Ministarstva

Vlada u Sisku potvrdila posvećenost ravnomjernom regionalnom razvoju i predstavila ključne projekte

U Sisku je održan šesnaesti po redu sastanak Vlade s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave, na kojem je premijer Andrej Plenković naglasio predanost Vlade ravnomjernom regionalnom razvoju kao ključnom cilju trećeg mandata. Naglašena je važnost dijaloga, funkcionalne i fiskalne decentralizacije te projektne suradnje. Ministar Branko Bačić iznio je detalje o obnovi nakon potresa, ističući dosad uložena sredstva i uvođenje novih metoda poput blokovske obnove. Premijer je također govorio o poreznim reformama s ciljem rasterećenja građana i gospodarstva, stabilnosti javnih financija, uspješnom korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te važnosti kohezijske politike. Najavljena su značajna infrastrukturna otvorenja u rujnu, uključujući autocestu do Siska i drugu cijev tunela Učka. Osim toga, premijer je spomenuo smanjenje inflacije, rast plaća i mirovina s ambicijom povećanja do 2028., te dobru turističku sezonu, dijelom potaknutu ulaskom u Schengen.

11.07.2024 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Sisak, Hrvatska
Teme:	Vladina politika, Regionalni razvoj, Obnova od potresa, Infrastrukturni projekti, Ekonomska politika
Izdvojeni datumi:	2016-12-19T00:00:00Z, 2028-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z
Datum:	10.7.2024. 0:00:00
Kategorije:	Vladina politika, Regionalni razvoj, Obnova od potresa, Infrastrukturni projekti, Ekonomska politika
	Andrej Plenković, Vlada, regionalni razvoj, Sisak, obnova, potres, infrastruktura, porezna reforma, inflacija, turizam

Vlada i u trećem mandatu ostaje posvećena postizanju ravnomjerne razvijenosti svih krajeva Hrvatske

Premijer Andrej Plenković naglasio je u Sisku da su sustavan dijalog i suradnja sa županijama, gradovima i općinama okosnica politike ravnomjernog regionalnog razvoja, čiji je cilj učiniti Hrvatsku još boljom i kvalitetnijom za život.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predsjedao sastankom Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Sisku.

Pozdravivši prisutne, premijer je istaknuo kako je to već šesnaesti sastanak po redu Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, a prvi je održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016.

Naglasio je da takav format omogućuje novu vrstu privilegiranog sustavnog dijaloga i bolje razumijevanje potreba na razini županija, gradova i općina te bolje upoznavanje lokalnih čelnika sa najbitnijim reformskim potezima Vlade, kako bi se uskladili prioriteti jednih i drugih.

Podsjetio je kako je prije sastanka uručeno ili potpisano čak 32 ugovora iz područja turizma, regionalnog razvoja i gospodarenja otpadom vrijedna 13 milijuna eura te čestitao svima koji su to omogućili.

Najavio je teme sastanka te kazao da će govoriti o obnovi i revitalizaciji potresom pogođenih područja, posljedicama vremenskih nepogoda, borbi protiv klimatskih promjena, unaprjeđenju standarda sustava obrazovanja te ulozi različitih dionika u razvoju primarne zdravstvene zaštite.

Premijer je rekao da je nakon izbora za Hrvatski sabor i Europski parlament, pred nama razdoblje lokalnih i predsjedničkih izbora, nakon kojih će Hrvatska imati period stabilnosti do 2028. bez ikakvih redovitih planiranih izbora, što je dobro za realizaciju planova i projekata.

Četiri temeljena okvira suradnje

Premijer je naveo četiri temeljna okvira suradnje Vlade sa županijama te udrugama gradova i općina.

„Prvi je da nastojimo kreirati partnerstvo i međusobno poštovanje i mislim da smo u tome uspjeli, također i stalan dijalog, neovisno u kojem formatu“, kazao je.

Drugi je okvir funkcionalna decentralizacija. Predsjednik Vlade istaknuo je da je Vlada na tom području već učinila mnogo nastojavši provesti načelo supsidijarnosti, a to je da se odluke donose najbliže građanima te u njihovu korist.

