Vlada

Sredstva iz Fonda solidarnosti bit će u potpunosti apsorbirana i za zagrebački i za petrinjski potres

Predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio je da će sva sredstva iz Fonda solidarnosti EU, u iznosu od 1,3 milijarde eura namijenjena sanaciji šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa, biti u potpunosti iskorištena do zadanog roka. Unatoč brojnim krizama, rok za zagrebački potres produljen je do 30. lipnja 2023., dok su sredstva za petrinjski potres iskorištena i prije. Vlada je također izmijenila odluke o raspodjeli tih sredstava. Uz to, premijer je istaknuo snažan gospodarski rast BDP-a od 2,8% u prvom kvartalu 2023., što je deveti uzastopni kvartal rasta, te najavio da će ukupna obnova iznositi preko 3,3 milijarde eura, dijelom financirana i iz NPOO-a i državnog proračuna. Na sjednici Vlade prihvaćena je i digitalna platforma za obrazovanje o Holokaustu.

29.05.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Zagreb, Petrinja, Dubrovnik, Europska unija, Španjolska, Cipar, Rumunjska
Teme:	Obnova nakon potresa, Gospodarski pokazatelji, Međunarodna suradnja, Kulturna baština, Digitalizacija, Holokaust
Izdvojeni datumi:	2023-05-29T00:00:00Z, 2022-06-30T00:00:00Z, 2023-06-30T00:00:00Z, 2023-03-31T00:00:00Z, 2022-03-31T00:00:00Z, 2022-12-31T00:00:00Z, 2023-06-12T00:00:00Z, 2023-06-15T00:00:00Z
Datum:	29.5.2023. 0:00:00
Kategorije:	Obnova nakon potresa, Gospodarski pokazatelji, Međunarodna suradnja, Kulturna baština, Digitalizacija, Holokaust
	Fond solidarnosti, potres, Zagreb, Petrinja, Andrej Plenković, BDP, gospodarski rast, Branko Bačić, IHRA, Holokaust, NPOO, Europska komisija, Državni proračun, obnova

Sredstva iz Fonda solidarnosti bit će u potpunosti apsorbirana i za zagrebački i za petrinjski potres

Vlada je na raspolaganju od strane Fonda solidarnosti za sanaciju šteta od potresa imala 1,3 milijardi eura, za zagrebački potres 684, a za petrinjski 319 milijuna eura, podsjetio je predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno na sjednici Vlade. Dodao je da je, prema uredbi o Fondu solidarnosti, rok za iskorištavanje sredstava 18 mjeseci, a sredstva za petrinjski potres iskorištena su i prije isteka tog roka.

"Za zagrebački potres predviđena su 684 milijuna eura, za petrinjski 319 milijuna eura, a prema uredbi o Fondu solidarnosti redoviti rok za iskorištavanje sredstava je 18 mjeseci", rekao je Plenković.

Nastavno na sredstva iz Fonda solidarnosti, sredstvima iz drugih izvora u potpunosti ćemo riješiti sve predviđene projekte izgradnje i obnove od potresa

Kada je riječ o zagrebačkom potresu, podsjetio je da smo imali dva potresa u kratkom razmaku koji su prouzročili progresivne štete, da se proces obnove provodio u okolnostima više kriza - tržišnih poremećaja, pandemije koronavirusa, ruske agresije na Ukrajinu i čitavog niza reperkusija na građevinski sektor. U dogovoru s EU Komisijom produljen je rok za iskorištavanje sredstava s 30. lipnja 2022. na 30. lipnja 2023.

"S obzirom na takve okolnosti, radili smo da se učini sve što se može u pogledu aktivnosti resora, županija i jedinica lokalne samouprave gdje se potres dogodio da se ta sredstva u potpunosti iskoriste. I to će se dogoditi", ocijenio je.

Naveo je kako je riječ o 1330 projekata koji se odnose na javnu infrastrukturu, od toga su mnogi završeni, a mnogi u tijeku.

Ukupan trošak izgradnje ili obnove je više od 3,3 milijarde eura, a Plenković kaže da će se nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristiti još skoro 1,2 milijardi eura iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te k iz drugih izvora.

"Mi ćemo, nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, iskoristiti skoro 1,2 milijardi eura iz sredstava NPOO te ćemo iz drugih izvora, Državnog proračuna i odgovarajućih kreditnih zaduženja u godinama koje su pred nama, u potpunosti riješiti svu javnu infrastrukturu, sve projekte izgradnje i obnove pojedinih objekata, vrijednih nešto preko 3,3 milijardi eura", poručio je predsjednik Vlade.

Rast BDP-a već deveti kvartal zaredom

Plenković se osvrnuo i na procjenu rasta BDP-a koju je objavio Državni zavod za statistiku, a koji govori da je BDP u prvom kvartalu 2023. godine rastao za 2,8 posto u usporedbi s prvim kvartalom 2022 godine. "Rast je ostvaren i u odnosu na 4. kvartal 2022., i to za 1,4 posto", kazao je.

Prema preliminarnim podatcima EUROSTATA, višu stopu rasta BDP-a u 1. kvartalu od Hrvatske imaju samo Španjolska 3,8 posto i Cipar 3,4 posto dok Rumunjska bilježi jednaku stopu rasta kao i Hrvatska.

