Vlada

Premijer Plenković: Obnova Zagreba i Banovine prema protupotresnim standardima je teži, ali sigurniji put

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sjednicom Stručnog savjeta za obnovu, ističući značajan napredak u obnovi Zagreba i Banovine prema protupotresnim standardima. Ukupno je ugovoreno 1.310 projekata vrijednih 3,35 milijardi eura. Naglasio je važnost obnove po novim standardima kao sigurniji put, unatoč dužem trajanju procesa. Podsjetio je na štetu od potresa u Zagrebu (11,6 milijardi eura) i Petrinji (5,5 milijardi eura) te na mjere pomoći stradalima. Hrvatska je uspješno iskoristila značajna sredstva iz Fonda solidarnosti EU (928 milijuna eura za Zagreb, 625 milijuna eura za Petrinju) i produljila rok za povlačenje europskih sredstava. Usporedio je brzinu obnove s Italijom nakon potresa u L'Aquili, ističući zahtjevnost i uspješnost hrvatskog pothvata. Također je naglasio potrebu uključivanja energetske učinkovitosti i dekarbonizacije u obnovu.

11.03.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Zagreb, Sisačko-moslavačka županija, Petrinja
Teme:	obnova zgrada, financiranje obnove, EU fondovi, zakonodavstvo, potresna šteta
Izdvojeni datumi:	2024-03-11T00:00:00Z
Datum:	11.3.2024. 0:00:00
Kategorije:	obnova zgrada, financiranje obnove, EU fondovi, zakonodavstvo, potresna šteta
	obnova, potres, Zagreb, Banovina, protupotresni standardi, Andrej Plenković, Vlada RH, Fond solidarnosti EU, Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Obnavljamo Zagreb i Banovinu prema protupotresnim standardima

Premijer Andrej Plenković zahvalio je svima koji su radili na brojnim projektima post potresne obnove na području Zagreba i županija pogođenih potresom. Podsjetio je da je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno ugovoreno 1.310 projekata, vrijednih 3,35 milijardi eura. Kazao je kako nije bilo dileme treba li se obnavljati po novim protupotresnim standardima što je teži, ali sigurniji put za hrvatske građane.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici sjednicom Stručnog savjeta za obnovu.

U uvodom govoru zahvalio je prisutnima na doprinosu i radu na brojnim projektima post potresne obnove na području Zagreba i županija pogođenih potresom, posebno Sisačko-moslavačke.

Istaknuo je da je današnji sastanak vezan za pripremu izvješća Vlade Republike Hrvatske koje će Ministarstvo graditeljstva, kao koordinator svih aktivnosti, preložiti Vladi, a Vlada uputiti u Hrvatski sabor.

Podsjetio je i na jutrošnji obilazak gradilišta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i Franjevačkog samostana sv. Franje Asiškoga te naveo da je obnova Medicinskog fakulteta vrijedna 87 milijuna eura, da je za Kliniku Fran Mihaljević iz državnog proračuna alocirano 83 milijuna eura i dodatno sredstva iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i najavio novi blok Klinike.

Uskoro 4. obljetnica potresa u Zagrebu, šteta procijenjena na 11,6 milijardi eura

Isto tako, Plenković je podsjetio da se za 11 dana obilježava 4. obljetnica potresa koji je nažalost odnio život naše mlade sugrađanke te je još jednom izrazio sućut njenoj obitelji.

Premijer je kazao da je to bio potres u kojem je uništeno i oštećeno 26 tisuća zgrada i domova, s kulturnim, vjerskim obrazovnim, zdravstvenim i sportskim objektima, a procijenjena šteta bila je 11,6 milijardi eura, tadašnji iznos od 22,9 posto hrvatskog BDP-a.

„Nažalost, šest mjeseci kasnije bio je novi potres, još razorniji, u Petrinji, koji je i u Gradu Zagrebu prouzročio sekundarne štete“, rekao je, izrazivši sućut obiteljima sedam poginulih osoba u tom potresu.

Šteta ovog potresa procijenjena je na 5,5 milijardi eura, što je 10,2 posto BDP-a.

