Ministarstva

Euroskupina u Bruxellesu: Fiskalna politika, jačanje eura i digitalne financije u fokusu

Euroskupina je na sastanku u Bruxellesu usvojila Izjavu o smjeru fiskalne politike, ističući uglavnom neutralno usmjerenje u 2025. i 2027. te blago ekspanzivno u 2026. godini, potaknuto Mehanizmom za oporavak i otpornost. Raspravljalo se o jačanju međunarodne uloge eura, koja ostaje druga najvažnija valuta s naglaskom na provedbu strategije Europske komisije. Usvojen je program rada s prioritetima poput integracije tržišta kapitala i dovršetka bankovne unije. Također, razgovaralo se o utjecaju umjetne inteligencije na kibernetičku sigurnost financijskog sektora, naglašavajući koristi i rastuće prijetnje. Usvojena je Izjava o digitalnim financijama, koja ističe digitalizaciju kao priliku za jačanje europskog financijskog sustava, s digitalnim eurom kao središnjim elementom, te potrebu za upravljanjem rizicima.

09.07.2026 | Ministarstvo financija

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Monetarna politika, Financijska stabilnost, Tehnološke inovacije
Izdvojeni datumi:	2025., 2026., 2027.
Datum:	9.7.2026. 20:05:04
Kategorije:	Monetarna politika, Financijska stabilnost, Tehnološke inovacije
	Euroskupina, fiskalna politika, euro, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, digitalne financije, Mehanizam za oporavak i otpornost, bankovna unija, tržište kapitala

Održan sastanak Euroskupine u Bruxellesu

Delegaciju Ministarstva financija predvodio je državni tajnik Matej Bule.

Sastanak Euroskupine u redovitom formatu započeo je usvajanjem Izjave Euroskupine o smjeru fiskalne politike.
U Izjavi se ističe da je fiskalna politika europodručja u 2025. godini bila uglavnom neutralna, dok se u 2026. očekuje blago ekspanzivno fiskalno usmjerenje, ponajprije zahvaljujući provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, rastu tekuće potrošnje i povećanim javnim ulaganjima, osobito u području obrane. Za 2027. godinu predviđa se ponovno, uglavnom neutralno, fiskalno usmjerenje.

Nakon toga je održana rasprava o jačanju međunarodne uloge eura pri čemu je naglašeno da je euro i dalje druga valuta po važnosti u međunarodnom sustavu s udjelom od oko 20 %.
Uzimajući u obzir identificirane trendove (geopolitička fragmentacija, promjena valutne strukture, inovacije u području plaćanja i financija), stavljen je naglasak na provedbu strategije Europske komisije za jačanje međunarodne uloge eura koja se temelji na 3 međusobno povezana stupa: snažnije gospodarstvo i institucije, učinkovitija financijska tržišta i platni sustavi, te jačanje vanjskog djelovanja EU-a.

U nastavku sastanka usvojen je program rada Euroskupine za novo razdoblje.
Prioriteti će biti usmjereni na odgovore na ključne izazove gospodarskih politika, uz očuvanje temeljne uloge Euroskupine u jačanju gospodarske i fiskalne koordinacije, očuvanje makroekonomske stabilnosti te poticanja održivog rasta i otpornosti europodručja.
Poseban naglasak bit će stavljen na daljnju integraciju tržišta kapitala, dovršetak bankovne unije, kao i jačanje međunarodne uloge eura.

Tijekom sastanka Euroskupine u uključivom formatu, razgovaralo se o aktualnom pitanju utjecaja umjetne inteligencije na kibernetičku sigurnost financijskog sektora te načinu poticanja razvoja umjetne inteligencije u Europi.
Naglašeno je da umjetna inteligencija donosi značajne koristi za kibernetičku sigurnost u financijama, ali istodobno dramatično povećava kompleksnost prijetnji, zbog čega je ključna stalna prilagodba sigurnosnih sustava, regulatornog okvira i operativne otpornosti financijskog sektora.

Na kraju sastanka, usvojena je Izjava Euroskupine o digitalnim financijama.
U Izjavi se naglašava da digitalna transformacija financijskog sektora predstavlja ključnu priliku za jačanje učinkovitosti, otpornosti, konkurentnosti, integracije i tehnološke suverenosti europskog financijskog sustava.
Istodobno se ističe potreba da Europska unija djeluje brzo i ambiciozno, pri čemu digitalni euro ostaje središnji element europske strategije digitalnih plaćanja. Također, naglašava se kako digitalna transformacija financijskog sektora zahtijeva odgovarajuće upravljanje rizicima, osobito u području kibernetičke sigurnosti, operativne otpornosti, financijske stabilnosti, sprječavanja prijevara i pranja novca.