Ministarstva

Ministri kulture EU raspravljali o programu AgoraEU i budućnosti sektora u doba umjetne inteligencije

Ministri kulture EU-a sastali su se u Bruxellesu kako bi razmotrili program AgoraEU, koji objedinjuje potprograme Kreativna Europa, MEDIA+ i CERV+, te budućnost kulturnog i kreativnog sektora u kontekstu umjetne inteligencije. Ministrica Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost podrške kulturnom sektoru, medijske pismenosti i uravnoteženog pristupa za manje jezike. Vijeće je usvojilo zaključke o strateškoj ulozi kulture u demokratskoj otpornosti i pristupu pouzdanim vijestima u digitalnom dobu. Raspravljalo se i o iskorištavanju potencijala umjetne inteligencije te o inicijativama poput Europskog demokratskog štita i Kulturnog kompasa. Predstavljeni su programi Europskih prijestolnica kulture, a pod točkom razno raspravljalo se o sigurnosti novinara, zaštiti kulturne baštine u kriznim situacijama te o diskriminaciji židovskih umjetnika, pri čemu je naglašeno da u EU-u nema mjesta diskriminaciji.

28.11.2025 | Ministarstvo kulture i medija


Lokacije: Bruxelles
Teme: Kulturna politika, Medijski razvoj, Umjetna inteligencija u kulturi, Europska unija, Demokracija i mediji, Kulturna baština, Umjetničke slobode
Izdvojeni datumi: 2025-07-17T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2026-06-30T00:00:00Z, 2025-11-01T00:00:00Z, 2025-09-30T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2026-06-30T00:00:00Z
Datum: 28.11.2025. 0:00:00
Kategorije: Kulturna politika, Medijski razvoj, Umjetna inteligencija u kulturi, Europska unija, Demokracija i mediji, Kulturna baština, Umjetničke slobode
AgoraEU, kultura, mediji, umjetna inteligencija, Europska unija, Nina Obuljen Koržinek, medijska pismenost, kulturna baština, diskriminacija, demokratski prostor

Ministri kulture, audiovizualnih djelatnosti i medija Europske unije na sastanku u Bruxellesu razmijenili mišljenja o napretku pripreme Programa AgoraEU i budućnosti kulturnog i kreativnog sektora u doba umjetne inteligencije

Foto: EU / DK PRES

28. studenog 2025. - Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na Vijeću ministara kulture, audiovizualnih djelatnosti i medija Europske unije u Bruxellesu, kojim je predsjedao ministar kulture Kraljevine Danske Jakob Engel-Schmidt. Sastanku je prisustvovao povjerenik Europske komisije za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.

Dansko predsjedništvo iznijelo je ministrima Izvješće o napretku Programa AgoraEU koji je Europska komisija predstavila 17. srpnja 2025. godine kao dio novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, a program objedinjuje tri dosadašnja područja politike kroz potprograme Kreativna Europa - Kultura, MEDIA+ i Demokracija, građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV+) s ciljem jačanja europskog demokratskog prostora, kulturne raznolikosti, slobode izražavanja i otpornosti društava. 
 
Ministrica Obuljen Koržinek podržala je jasno definiranje i davanje značaja pojmu kulturnog i kreativnog sektora, ne samo kao instrumenata i alata u borbi s izazovima današnjice i pokretača društvenih promjena, već i kao autonomnih izvora stvaranja, inovacija, izražavanja, vrijednosti i osjećaja pripadnosti pojedinom nacionalnom i širem europskom identitetu, čime se doprinosi samoodrživosti i konkurentnosti sektora. Izrazila je podršku nastavku djelovanja i ulozi ureda / deskova za komunikaciju o programu Kreativna Europa budući da su upravo oni vrijedna spona između korisnika i samog programa te imaju golemo znanje. Također je dodala kako program AgoraEU treba reflektirati uravnotežen pristup prema zemljama s manjim tržišnim kapacitetima i manje prisutnim jezicima, odnosno da oni nastave imati ravnopravan pristup mogućnostima i mehanizmima suradnje. Nadalje, ministrica je podsjetila na značaj medijske pismenosti budući da se radi o ključnom alatu za snalaženje u današnjem iznimno složenom okruženju te veoma bitnim za razvijanje kritičkog razmišljanja.
 
Na sastanku su usvojeni Zaključci Vijeća o strateškoj ulozi kulture, kulturne baštine i audiovizualnih djela u održavanju europskih vrijednosti i demokratske otpornosti kojima se potvrđuje važnost kulturne i jezične raznolikosti, umjetničke slobode i sudjelovanja građana u kulturnom životu kao temelja demokratskog angažmana, društvene kohezije i povjerenja. Dokument također naglašava potrebu zaštite kulturne baštine, uključujući krizne okolnosti poput rata u Ukrajini. Ministri su usvojili i Zaključke Predsjedništva o pristupu pouzdanim vijestima kao dijelu Europskog demokratskog štita koji prepoznaju izazove koje digitalno okruženje, umjetna inteligencija, algoritamsko širenje sadržaja i strani informacijski utjecaji predstavljaju za održivost i vjerodostojnost novinskog sektora, osobito za lokalne i neovisne medije. U dokumentu se ističe važnost uredničke odgovornosti, profesionalnih standarda, transparentnosti vlasništva i uloge javnih medija te potreba za ravnopravnim uvjetima između tradicionalnih medija, internetskih platformi i novih aktera poput influencera.