„Sve to se dogodilo u trenutku kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglašavala globalnu pandemiju Covida-19, a mi imali mjere“, kazao je.

Vlada osigurala brojne mjere za pomoć stradalima

Pojasnio je da su se Vladine aktivnosti vezane za obnovu od potresa fokusirale na tri smjera.

Prvi je bio donošenje hitnih, kratkoročnih mjera da se zbrinu najugroženiji sugrađani, zatim izrada zakonskog rješenja te izrada iscrpnog popisa šteta i priprema dokumentacije kako bi se osigurala izdašna europska sredstva, najprije iz Fonda solidarnosti i kasnije iz Plana oporavka i otpornosti, ali i zajmom Svjetske banke i drugim izvorima uz naravno financiranje iz državnog proračuna.

Podsjetio je i da je Vlada donijela brojne mjere kako bi pomogla obiteljima čije su kuće stradale u potresu.

Obiteljima koje su morale napustiti domove osiguran je privremeni smještaj, jednokratna pomoć za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata, kondenzacijskih bojlera, subvencije za električnu energiju, toplinski energiju, besplatno korištenje autoceste i prijevoz vlakom, otpis potraživanja po osnovi pristojbi, subvencija režijskih troškova, za što je dosad isplaćena 621 tisuća eura, financiranje najamnine, za što je izdvojeno 13 milijuna eura.

Istaknuo je i da su kontejnerska naselja sada zatvorena te zahvalio brojnim državama, međunarodnim organizacijama i udrugama, kao i svim subjektima na razini Republike Hrvatske i građanima koji su u tom trenutku pomogli.

Veliki zamah u obnovi

Premijer je podsjetio da je Vlada donijela i Odluku o Programu društvene i gospodarske revitalizacije za Sisačko-moslavačku županiju, koja ima za cilj obnoviti ju od potresa, ali i revitalizirati gospodarstvo i život. U tom smislu ključnim elementom podrške izdvojio je dovršetak autoceste Zagreb-Sisak do ljeta.

Podsjetio je i da je Zakon o obnovi donesen odmah na početku sjednice ovoga saziva Sabora, koji je kasnijim izmjenama, pogotovo nakon što je dužnost potpredsjednika Vlade za obnovu preuzeo Branko Bačić i integracijom Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Fonda za obnovu Grada Zagreba, učinjen bržim i propulzivnijim.

"Sve procedure su na određeni način temeljem iskustava kojeg smo imali poboljšane i ubrzane. I to se osjeti u dinamici obnove koja je ulovila velikih zamah i u pogledu javnih zgrada, kulturnih ustanova, sakralnih objekata, prometnica, bolnica, vrtića, škola, visokih učilišta", rekao je Plenković, zahvalivši potpredsjedniku Vlade Bačiću i njegovom timu u Ministarstvu gospodarstva potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu, ministrici Nini Obuljen Koržinek, jedinicama lokalne samouprave, kao i svima drugima koji su dali svoj obol u procesu obnove.

Premijer je kazao i da je Vlada osigurala potrebna financijska sredstva, podsjetivši da je Hrvatska iz Fonda solidarnosti za zagrebački potres dobila 683 milijuna eura, a za petrinjski 319 milijuna eura. Naglasio je da smo iskoristili više od alociranog iznosa, i to 928 milijuna eura za Zagreb te 625 milijuna eura za Petrinju.

Dodao je i da je Hrvatska uspjela produljiti rok da povuče europska sredstva za obnovu.

"Nitko nije uspio dobiti toliko novca iz Fonda solidarnosti, a kamoli produžiti rok koji postoji u uredbi od 18 mjeseci. Ali je naša argumentacija bila utemeljena na činjenicama i zato smo sva ta sredstva u konačnici iskoristili", rekao je.

Podsjetio je da je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno ugovoreno 1310 projekata, vrijednih 3,35 milijardi eura. Od toga smo, dodao je, iz Fonda solidarnosti verificirali 1,5 milijardi eura, a 1,3 milijarde eura nadoknadit će se sredstvima iz državnog proračuna.

