se to vidjeti u idućim godinama, osobito kad je riječ o bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 5,8 milijardi eura, te 3,6 milijardi eura zajmova koji su Hrvatskoj na raspolaganju za naredno desetljeće.

Premijer je ključnim naglasio i hvatanje koraka sa zemljama srednje i istočne Europe, podsjetivši da u trenutcima dok se investiralo u te zemlje, Hrvatska se borila s posljedicama velikosrpske Miloševićeve agresije.

"Uvjeren sam da ćemo u potpunosti podvući crtu 2030. kada dođe kraj novoj financijskoj perspektivi, kad budemo u članstvu 17 godina, kad tada budemo bili osam godina u europodručju i Schengenu i kada sva ova sredstva koja smo sada osigurali budu poluge ekonomskoga rasta Hrvatske i jedne snažnije europske i međunarodne pozicije", zaključio je predsjednik Vlade.

Europski stabilizacijski mehanizam je uporište financijske sigurnosti i vjerodostojnosti europodručja

Više sličnih tema

Nove obavijesti