Vlada

Sjednica GSV-a: Članstvom u OECD-u Hrvatska će zaokružiti sve svoje ambicije međunarodnog pozicioniranja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojoj je glavna tema bila pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Plenković je istaknuo da će članstvo u OECD-u zaokružiti sve ambicije hrvatskog međunarodnog pozicioniranja, naglasivši da je to posljednja velika organizacija kojoj Hrvatska može pristupiti. Podsjetio je na napredak ostvaren od 2017. godine, kada je Hrvatska bila najudaljenija od kriterija, do danas kada je blizu članstva. Također je naglasio važnost OECD-a kao organizacije najrazvijenijih zemalja s najboljim pravnim, poreznim sustavima te sustavima suzbijanja korupcije. Premijer je iznio i najnovije gospodarske pokazatelje, uključujući rast BDP-a od 2,8% u 2023. godini (pet puta veći od prosjeka EU), rekordnu stopu zaposlenosti, nikad veći rast plaća, te smanjenje javnog duga i inflacije. Ključ uspjeha vidi u političkoj stabilnosti.

29.02.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Međunarodni odnosi, Ekonomija, Vlada RH
Izdvojeni datumi:	2017-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-09-01T00:00:00Z, 2025-09-01T00:00:00Z, 2023-10-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z
Datum:	29.2.2024. 0:00:00
Kategorije:	Međunarodni odnosi, Ekonomija, Vlada RH
	OECD, GSV, Andrej Plenković, članstvo, Hrvatska, gospodarstvo, BDP, zaposlenost, plaće, korupcija, pravni sustav, porezni sustav

Sjednica GSV-a: Članstvom u OECD-u Hrvatska će zaokružiti sve svoje ambicije međunarodnog pozicioniranja

Premijer Plenković predstavio je danas socijalnim partnerima na sjednici GSV-a sve što je dosad ostvareno u smislu ostvarivanja članstva Hrvatske u OECD-u, organizaciji najrazvijenijih i najbogatijih zemalja s najboljim pravnim i poreznim sustavima te s najboljim sustavima suzbijanja korupcije. Naglasivši da je OECD posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska po svojoj veličini, geografskom mjestu i snazi može pristupiti, poručio je da će tim članstvom sve ambicije hrvatskog međunarodnog pozicioniranja biti zaokružene. Bilo je riječi i o najnovijim gospodarskim pokazateljima, osobito najvišoj stopi zaposlenosti ikada, rekordnom rastu plaća te rastu BDP-a u 2023., koji je u Hrvatskoj pet puta veći od prosjeka Europske unije i europodručja.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, čija je glavna tema bila pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U svom govoru tom prigodom, premijer je naglasio da je OECD posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska po svojoj veličini, geografskom mjestu i snazi može pristupiti, a kad se to dogodi, naglasio je, sve ambicije hrvatskog međunarodnog pozicioniranja bit će zaokružene.

Istaknuo je da se Vlada 2017. godine, koju je ocijenio ključnom, odmah nakon stupanja na dužnost ove u prvom mandatu, ozbiljno krenula baviti ostvarivanjem cilja dublje integracije, odnosno članstva u europodručju i Schengenskom prostoru, a uputila je i formalni korak zahtjeva za članstvo u OECD-u.

Dodao je da su se ta rana ulaganja na početku mandata pokazala uspješnima jer Hrvatska je danas, 2024., više od godinu dana u šengenskom prostoru i europodručju, a na domak je članstva i u OECD-u.

Hrvatska je od 2017., kada je bila najudaljenija od svih kandidata, sada najbliža članstvu u OECD-u

Premijer je kazao da je OECD je globalna organizacija najrazvijenijih zemalja svijeta i nastoji u svojoj politici proširenja voditi računa o globalnom balansu.

U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska 2017. bila najudaljenija od OECD-ovih konvencija, standarda i pravnih instrumenata, od svih ostalih koji su mu se u tom trenutku željeli pridružiti, te su ispred nje bile zemlje poput Brazila, Argentine, Perua, Bugarske i Rumunjske.