Predsjednik Vlade je ocijenio dobrim što smo uspjeli iskombinirati konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, kazavši da je uredbom Fonda solidarnosti bilo predviđeno da se ta sredstva iskoriste za povrat u prijašnje stanje. " Da smo se doslovno držali slova uredbe, u slučaju Zagreba to znači da bi nam svaki budući potres, ne nužno onako snažan kao prošli, napravio veliku štetu, ugrozio živote ljudi te bi sredstva uložena u tu kvazi obnovu bila bačena. Zbog toga bismo svi bili pred društvenom, političkom i povijesnom odgovornošću", pojasnio je.

Zato smo izabrali teži, ali sigurniji put, rekao je premijer, istaknuvši kako nije bilo dileme vezano uz odluku trebaju li se zgrade obnavljati konstrukcijski, po novim protupotresnim standardima ili samo površinski.

„To je nažalost produljilo trajanje cijelog procesa, ali s obzirom na to da se sada sve ubrzalo i da smo poduzeli toliko paralelnih mjera za zbrinjavanje onih koji su bili ugroženi, vjerujem da je ovaj put bio dugoročno isplativiji i da će se, kako vrijeme bude odmicalo, pokazati ispravna politička prosudba i ocjena na temelju stručnoga inputa“, kazao je.

Sredstva iz Fonda solidarnosti

Osvrnuvši se na brojke vezane uz iskorištenost sredstava iz Fonda solidarnosti, spomenuo je 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 18 bolnica, preko 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obala utvrda, 100 km mreže opskrbe i odvodnje, 217 klizišta i 108 urušenih vrtača, koji su sanirani i obnovljeni sredstvima iz Fonda.

U potpunosti smo završili obnovu na 543 javne zgrade i infrastrukture, kazao je Plenković, dok je u tijeku obnova na 349 zgrada javne namjene i infrastrukture, a do kraja 2023. je izgrađeno i useljeno 12 višestambenih zgrada.

U tijeku je izgradnja još 12 višestambenih zgrada, a premijer je podsjetio i kako je na sjednici Vlade nedavno donesen Program stambenog zbrinjavanja na području Sisačko-moslavačke županije gradnjom 36 višestambenih zgrada, s ukupno 666 stambenih jedinica.

Obnova treba uključivati moderne standarde u zgradarstvu

Mi očekujemo da se u ovaj proces uključi i važan element modernih standarda u zgradarstvu, poručio je predsjednik Vlade, a to je energetska učinkovitost i dekarbonizacija, što je nužno, ali i primjereno ovom trenutku i svim okolišnim imperativima, kao i našoj politici klimatske neutralnosti i energetske učinkovitosti.

Plenković je kazao da je teško napraviti usporedbu kako je netko drugi vodio obnovu, a da je bio pogođen glavni grad, međutim, podsjetio je na potres 2009. u Italiji, u kojem je stradao gradić L'Aquila.

Riječ je o gradu sa 70 tisuća stanovnika, u kojem je bilo oštećeno 10 tisuća zgrada, a procijenjena šteta bila je oko 16 milijardi eura, rekao je, otprilike kao i ukupna šteta u zagrebačkom i petrinjskom potresu.

Oni su zemlja G7, veći su i ekonomski snažniji od nas, istaknuo je Plenković, a njima su trebale četiri godine da radovi započnu, i još uvijek nisu gotovi ni sada, 15-ak godina nakon potresa.

„Mislim da nitko osim eksperta, stručnjaka, koji se bave ovim, nije svjestan širine ovog problema s kojim smo bili suočeni, zahtjevnosti, i u smislu pripreme projekta, građevinske operative, organizacije, financijske, pravne, dakle ovo je pothvat kakvog u biti nismo još nikada imali, a da je u to uključen glavni grad“, zaključio je.

Predsjednik Vlade je na kraju još jednom zahvalio svima koji su sudjelovali i dali svoj stručni doprinos ovom velikom i zahtjevnom procesu obnove Zagreba i Banovine.

Obnavljamo Zagreb i Banovinu prema protupotresnim standardima

Više sličnih tema

Nove obavijesti