Ministarstva

Konferencija o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine u Zagrebu

U Zagrebu je održana dvodnevna konferencija o budućnosti kohezijske politike EU nakon 2027. godine, koju je organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Konferencija je okupila brojne stručnjake kako bi raspravljali o ulozi kohezijske politike u daljnjem razvoju Unije i njezinih članica. Naglašena je važnost kohezijske politike kao ključnog alata za smanjenje regionalnih nejednakosti i poticanje gospodarskog rasta. Hrvatska je predstavila svoja iskustva i prioritete za buduće programsko razdoblje, s posebnim naglaskom na demografsku revitalizaciju, digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje.

12.09.2023 | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Lokacije:	Zagreb, Bruxelles
Teme:	EU kohezijska politika, Regionalni razvoj Hrvatske, Financijska perspektiva EU
Izdvojeni datumi:	2027-01-01T00:00:00Z
Datum:	12.9.2023. 0:00:00
Kategorije:	EU kohezijska politika, Regionalni razvoj Hrvatske, Financijska perspektiva EU
	kohezijska politika, EU fondovi, regionalni razvoj, Europska unija, programsko razdoblje, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Fond solidarnosti, Projekt Slavonija, demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija, obrazovanje

Konferencija o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine

Dvodnevna konferencija održava se u Zagrebu u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Eurospke unije.

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije koja teži 30 % EU proračuna i koja je zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su se u Hrvatskoj realizirala u proteklom razdoblju uz pomoć EU fondova.
Hrvatska je od svog ulaska u Europsku uniju prije 10 godina postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike, a ova je konferencija okupila brojne predstavnike europskih i nacionalnih institucija, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, upravo kako bi raspravljali i dali doprinos u njenom oblikovanju za naredno programsko razdoblje nakon 2027. godine.

Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, uz video obraćanje potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice iz Bruxellesa.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima te doprinese kreiranju radnih mjesta i većim ulaganjima.
"Najvažniji segment kohezijske politike u biti je provedba kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama Europske unije, odnosno da oni koji su razvijeniji pomognu onima koji su manje razvijeni iz različitih, često objektivnih razloga, te da dostignu prosjek razvoja Europske unije", rekao je premijer o temeljnom smislu kohezijske politike te dodao kako je Europska unija prije svega zajednica prava i vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu i u koju smo mi htjeli ući.

Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz prethodnog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će ostvariti i kroz apsorpciju sredstava iz nove financijske perspektive.

Nema kraja Hrvatske u kojem se nije ulagalo uz pomoć EU sredstava, od prometne infrastrukture, socijalne infrastrukture, kulturne baštine, vodno-komunalnog gospodarstva ili obrazovanja te je u tom kontekstu spomenuo i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojeg je dosad uloženo 2,9 milijardi eura za 5 slavonskih županija.
"To je utjelovljenje politike ravnomjernog regionalnog razvoja i davanje šanse onim sredinama Hrvatske, i zbog agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, i zbog demografskog deficita, ali i niza drugih okolnosti, koje su bile u degradiranom položaju. Želimo ih transformirati u dio Hrvatske u koji se ulaže i gdje će ljudi ostajati da bi tamo zasnivali svoje obitelji", kazao je premijer Plenković.
Slični projekti, dodao je, provode se i za sjever Hrvatske kao i za otoke, za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu, a u novoj financijskoj perspektivi Vlada je odlučila poseban dio sredstava, čak 680 milijuna eura, direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Na kraju je podsjetio na nekoliko prioriteta za Hrvatsku u ovom desetljeću za koje će se također koristiti europska sredstva - demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija, te obrazovanje.

Ministar Šime Erlić istaknuo je kako smo uz pomoć EU fondova državi pomogli da se u svim sektorima podigne standard i kvaliteta javnih usluga na višu razinu. To je omogućilo da rastemo brže, da imamo makroekonomsku stabilnost, da nam BDP raste 10 kvartala zaredom i da se približavamo po BDP-u per capita prosjeku Europske unije.

„Kad je Hrvatska prije 10 godina ušla u Europsku uniju bili smo na 60 % BDP-a per capita, a danas je to 73 %, što govori da se osnovni cilj kohezijske politike kod nas uspješno ostvaruje. Cijeli je niz projekata koji su unaprijedili doslovno svaki kraj naše zemlje, a najveći su svakako Pelješki most, brojne morske luke, preko 1500 projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, 60 vodno-komunalnih projekata u gradovima, na stotine lokaliteta kulturne i prirodne baštine, preko 1.9 milijardi eura vrijednih projekata u poduzetništvu, izgrađenih 40 poslovnih zona, zatim još toliko poduzetničkih inkubatora i brojni drugi projekti“ kazao je ministar.

Naglasio je da je današnja konferencija iznimno važna jer će njeni zaključci biti integrirani u stajalište Republike Hrvatske koji će doprinijeti oblikovanju kohezijske politike u razdoblju koje slijedi nakon 2027. godine.
„Hvalevrijedna je inicijativa Europske komisije koja je inicirala dijalog na ovu temu. Iako se 2027. čini daleko, danas se definiraju ključne pozicije koje će se pretočiti u novi zakonodavni okvir EU. Ovdje su s nama brojni predstavnici ministarstava, civilnog sektora, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, i svi će oni tijekom 2 dana rasprava definirati kako bi kohezija trebala odgovoriti na izazove današnjice i kako će glavna ulagačka politika EU izgledati u desetljeću pred nama. Zaključci s konferencije bit će integrirani u zajednički stav Republike Hrvatske po pitanju budućnosti kohezije i poslani prema Europskoj komisiji kako bi na temelju njih formirala novi zakonodavni paket za korištenje fondova u perspektivi iza 2027.“, zaključio je ministar Erlić.

Više sličnih tema

28.11.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Ministrica Tramišak održala sastanak s predsjednikom Odbora Europskog parlamenta za regionalni razvoj g. Younousom Omarjeeem

04.04.2023 | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Povjerenica Europske komisije Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak posjetile sadašnje i buduće EU projekte u Osijeku

05.03.2019 | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

U Dubrovniku održana konferencija Prijatelji kohezije

11.09.2023 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Ministar Marin Piletić na Konferenciji o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine

03.02.2020 | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Konferencija „Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. - 2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu“

27.02.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

27.07.2026 16:35 | Ministarstvo obrane