Ministri su raspravljali i o tome kako Europska unija i države članice mogu podržati kulturni i kreativni sektor da iskoristi potencijal umjetne inteligencije, kao i koje konkretne mjere treba poduzeti kako bi se osigurala kulturna raznolikost, umjetnički integritet i ekonomska održivost u doba umjetne inteligencije.
 
Pod točkom razno, Europska komisija je predstavila delegacijama Europski demokratski štit, Kulturni kompas za Europu te Izvješće Komisije o napretku u pojednostavljenju, provedbi i izvršenju vezano uz prava Europske unije u području međugeneracijske pravednosti, mladih, kulture i sporta, a dansko predsjedništvo izvijestilo je o neformalnom ministarskom sastanku održanom početkom studenoga u Kopenhagenu.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako se prioriteti Europskog demokratskog štita nadovezuju na napore koje Hrvatska već provodi na nacionalnoj razini poput uspostave provjere medijskih činjenica i platformi TočnoTako,  platformi Vlasništvo i financiranje medija o vlasničkim strukturama i načinu financiranja medija te naravno ulaganja u medijsku pismenost i jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja.

Ministrica se također osvrnula na predstavljanje inicijative Kulturni kompas, pohvalivši da odražava sve potrebe i prioritete, ali i vrijednosti i razumijevanje uloge kulture u današnjem svijetu. Podsjetila je kako upravo riječ „kompas“ označava da zajedničkim djelovanjem u istom smjeru Europa može biti jaka, kao i kulturni sektor u njoj.

Slovačka i finska delegacija predstavile su programe gradova Trenčina i Oulua - Europskih prijestolnica kulture 2026. godine, dok je belgijska delegacija najavila program Leuvena - kandidata za Europsku prijestolnicu kulture 2033. godine. Talijanska delegacija predstavila je program „Mediteranski gradovi kulture i dijaloga 2026. godine“ u kojem će prvi put sudjelovati jedan europski grad - Matera, zajedno s marokanskim Tetuánom. Poljska delegacija predstavila je inicijativu „Poljske prijestolnice kulture“ (PSK) pokrenute kao odgovor na visoku kvalitetu prijava koje su podnijeli poljski gradovi koji se natječu za titulu Europske prijestolnice kulture 2029.

Slovenska delegacija otvorila je temu sigurnosti novinara kao preduvjeta slobodi medija, a španjolska delegacija predstavila je rezultate UNESCO-ove konferencije MONDIACULT 2025 održane krajem rujna u Barceloni. Luksemburška delegacija izvijestila je o zaključcima međunarodne konferencije održane u listopadu u Luksemburgu, a posvećene prepoznavanju „ranih signala“ ugrožavanja umjetničkih sloboda, dok je njemačka delegacija upozorila na sve učestalije isključivanje i otkazivanje nastupa židovskih umjetnika u Europi.

Španjolska delegacija podsjetila je na važnost zaštite kulturne baštine u krizama, posebno u kontekstu trenutnog razaranja u Gazi. Kao pretposljednju točku pod Razno, njemačka delegacija pozvala je na prekid diskriminacije židovskih umjetnika koju trpe zbog politika izraelske vlade, pri čemu židovski umjetnici nisu pozvani gostovati ili se njihove izvedbe otkazuju. Ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da u Europskoj uniji nema mjesta diskriminaciji ni po kojoj osnovi. Dodala je da briga za stradanja palestinskog naroda ne smije i ne može biti iskazana porukama koje se mogu tumačiti kao antisemitizam. Ujedno je naglasila da očuvanje kulturne baštine u Gazi, vezano uz izlaganje španjolske delegacije, ne isključuje potrebu da se istodobno osiguraju zaštita i poštovanje temeljnih prava te odbaci svaka vrsta diskriminacije u umjetničkom i kulturnom prostoru.

Naposljetku, ministrica kulture Cipra Vasiliki Kassianidou predstavila je prioritete i program ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. godine.
 


Više sličnih tema

13.05.2025 | Vlada Republike Hrvatske
Obuljen Koržinek oštro osudila napad na ekipu Nove TV
16.03.2023 | Vlada Republike Hrvatske
Ministrica Obuljen Koržinek u posjetu Ukrajini

Nove obavijesti

04.06.2026 | Istarska policija
Srušio se zrakoplov kod Medulina
04.06.2026 | Virovitičko-podravska policija
U naselju se kretao 43 km/h iznad dopuštene brzine
04.06.2026 | Virovitičko-podravska policija
Mladi vozač pod utjecajem alkohola isključen iz prometa
04.06.2026 | Zagrebačka policija
Drska krađa na Maksimiru
04.06.2026 | Zagrebačka policija
Požar na Maksimiru
04.06.2026 | Zagrebačka policija
Požar osobnog automobila u Sesvetama
04.06.2026 | Istarska policija
U moru kod Lukobrana pronađeno mrtvo tijelo
04.06.2026 | Varaždinska policija
Sračinec - ozlijeđena vozačica osobnog vozila
04.06.2026 | Karlovačka policija
Dnevni događaji - sažetak
04.06.2026 | Karlovačka policija
Krađa dječjih kolica