Vlada

Plenković: 22 milijarde eura iz EU signali su optimizma za gospodarstvo

Premijer Andrej Plenković predstavio je rezultate dogovora na Europskom vijeću u Bruxellesu o sedmogodišnjem proračunu EU i planu oporavka. Hrvatska će u idućih sedam godina raspolagati s 22 milijarde eura, od čega je 9,395 milijardi eura iz instrumenta 'EU sljedeće generacije' i 12,678 milijardi eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Posebno je naglasio dodatnih 400 milijuna eura za regije kojima je potrebna potpora, poput Slavonije, te 100 milijuna eura za ruralni razvoj. Plenković je istaknuo da su to ključni instrumenti za brži gospodarski oporavak, očuvanje radnih mjesta i stvaranje povoljnije investicijske klime.

21.07.2020 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Europska unija, Vlada RH, gospodarstvo, financije, kriza COVID-19
Izdvojeni datumi:	21.7.2020.
Datum:	21.7.2020. 0:00:00
Kategorije:	Europska unija, Vlada RH, gospodarstvo, financije, kriza COVID-19
	Andrej Plenković, EU proračun, plan oporavka, COVID-19, gospodarski oporavak, investicije, Slavonija, ruralni razvoj

Iznos od 22 milijarde eura pozitivan signal za tržišta, gospodarstvenike i investitore

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je danas u Banskim dvorima izjavu za medije u kojoj se osvrnuo na dosadašnji i budući mandat Vlade te na jutrošnji dogovor koji je postignut na Europskom vijeću u Bruxellesu o sedmogodišnjem proračunu Europske unije i planu oporavka za odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19.

Zahvalio je svim kolegicama i kolegama koji su participirali u dosadašnjem sastavu Vlade.

"Nastojali smo najbolje što smo znali i mogli pridonijeti boljitku naših sugrađana, razvoju Hrvatske u svim mogućim aspektima, ispunjavanju našeg programa. Trudili smo držati se ona temeljna četiri cilja koja smo si zadali, a to je održati političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski rast i društvenu solidarnost", kazao je Plenković.

Premijer je rekao da se Vlada u prošlom mandatu suočila s brojnim krizama. "Mislim da smo ih dobro prebrodili i upravljali njima", ocijenio je.

Zadovoljan sam, rekao je Plenković, da smo dobili jedno ogromno, većinsko povjerenje građana na izborima 5. srpnja te smo samo parsati nakon izbora osigurali parlamentarnu većinu od 76 zastupnika s našim dosadašnjim partnerima – predstavnicima nacionalnih manjina, HNS-om i Reformistima.

"U međuvremenu smo dobili mandat od predsjednika Republike za sastavljanje nove vlade, koja je prezentirana jučer", dodao je.

Predsjednik Vlade je istaknuo da smo od izbora za Hrvatski sabor pa do danas imali dva važna događaja za Hrvatsku na europskom planu. Jedan je, kazao je, da smo primljeni u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Ulazak u Schengen i europodručje ciljevi dublje EU integracije

Cilj dublje EU integracije u kojima Hrvatska želi sudjelovati su ulazak u schengenski prostor i eurpodručje, naveo je premijer, izrazivši uvjerenje da će se to ostvariti u idućem mandatu nove vlade.

Glavnim događajem premijer smatra jutrošnji dogovor koji je postignut na Europskom vijeću u Bruxellesu između šefova država i vlada o dva bitna dokumenta - sedmogodišnjem proračunu Europske unije i planu oporavka za odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19.

Podsjetio je da će Višegodišnji financijski okvir (VFO) u idućih sedam godina iznositi 1074 milijarde eura. Instrument "EU sljedeće generacije" ukupno je težak 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi eura nepovratnih sredstava, dok je 360 milijardi eura predviđeno za zajmove.

Naglasio je da s ta dva velika stupa sve države članice i građani Europe imaju šansu za brži gospodarski oporavak.

