Vlada

Plenković: Mikuš Žigman bit će nova i važna karika u Vladi

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je saborskom Odboru za regionalni razvoj i fondove Europske unije Natašu Mikuš Žigman kao kandidatkinju za novu ministricu, naglašavajući njenu stručnost i iskustvo u korištenju EU fondova. Plenković je istaknuo uspjehe Vlade u regionalnom razvoju i apsorpciji europskih sredstava, navodeći da je Hrvatska u plusu od 16,7 milijardi eura od ulaska u EU. Također je spomenuo Nacionalni plan oporavka i otpornosti, vrijedan 10,5 milijardi eura, te aktualnu financijsku perspektivu od gotovo 15 milijardi eura. Nataša Mikuš Žigman najavila je fokus na ubrzanje dinamike povlačenja i strateškog ulaganja EU sredstava.

14.07.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Vlada, EU fondovi, regionalni razvoj, ministarska imenovanja
Izdvojeni datumi:	2028-07-14T00:00:00Z, 2034-07-14T00:00:00Z, 2016-07-14T00:00:00Z, 2021-07-14T00:00:00Z, 2027-07-14T00:00:00Z, 2029-07-14T00:00:00Z, 2030-07-14T00:00:00Z
Datum:	14.7.2025. 0:00:00
Kategorije:	Vlada, EU fondovi, regionalni razvoj, ministarska imenovanja
	Andrej Plenković, Nataša Mikuš Žigman, Vlada, ministarstvo, regionalni razvoj, fondovi EU, EU sredstva, Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Plenković: Mikuš Žigman bit će nova i važna karika u Vladi

Gospođa Mikuš Žigman je kvalificirana, stručna i iskusna u domeni regionalnog razvoja i fondova EU, kazao je Plenković na saborskom odboru. Riječ je o budućoj ministrici koja detaljno poznaje fondove, kazao je i dodao:„Logika kojom sam se vodio bila je da pronađemo novu članicu Vlade koja će od prvog dana biti u potpunosti sposobna vladati svim procesima i pridonositi realizaciji programa Vlade i biti dodana vrijednost Vladi“.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je saborskom Odboru za regionalni razvoj i fondove Europske unije predstavio Natašu Mikuš Žigman, kandidatkinju Vlade za obavljanje dužnosti ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, nakon čega članovi odbora iskazuju povjerenje.

Gospođa Mikuš Žigman je kvalificirana, stručna i iskusna u domeni regionalnog razvoja i fondova EU, kazao je Plenković i istaknuo da je riječ o budućoj ministrici koja detaljno poznaje način kako je Hrvatska koristila fondove u pretpristupnoj fazi, i u fazi nakon što je postala članica Europske unije.

To je posebno važno, s obzirom na trenutak u kojem preuzima ovu važnu dužnost, dodao je, podsjetivši da će Europska komisija uskoro predstaviti novi zakonodavni paket za sedmogodišnje razbolje od 2028. do 2034.

„Logika kojom sam se vodio bila je da pronađemo novu članicu Vlade koja će od prvog dana biti u potpunosti sposobna vladati sa svim tim procesima i pridonositi realizaciji programa Vlade te biti dodana vrijednost Vladi“, objasnio je premijer.

Politika ravnomjernog regionalnog razvoja jedna od najuspješnijih politika ove Vlade

Što se tiče regionalnog razvoja i korištenja fondova Europske unije, Plenković je naglasio da su lokalni izbori pokazali da je politika ravnomjernog regionalnog razvoja jedna od najuspješnijih politika ove Vlade proteklih devet godina. Bazira se na četiri stupa - strukturiranom, stalnom, otvorenom i partnerskom odnosu i dijalogu sa županijama, gradovima i općinama.

Podsjetio je na iskorake u pogledu funkcionalnih decentralizacije, kojom su županije, gradovi i općine dobili veće ovlasti, a fiskalna decentralizacija omogućila je da prihodi jedinica lokalne samouprave narastu za više od dvije milijarde eura.

„Ako stalno razgovaramo, imamo više ovlasti i više novca, onda nastupa četvrti stup, a to su projekti koji se realiziraju diljem Hrvatske, kako bismo došli u poziciju da svim krajevima Hrvatske pružimo jednake prilike za razvoj“, zaključio je premijer.

Velike investicije koje su financirane vlastitim sredstvima, odnosno iz državnog proračuna, europskim sredstvima i drugim različitim izvorima međunarodnog financiranja omogućuju i velike infrastrukturne i sektorske pomake i preduvjete za rast gospodarstva i veći socijalni standard, pojasnio je Plenković.

EU fondovi: Hrvatska je u plusu 16,7 milijardi eura

Naveo je da je u samo devet godina hrvatski prosječni rast BDP-a po stanovniku sa 61 posto došao na gotovo 78 posto prosjeka Europske unije. Apsolutni BDP iz 2016. godine iznosio je 47 milijardi eura, a izgledno je da će na kraju ove godine biti 95 milijardi eura, što su konkretni pomaci vidljivi diljem Hrvatske.

Govoreći o apsorpciji europskih sredstava, u odnosu na uplaćena sredstva, koja su godišnje oko 700 milijuna eura članarine, na sredstva što smo do sada povukli, Hrvatska je u plusu 16,7 milijardi eura.

„Vrlo se plastično vidi kolike su koristi članstva Hrvatske u Europskoj uniji“, istaknuo je premijer i dodao da su projekti koji se financiraju omogućeni zahvaljujući promišljenoj i planskoj politici koja je plasirala sredstva u različite sektore.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica rada Vlade

Premijer se osvrnuo i na korištenje europskih sredstva u zadnjih nekoliko godina. Naveo je početnu EU financijsku perspektivu 2014.-2020. plus tri godine za provedbu, dodavši da su ta sredstva u potpunosti iskorištena.