"Međutim, kako je vrijeme prolazilo, mi smo kao neka mala kornjača sustavno i polako radili svoj posao i svoje zadaće, pa smo u odnosu na ove koje su krenule malo ranije u utrku, došli prije Bugarske i Rumunjske i u Schengenski prostor i u europodručje, a okolnosti koje su se u političkom, ekonomskom i financijskom smislu događale usporedo s time i u Brazilu, i u Argentini, i u Peru, odvele su njih, što stiče fokusa na članstvo u OECD, u neke druge smjerove", rekao je.

U rujnu 2023., podsjetio je, Hrvatsku je posjetio glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann i donio prvi ekonomski pregled Hrvatske, kao prvu stepenicu verifikacije ispunjavanja kriterija.

Tada se vidjelo da je Hrvatska izrazito napredovala i sada se nalazi među onima koji bi izgledno trebali prvi ući u OECD, istaknuo je premijer.

Uz ostale visoke standarde poslovanja, u članicama OECD-a zaštita prava radnija je na najvišoj razini

Što stiče kalendara, premijer je rekao da OECD za Hrvatsku planira još jedan ekonomski pregled, koji bi trebao biti u rujnu 2025., a on bi trebao dati cjelovitu sliku Hrvatske spremnosti za članstvo u OECD-u.

U listopadu prošle godine premijer Plenković sudjelovao je na sastanku Vijeća OECD-a u Parizu i vrlo detaljno predstavio sve reforme koje se poduzimaju u cilju ostvarivanja članstva.

Objasnio je i zašto je OECD važan za Hrvatsku, istaknuvši slogan te organizacije "Bolja pravila za bolji život".

Naime, kazao je, radi se o organizaciji najrazvijenijih i najbogatijih s najboljim pravnim i poreznim sustavima te s najboljim sustavima suzbijanja korupcije, a cilj joj je jednak standard u svakoj od članica.

Tako, pojasnio je, svaki gospodarski subjekt koji dolazi ulagati iz zemlje s etiketom Europske unije i OECD-a u zemlju s istim tim etiketama, zna u kakvo poslovno okruženje dolazi i što očekuje, odnosno da očekuje upravo takve uvjete pravne sigurnosti, predvidljivosti i administrativnih procedura te da mu nikakvi birokratskih ili drugih zastoji neće stajati na putu.

A pritom se očekuje da u članicama OECD-a i prava radnika budu zaštićena na najvišoj razini, dodao je.

I zato OECD, osim što se odvija na takozvanoj međuvladinoj razini, ima i tijela u kojima su zastupljeni i poslodavci i sindikati, istaknuo je premijer Plenković.

Bolje korporativno upravljanje državnim tvrtkama, jačanje poslovne klime i mehanizama borbe protiv korupcije

Hrvatskoj je posebno bitno, naglasio je, vidjeti koje su to tome u kojima se moraju učiniti dodatni iskoraci te je u tom kontekstu naveo nekoliko prioriteta.

Prvo je istaknuo bolje korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Naveo je da je radna skupina pri Ministarstvu financija u završnoj fazi izrade novoga zakona koji će znatno poboljšati taj segment.

Drugo je jačanje poslovne klime pouzdanim pravnim okvirom i predvidivim poreznim okvirom. U tom je kontekstu istaknuo da se u Hrvatskoj u zadnjih sedam i pol godina provode porezna rasterećenja.

Tu su i mehanizmi koji se odnose na jačanje borbe protiv korupcije, istaknuo je, dodajući kako se radi o posebno bolnoj temi svih zemalja jer nema nijedne zemlje u kojoj toga nema.

Premijer Plenković istaknuo je kako mu je posebno važno da u procesu pristupanja OECD-u svoj doprinos daju i poslodavci i sindikati.