Zasad nedostaju podaci za još četiri zemlje: Maltu, Grčku, Estoniju i Luksemburg, napomenuo je Plenković, dodavši da je ovo već deveti kvartal zaredom u kojem Hrvatska bilježi rast BDP-a.

"To je potvrda otpornosti našega gospodarstva, kombinirana s učinkom mjera koje je Vlada donosila, a koje su usmjerena za zaštitu naših građana i za olakšavanje situacije prevladavanja različitih kriza s kojima smo bili suočeni za naše gospodarske subjekte", ocijenio je, izrazivši zadovoljstvo ovim podacima.

Istaknuo je rast izvoza i usluga za 4,8 posto te rast investicija u fiksni kapital za 3,9 posto.

"Potrošnja kućanstva narasla je za 1,4 posto, a promet od trgovine na malo otprilike sličan kakav je bio i u prvom kvartalu 2022. godine", kazao je.

Plenković je ocijenio da nam ovakva prognoza rasta u prva 3 mjeseca ove godine daje razloga za optimizam, podsjetivši da je Vlada projicirala rast 2,2 posto na razini cijele godine.

"Ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi drugi kvartal, pa efekti turističke sezone koji će biti, uvjeren sam, dobri, vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i viši od onoga koji smo sami projicirali", poručio je premijer.

Što se tiče ostalih tema, Plenković je još jednom čestitao Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske koji je jučer proslavljen.

Spomenuo je današnji posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Elija Cohena, podsjetivši da je Hrvatska aktivna u predsjedanju Međunarodnim savezom na sjećanje na Holokaust.

Izmijenjene odluke o raspodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU

Vlada je na današnjoj sjednici izmijenila dvije odluke o raspodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje sanacije šteta od potresa.

Potpredsjednik Vlade te ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je način financiranja obnove Zagreba za što je predviđeno 683 milijuna eura, a obnova je predviđena u četiri operacije.

"Prva operacija, koja podrazumijeva vraćanje u ispravno stanje energetskih, vodnih, prometnih, zdravstvenih i obrazovnih institucija i projekata, predviđala je izvorno 539 milijuna eura, pa onda ovom odlukom mi definiramo da ćemo do kraja lipnja i do kraja iskorištenja svih sredstava po Zagrebačkom potresu ukupno utrošiti 382 milijuna eura, odnosno 157 milijuna eura manje u odnosu na izvornu lokaciju", rekao je Bačić.

Osvrnuo se i na privremeni smještaj i službe spašavanja, kazavši da će se za to utrošiti 6 milijuna eura manje od planiranih 21 milijun eura.

"Tako da će konačna alokacija po drugoj operaciji iznositi 15 milijuna eura. Treća operacija koja se odnosi na preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine povećava se za 125 milijuna, odnosno s predviđenih 122 milijuna eura na 247 milijuna eura. I četvrta operacija koja podrazumijeva čišćenje područja i eroziju tla povećava se za 38 milijuna eura jer je izvorno bila predviđena na 1 milijun eura", predstavio je Bačić.

I u slučaju petrinjskog potresa predložena je izmjena Vladine odluke.

"Tako da se opet prva operacija smanjuje za 44 milijuna i iznosi 139 milijuna eura. Druga operacija, privremeni smještaj i službe spašavanja, povećava se za 29 milijuna eura i iznosi 68 milijuna eura. Treća operacija odnosi se na preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, povećava se za 5 milijuna eura i iznosi 78 milijuna eura. Četvrta operacija u petrinjskom potresu koja predviđa čišćenje područja i eroziju tla povećava se za 10 milijuna eura i iznosi 34 milijuna eura", poručio je ministar Bačić.

Digitalna platforma i aplikativno rješenje za promicanje istine i obrazovanja o Holokaustu

Vlada je prihvatila prijedlog Nacionalnog koordinacijskog tijela Predsjedanja IHRA-om te dala suglasnost za izradu i korištenje digitalne platforme i aplikativno rješenje USC Shoah Foundation-a – Instituta za vizualnu povijest i obrazovanje.

Digitalna platforma i aplikativno rješenje koristit će se kroz multimedijalni didaktički sadržaj prilagođen za Republiku Hrvatsku, s ciljem obrazovanja, prenošenja istine o Holokaustu, kao i u svrhu akademskog istraživanja o židovskoj kulturi i Holokaustu.

"Riječ je o digitalnoj platformi koja kroz riječi i slike promiče istinu i obrazovanje o Holokaustu", naglasio je državni tajnik te najavio 1. Plenarno zasjedanje hrvatskog predsjedanja IHRA-om koje će se održati u Dubrovniku od 12. do 15. lipnja.

Za pripremu, provedbu i praćenje aktivnosti zaduženo je Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Nacionalno koordinacijsko tijelo Predsjedanja IHRA-om.

Prihvaćeni su amandmani na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.

Sredstva iz Fonda solidarnosti bit će u potpunosti apsorbirana i za zagrebački i za petrinjski potres

Više sličnih tema

Nove obavijesti