Iskorištena su i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa, a riječ je o milijardu eura.

Spomenuo je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, nastao kao odgovor Europske unije na gospodarske i socijalne posljedice pandemije COVID-19 u svrhu otpornosti i oporavka europskog gospodarstva. Hrvatska je tu, podsjetio je Plenković, ispregovarala čak 10,5 milijarda eura. Jedino je Grčka dobila više sredstava.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica je našeg rada, rekao je Plenković. Kazao je i da, nakon što Sabor sutra usvoji zakon o upravljanju društvima u državnom ili djelomično državnom vlasništvu, Hrvatskoj će za otprilike dva mjeseca biti isplaćena i šesta tranša u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost od strane Europske komisije, u iznosu od oko 836 milijuna eura.

Dodao je i da će Hrvatska do kraja kolovoza iduće godine ispuniti tzv. indikatore, odnosno reforme i investicije, što će nam omogućiti apsorpciju ukupno 10,5 milijardi eura za razvoj hrvatskog gospodarstva.

Premijer je podsjetio i da smo trenutno na polovici financijske perspektive 2021.-2027., za koju smo izborili gotovo 15 milijardi eura.

"Sada ulazimo u fazu s većom koncentracijom na redoviti Višegodišnji financijski okvir, gdje će fokus biti na koordinativnoj ulozi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kako bi se do 2029. u potpunosti iskoristila sredstva u tzv. roku N+3", ustvrdio je.

Premijer posebno važnim drži način na koji će se Vlada postaviti prema novom financijskom okviru, koji, kako je rekao, dolazi u potpuno novom trenutku za Europu, kada je sigurnosni kontekst najvažniji za definiranje prioriteta.

Kazao je da će doći do određenih modifikacija same strukture Višegodišnjeg financijskog okvira. Dio će, dodao je, biti inspiriran instrumentom EU iduće generacije, odnosno nacionalnim programima oporavka i otpornosti, a dio će biti onaj koji će za nas zadržati aspekte kao što su poljoprivredna politika, ruralni razvoj i kohezijska politika.

"Hrvatska i druge zemlje, tzv. prijatelji kohezije, i dalje očekuju da nadoknade ovaj zaostatak prema onima koji su Uniju osnivali i koji su ekonomski i financijski toliko jaki da su već godinama kontributori u europski proračun", rekao je Plenković.

Predsjednik Vlade govorio je i o nacionalnom aspektu regionalne politike, naglasivši ulogu Ministarstva regionalnog razvoja koja važna za unaprjeđenje položaja i potporu brdsko-planinskim područjima, potpomognutim područjima, i otocima, podsjetivši da su u pripremi novi zakoni o otocima i o regionalnom razvoju.

Pokrenuti regionalni programi kao potpora i podrška područjima s izraženim izazovima

Podsjetio je i da su pokrenuti regionalni programi usmjereni na razvoj i podršku područjima s izraženim izazovima, od Slavonije, Baranje i Srijema, preko Like, Gorskog kotara, Dalmatinske zagore, do Karlovačkog područja i Banovine.

Spomenuo je i tzv. ITU mehanizam (Integrirano teritorijalno upravljanje), gdje smo, kako je rekao premijer, decentralizirali sustav na način da smo alocirali sredstva ekskluzivno za gradove sjedišta hrvatskih županija kao i za okolne općine i gradove. Tu je, dodao je, osigurano 680 milijuna eura.

Istaknuo je i da je u mandatima ove Vlade u otoke uloženo 3,5 milijardi eura. Kazao je da se u zakonu radi na određenim novim osvježavanjima koja bi trebala omogućiti dodatni razvoj otoka i uvažiti specifičnosti na koje često upozorava otočno stanovništvo.

Uspješno provođenje Nacionalne razvojne strategije

Od ostalih tema, premijer je spomenuo i Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030.

"Napravit ćemo sada jedan pregled da vidimo što smo ispunili ranije, koji su indikatori zaista pogođeni, koji su bili možda preoptimistični, a koji prepesimistični pa smo ih brže realizirali, tako da i ova strategija bude u skladu s onim što je u ovom trenutku razvoj Hrvatske", ustvrdio je Plenković.

Mi ćemo, rekao je premijer, surađivati i s drugim resorima, na svim reformskim zakonima koji su vezani za europsku dimenziju naših aktivnosti. Smatra da će Mikuš Žigman na temelju njezinog velikog iskustva biti itekako nova i važna karika u Vladi.

Mikuš Žigman: U devet godina iskoristiti 15 milijardi eura

Nataša Mikuš Žigman kazala je da njezin cilj nije da se sredstva samo povuku nego i da se strateški ulože u strukturne projekte koji imaju najveći učinak.

Pred nama je zadatak kroz razdoblje od devet godina iskoristiti 15 milijardi eura. Sasa smo na polovici puta i treba pokrenuti investicijski ciklus kroz više od 310 poziva koji su vrijedni osam milijardi eura, objasnila je.

„U smislu korištenja aktualne financijske perspektive uložit ću energiju u ubrzanje dinamike objave poziva, dinamizaciju postupka ugovaranja i provedbe i, što je najbitnije, ovjeravanje tih sredstava prema tijelima Europske komisije”, najavila je Mikuš Žigman.

Plenković: Mikuš Žigman bit će nova i važna karika u Vladi

Više sličnih tema

Nove obavijesti