"Covid-19 donio je neslućene, nepredviđene i neplanirane posljedice za naše gospodarstvo i naš način života, ne samo za javno-zdravstveni sustav nego i za pad BDP-a. Ali upravo u takvim krizama bitno je što lider, što mi koji smo najodgovorniji činimo", kazao je Plenković.

Premijer je podsjetio da je Vlada u ključnom trenutku stala iza hrvatskih radnika i poslodavaca izdvojivši 6 milijardi kuna za plaće ljudi u privatnom sektoru.

"Na taj način sačuvali smo 600 tisuća radnih mjesta i omogućili za 100 tisuća poslodavaca da nastave s radom. Tako i sada na razini Europske unije imamo instrumente koji će nam omogućiti i očuvanje radnih mjesta i brzi gospodarski oporavak", poručio je Plenković.

Iznos od 22 milijarde eura premašio cilj

Premijer je istaknuo da je bit dogovora u Bruxellesu to što je Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura idućih sedam godina. Dodao je da instrument "EU sljedeće generacije" za našu zemlju iznosi 9,395 milijardi eura, a Višegodišnji financijski okvir 12 milijardi i 678 milijuna eura.

Iznos od 22 milijarde eura je rezultat koji je premašio cilj, naveo je Plenković. "Ta sredstva nisu slučajno došla Hrvatskoj, došla su na temelju vrlo kvalitetne, snažne i elaborirane argumentacije", poručio je.

Ovaj uspjeh je dodatno važan, istaknuo je premijer, jer se u jednom jedinom paragrafu u zaključcima Europskog vijeća spominje samo Hrvatska kao zemlja koja je koristila jednu financijsku perspektivu.

"Tu smo dobili dodatnih 400 milijuna eura za naše regije kojima je potrebna dodatna potpora. Tu prije svega vodimo računa o Slavoniji, ali i o drugim dijelovima zemlje gdje imamo pitanje depopulacije, nedostatak ulaganja, manjak otvaranja radnih mjesta. Stoga ćemo ta sredstva usmjeriti na te dijelove Hrvatske", poručio je Plenković.

Povrh toga, rekao je, dobili smo još 100 milijuna eura za ruralni razvoj. Pojasnio je da je taj iznos namijenjen onim područjima iz kojih ljudi zbog nedovoljno jasne ekonomske perspektive odlaze u neku drugu članicu Unije.

"Zato ćemo ova sredstva koristiti da naši sugrađani ostanu u Hrvatskoj i traže svoju sigurnu budućnost. Mi ćemo u idućem mandatu koristiti ove dvije poluge da budemo učinkovitiji i da idemo brzo u gospodarski oporavak. Nije moglo biti boljeg zaloga za kvalitetan i učinkovit mandat u interesu svih hrvatskih građana", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Tolerantnije ozračje

Na pitanje novinara što smatra najvećim neuspjehom u protekle četiri godine, premijer Plenković je kazao da je bilo premalo vremena u miru raditi na onome što se najviše željelo.

„Bilo je jako puno 'kostura' iz tranzicijskog ormara hrvatskog društva i gospodarstva koji su dolazili 'na stol'. Možda smo previše bili u brzini koja se zvala krizno upravljanje. S aspekta iskustva u protekle četiri godine, rekao bih da nismo stali izaći iz jedne takve situacije. A bilo ih je previše, non-stop“, rekao je, dodavši da će se dodatno raditi na kreiranju tolerantnijeg ozračja u društvu.

Predsjednik Vlade istaknuo je da ljudi najviše žele sigurnost, ozbiljne i odgovorne ljude koji će držati do svojih vrijednosti te uvažavati i respektirati druge.

„Na tom tragu očekujem da bude idući mandat. Prema tome, smanjivati podjele u društvu i učiniti više za konkretan položaj naših sugrađana, osobito onih koji teško žive“, kazao je.