Treći, fiskalna decentralizacija, u ovih osam godina doživjela je ogromne iskorake, rekao je i dodao da prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave rastu, pa je, dodao je, lokalnim čelnicima sada lakše rješavati prioritete i političke programe za koje su se izborili na izborima.

Četvrti okvir je projektna suradnja, bez obzira bila ona financirana nacionalnim ili europskim sredstvima, investicijama javnih poduzeća ili je plod kreiranja povoljne atmosfere za privatna ulaganja.

„Svi ti projekti čine Hrvatsku boljom i kvalitetnijom za život“, istaknuo je Plenković.

Nastavio je da su to sve okosnice politike ravnomjernog regionalnog razvoja koja je sadržana i u programu ove treće Vlade, uz velika četiri prioriteta, za koja sada postoje i jasno identificirana nadležna ministarstva.

To su ministarstvo demografije, ministarstvo zelene tranzicije, zatim ministarstvo pravosuđa i uprave koje je dodalo digitalnu transformaciju te ministarstvo znanosti o obrazovanja koje dalje povećava ulaganja u obrazovni sustav kao preduvjet konkurentnosti naših mladih u budućnosti.

Cilj poreznih reformi je rasteretiti građane i gospodarstvo

Istodobno, kazao je, Vlada nastavlja s krugovima poreznih reformi, koje imaju uvijek za cilj rasterećivati građane i gospodarstvo na način koji je moguć i fiskalno održiv, a održava politiku javnih financija u ravnoteži.

Podsjetio je i da je Vlada riješila korona krizu i njezine gospodarske posljedice, zatim energetsku krizu koja je stvarno prijetila socijalnim tenzijama i inflatornim pritiscima, a pritom su javne financije ostale toliko stabilne da smo ispunili kriterije za ulazak u europodručje.

„Pritom želim posebno spomenuti učinkovitost korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, gdje smo među vodeće dvije, tri zemlje, a među najboljima u tranši koja slijedi“, istaknuo je premijer te dodao da će Hrvatska do kraja 2026. intenzivirati ispunjavanje svih reformi i indikatora kako bi u potpunosti apsorbirali 10,5 milijardi eura, koji su nam dodatna investicijska poluga.

„Kada je riječ o politici regionalnog razvoja, u kontekstu kohezijske politike, tu bih podcrtao da smo uspjeli izboriti jednaku razinu nacionalnog sufinanciranja“, nastavio je premijer.

Dodao je da je drugi element da je Hrvatska uspjela da nam ostane jednaka omotnica za regionalnu i poljoprivrednu politiku Europske unije, treće da smo prilagodili karte regionalnih potpora koje su sada učinile one krajeve Hrvatske koji su možda na prvi pogled manje atraktivni privlačnijima za ulaganja, a tu se posebno ističe Sisačko-moslavačka županija.

Kroz ITU mehanizam osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada

Posebno je naglasio da je kroz ITU mehanizam osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada, čime su stvoreni preduvjeti za razvoj hrvatskih gradova koji imaju prostor za nove razvojne projekte.

Premijer je podsjetio na sve ono što je učinjeno od njihovog zadnjeg susreta u Virovitici.

"Rast prihoda od poreza na dohodak u 2022./2033. je negdje bio između 20 i 30 posto, a ti prihodi su omogućili da 242 jedinice, od njih 302, nije povećavalo stopu poreza na dohodak i time su osigurale veće plaće u svojim sredinama", kazao je.

Nastavili smo, rekao je premijer, politiku rasta plaća i mirovina. Prema posljednjim podatcima prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 1323 eura, a prosječna sveukupna mirovina 580 eura.

Naša je ambicija, poručio je, do 2028. godine kreirati ozračje da prosječna plaća bude najmanje 1.600 eura, a prosječna mirovinu 800 eura.

Nastavlja se trend smanjenja inflacije

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na inflaciju, kazavši da je riječ o jednom od ključnih izazova u proteklih nekoliko godina.

Podsjetivši da se ona kontinuirano smanjuje već 19 mjeseci te je u lipnju iznosila 2,4%., naglasio je da je cilj doći na ispod 2%, što se smatra prihvatljivom stopom inflacije.

"Mislim da smo kombinacijom različitih mjera pridonijeli smanjenju stope inflacije", dodao je Plenković.