Stoga današnji sastanak GSV-a na ovu temu ne bi trebao biti jedini, dodao je i založio se za to da se na sjednicama GSV-a i dalje prati napredak Hrvatske u tom smjeru.

Rast BDP-a od 2,8 posto pet puta veći od prosjeka EU-a i europodručja

Osvrnuo se i na, kako je kazao, nekoliko zadnjih važnih ekonomskih trenutaka u Hrvatskoj, prvenstveno na rast BDP-a.

Rast BDP-a od 2,8 posto u 2023. potvrdio je predviđanja Vlade.

Istaknuvši kako se radi o jako dobrim rezultatima, premijer je kazao da oni svoju punu dimenziju dobivaju tek kada ih se usporedi s prosječnim rastom BDP-a na razini Europske unije i europodručja koji je 0,5 posto.

U ovim okolnostima nakon izlaska iz krize, naglasio je da se radi o itekako velikom uspjehu, ističući da je rast u četvrtom kvartalu od 4,3 posto zasad najveći u okviru objavljenih podataka na razini članica Europske unije.

To, prije svega, naglasio je, govori o doprinosu privatnog sektora, odnosno poslodavaca i radnika, ali i o ozračju koje je mahom do ispunjavanja Programa Vlade.

A to, dodao je, obuhvaća članstvo u europodručju, Europskom stabilizacijskom mehanizmu i Schengneskom prostoru te podignuti kreditni rejting na razinu investicijskog s pozitivnim izgledima.

Rekordna zaposlenost, nikad veći rast plaća

Uz to, dodao je, kontinuirano se smanjuje udio javnog duga u BDP-u, ali i stopa inflacije. Pritom je u Hrvatskoj najveća stopa zaposlenosti i najmanja stopa nezaposlenosti ikada.

Naveo je i rast plaća u mandatu ove Vlade - minimalne, koja je udvostručena, sa 414 na 840 eura te prosječne, za 59 posto, sa 750 na 1.200 eura.

Kad je riječ o plaćama u državnoj i javnoj službi, podsjetio je da je zadnje ukupno povećanje vrijedno 1,6 milijardi eura, a prosječno su sve plaće povećane za 32 posto.

Pritom je podsjetio da je osnovica za izračun plaća u mandatu ove Vlade povećana za 40 posto, a dignuta su i druga prava, poput regresa i božićnica te je od ove godine uvedeno i novo pravo uskrsnica.

Ključ svih uspjeha je politička stabilnost

U kontekstu ekonomskih, socijalnih, investicijskih i razvojnih aktivnosti, osvrnuo se i na apsorpciju europskih sredstava.

Naveo je da je u 2023. godini hrvatska godišnja članarina iznosila malo više od 600 milijuna eura, a u odnosu na sredstva koja su u istoj godini povučena iz europskih izvora, Hrvatska je u plusu 3,4 milijarde eura.

Podsjetio je da je apsolutni BDP od 2016. do danas porastao sa 47 milijardi eura na 75,9 milijardi eura.

Uz to, naveo je, hrvatski prosjek razvijenosti Europske unije, koji je 2016. godine bio 62 posto, a u 2022. godini 73 posto, s ovakvim rastom BDP-a na kraju 2023. bit će 75 posto.

Svi ti podaci, istaknuo je premijer Plenković, govore i o smjeru u kojem će Hrvatska ići.

Da bi sve to što je ostvareno bilo moguće, naglasio je, osnovni uvjet bila je politička stabilnost.

"Ta politička stabilnost koju mi imamo je ključ svega - kako zemlja funkcionira i gdje ide", poručio je istaknuvši da Hrvatska puno brže ostvaruje svoje zadane ciljeve nego si je to zadala u Nacionalnoj razvojnoj strategiji.

Sjednica GSV-a: Članstvom u OECD-u Hrvatska će zaokružiti sve svoje ambicije međunarodnog pozicioniranja

Više sličnih tema

Nove obavijesti