„Poluga“ za realizaciju projekata

Na pitanje koliko će hrvatski građani osjetiti sredstva iz EU, Plenković je istaknuo da je riječ 166 milijardi kuna.

„Dakle, to je više od jednogodišnjeg državnog proračuna. To znači da imamo 'polugu' za ulaganja, ekonomsku aktivnost, razvoj infrastrukture, realizaciju projekata i potporu reformama“, rekao je.

U tom je kontekstu premijer Plenković izdvojio da su narasle prosječne plaće u Hrvatskoj, a u Gradu Zagrebu su već preko 1000 eura.

„Zato mislim da je ostvariv naš cilj da prosječna plaća do kraja mandata bude 7 600 kuna, pogotovo s ovakvim instrumentom kojeg sada imamo na raspolaganju. Moramo se na globalnoj razini svi zajedno potruditi da se pronađe rješenje, bilo da je riječ o lijeku ili cjepivu za Covid-19. U trenutku kad se to nađe, imamo sve alate vrlo brzo prevesti ovaj financijski okvir kojeg imamo na sve što radimo na nacionalnoj razini na konkretan život naših sugrađana“, ocijenio je.

Svi strateški dokumenti bit će pripremljeni na vrijeme

Premijer Plenković podsjetio je da je Hrvatska sada na skoro 97 posto ugovorenih sredstava iz ove aktualne perspektive, dok je isplaćenih 37 posto, a verificiranih preko 30 posto.

„Skupa sada ide sve brže i brže. Ljudi koji su u tom procesu su, možemo tako reći, 'nauljili motor'. Hrvatska danas nije u poziciji da se uči, da joj nije jasno kako cijeli sustav apsorpcije europskih fondova funkcionira – danas to znamo. Sada je izazov još veći, pred nama je više od duplo sredstava, zato ćemo staviti ogroman fokus na sve resore koji će biti ključni u apsorpciji tih sredstava. Tu govorim o onome što je najbitnije – modernizacija europskog proračuna, pa onda i hrvatskog“, istaknuo je.

Kada je riječ o Nacionalnoj razvojnoj strategiji, izvijestio je da je ona praktički gotova. „Nismo je htjeli u izbornom ciklusu usvajati, smatrali smo da to nije primjereno i ona se malo prilagođavala zbog Covida-19“, pojasnio je, dodavši da će se uzeti u obzir nove okolnosti, novi Program Vlade, Nacionalni program reformi, kao i program gospodarskog oporavka te Program konvergencije.

Naglasio je da će svi strateški dokumenti biti pripremljeni na vrijeme te će biti podloga za provedbu projekata i povlačenje europskih sredstava.

Entuzijazam, elan i motivacija

Na pitanje koja je reforma koja treba dati pozitivan signal investitorima i poduzetnicima, premijer Plenković je kazao da je nakon dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru primio mnogo poruka.

„Puno ih je iz poslovnog svijeta, ljudi su osjetili signal optimizma. Ova zadaća koju smo mi kao političari, kao šefovi država i vlada imali, mi smo je već sada ispunili. A nama je to koincidiralo u procesu od jedne do druge Vlade, od jednog do drugog Sabora, što je idealna situacija da iskoristimo ovaj trenutak, entuzijazam i elan te motivaciju svih članova Vlade da prionu po svim sektorima“, napomenuo je, te izdvojio u tom kontekstu zdravstvo, pravosuđe, upravu i tržište rada.

Cilj je, nastavio je, kreirati povoljnije i predvidljivije uvjete poslovanja te stvaranje investicijske klime.

„Svega onoga što je naša zadaća – porezno i administrativno rasterećenje, smanjivanje neporeznih davanja, parafiskalnih davanja i de facto nastaviti put kojim smo išli protekle četiri godine, a za koji se pokazuje da ga ljudi podržavaju“, zaključio je predsjednik Vlade.

Iznos od 22 milijarde eura pozitivan signal za tržišta, gospodarstvenike i investitore

Više sličnih tema

Nove obavijesti