Spomenuo je i novi val upisivanja državnih obveznica, izrazivši zadovoljstvo što je Vlada ponovno uspjela potaknuti povjerenje kod hrvatskih građana da ulažu u državne vrijednosnice.

Govoreći o turističkom prometu, Plenković je rekao da će ova turistička biti u rangu prošlogodišnje. Istaknuo je 6% više dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i rast prihoda od stranih turista.

Premijer je rekao da smo dosegli cilj oko kojega moramo usavršavati hrvatski turizam, o čemu govori i provedba Strategije održivog turizma, koja će sutra naći na sjednici Vlade.

Kazao je da na povećan dolazak stranih turista utječe ulazak Hrvatske u Schengen, ali i ulaganja u prometnu infrastrukturu.

U rujnu otvorenje autoceste do Siska i druge cijevi tunela Učka

Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, premijer je istaknuo dva važna događaja, koja će uslijediti u rujnu. Prvi je otvorenje autoceste do Siska, što je, kako je rekao Plenković, jedna od najvažnijih poruka revitalizacije cijele Sisačko-moslavačke županije.

Za rujan je najavio i otvorenje tunela Učka, čime se Istra četverotračnom autocestom spaja s ostatkom Hrvatske.

Završili smo obnovu na 8.174 lokacije na području Sisačko-moslavačke županije

Premijer se osvrnuo i na obnovu, kazavši da je riječ o jednoj od najvažnijih tema današnjeg sastanka.

Mi smo, rekao je, na području Sisačko-moslavačke županije do sada u potpunosti završili obnovu na 8.174 lokacije. Završeno je 329 projekata obnove javnih zgrada, a na području županije izgrađeno je 240 novih obiteljskih kuća.

Uveli smo, dodao je, i koncept tzv. blokovske obnove, uzevši za primjer Rimsku ulicu i Ulicu Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku.

Kazao je da se povećava i stambeni fond u županiji kroz gradnju 56 višestambenih zgrada, naglasivši da ovakvih investicija na ovom području nije bilo zadnjih četrdeset godina.

"Nisu ovo samo stambena rješenja za one koji su nastradali u potresu, nego jedno novo, veliko ulaganje u arhitektonsku i urbanu vizuru ovih sredina", poručio je Plenković.

Ministar Bačić: Radi ubrzanja obnove pristupilo se tzv. blokovskoj obnovi

Informaciju o trenutnom stanju obnove privatnih i zgrada javne namjene uz istovremenu revitalizaciju potresom pogođenog područja iznio je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić kazavši kako je dosad u obnovu uloženo ukupno 2,8 milijardi eura europskih i nacionalnih sredstava od čega se na zagrebački potres odnosi 1,6 milijardi eura, a na petrinjski 1,2 milijarde eura.

Iz Fonda solidarnosti EU na području Sisačko-moslavačke županije ugovoreno je ukupno 415 projekata vrijednih 579 milijuna eura. Završeno je 329 projekata dok ih je 78 u postupku izvođenja.

"U cilju dodatnog ubrzanja obnove i efikasnije realizacije obnove privatne imovine uvodimo postupke blokovske obnove. U nabavi izvođača je pet blokova koji uključuju 833 posebne jedinice u obnovi s 58 ulaza/zgrada ukupne procijenjene vrijednosti 41,02 milijuna eura. Dva bloka odnose se na područje grada Siska: uklanjanje i gradnju novih pet zgrada u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda sa 152 posebnih jedinica te 11 zgrada u Rimskoj ulici s 179 stambenih jedinica." - rekao je ministar Bačić.

XVI. sastanak Vlade Republike Hrvatske i predstavnika županija, gradova i općina

Izvor: Vlada/MPGI

Vlada i u trećem mandatu ostaje posvećena postizanju ravnomjerne razvijenosti svih krajeva Hrvatske

Premijer Andrej Plenković naglasio je u Sisku da su sustavan dijalog i suradnja sa županijama, gradovima i općinama okosnica politike ravnomjernog regionalnog razvoja, čiji je cilj učiniti Hrvatsku još boljom i kvalitetnijom za život.

Više sličnih tema

Nove obavijesti