Ministarstva

Budućnost kulture u doba umjetne inteligencije i jačanje sektora u fokusu sastanka ministara kulture EU

U Bruxellesu je održan sastanak ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije na kojem je hrvatska ministrica Nina Obuljen Koržinek sudjelovala u raspravama o budućnosti kulturnog i kreativnog sektora u kontekstu umjetne inteligencije (AI). Naglašena je važnost praćenja razvoja AI, korištenja njenih prednosti uz istovremeno ublažavanje rizika za kulturni i kreativni sektor, te očuvanje ljudske kreativnosti. Hrvatska Vlada ulaže 33 milijuna eura u jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ministrica je upozorila na opasnosti nekontroliranog širenja AI na autorska prava i slobodu umjetničkog izražavanja. Usvojeni su Zaključci Vijeća o podršci influencerima i jačanju kulturnih i kreativnih sektora kroz razvoj publike uz pomoć podataka. Predstavljeni su i programi Europske prijestolnice kulture, obilježavanje Haške konvencije te oporavak ukrajinskog kulturnog sektora. Hrvatska je predstavila 3D digitalizaciju kaštela Rota kao primjer korištenja tehnologije za zaštitu kulturne baštine.

14.05.2024 | Ministarstvo kulture i medija

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Kultura i mediji, Umjetna inteligencija, Digitalna transformacija, Autorska prava, Audiovizualni sektor
Izdvojeni datumi:	2024-05-14T00:00:00Z
Datum:	14.5.2024. 0:00:00
Kategorije:	Kultura i mediji, Umjetna inteligencija, Digitalna transformacija, Autorska prava, Audiovizualni sektor
	umjetna inteligencija, kulturni sektor, kreativni sektor, digitalne vještine, medijska pismenost, influenceri, razvoj publike, kulturna baština, digitalizacija, Bruxelles, Europska unija, Nina Obuljen Koržinek

O budućnosti kulturnog i kreativnog sektora u doba umjetne inteligencije, jačanju kulturnog i kreativnog sektora kroz razvoj publike i podršci influencerima kao stvarateljima online sadržaja na sastanku ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije u Bruxellesu

14. svibnja 2024. - Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na sastanku Vijeća ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije u Bruxellesu, kojim je predsjedao ministar vanjskih poslova, kulture i digitalizacije flamanske regije u Belgiji Jan Jambon. Sastanku su prisustvovale potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za vrijednosti i transparentnost Vera Jourová te povjerenica za istraživanje, inovacije, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova.

U okviru rasprave o Pripremi budućnosti kulturnog i kreativnog sektora u doba umjetne inteligencije ministri su naglasili važnost praćenja razvoja umjetne inteligencije i prikupljanje znanja o njezinim kapacitetima kako bi se moglo iskoristiti sve što ona nudi, ali i kako bismo analizirali svaki njezin aspekt koji bi mogao biti nepovoljan za kulturni i kreativni sektor.

U svom obraćanju ministrica Obuljen Koržinek naglasila je kako razmjena dobrih praksi i iskustava može pomoći u razvoju budućih politika i programa EU-a. Istaknula je kako umjetna inteligencija može pojednostavniti i ujednačiti poslovne procese, dovesti do inovativnijih pristupa i olakšati rast te informirala ministre kako Vlada Republike Hrvatske u svom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti provodi investiciju pod naslovom „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija” vrijednu 33 milijuna eura. „Cilj je te investicije ojačati poslovne kapacitete kulturnih i kreativnih sektora na jedinstvenom digitalnom tržištu i uskladiti ih s novim pravnim i zakonodavnim okvirima te ohrabriti razvoj novih inovativnih procesa, proizvoda i usluga, što doprinosi kulturnoj i medijskoj raznolikosti te pluralizmu“, objasnila je ministrica.

Vezano uz Akt o umjetnoj inteligenciji, izglasan u ožujku ove godine, ministrica je upozorila da je nužno zadržati fokus i ne dopustiti da tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji preuzmu poslove i procese u kulturi i kreativnim industrijama, čime bi prijašnja i trenutna nastojanja glede autorskih prava, prava umjetnika i kulturnih profesionalaca, kulturne raznolikosti i slobode umjetničkog izražavanja bila ozbiljno ugrožena. „Uvjerena sam da nam današnja razmjena dobrih praksi i iskustava može pomoći prigodom razvoja budućih politika i programa EU-a. Istodobno ne smijemo izgubiti fokus na očuvanju i vrednovanju ljudske kreativnosti i korištenje umjetne inteligencije moramo prihvatiti kao pomoćnu tehnologiju, a ne zamjenu za ljudsko stvaralaštvo te nastaviti razvijati digitalne vještine i medijsku pismenost.“

Na sastanku su usvojeni Zaključci Vijeća o podršci influencerima kao stvarateljima online sadržaja koji pozivaju na razvoj politika i instrumenata koji potiču odgovorno ponašanje „influencera“ prema njihovoj publici, podržavajući istovremeno inicijative za jačanje medijske i digitalne pismenosti publike te potičući suradnju i razmjenu dobre prakse između relevantnih dionika. Ministri su usvojili i Zaključke Vijeća o jačanju kulturnih i kreativnih sektora kroz razvoj njihove ciljane publike uz pomoć podataka čiji je cilj osnažiti kulturne i kreativne sektore kroz razvoj publike te promicati digitalnu transformaciju i inovacije, osiguravajući pritom poštovanje prava intelektualnog vlasništva, privatnosti i zaštite podataka.

Francuska delegacija predstavila je program Bourgesa, petog francuskog grada koji postaje Europska prijestolnica kulture 2028. godine. Nizozemska delegacija informirala je države članice o konferenciji kojom će se obilježiti 70. godišnjica sklapanja Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, a koju organiziraju u suradnji s UNESCO-om, dok je litvanska delegacija informirala države članice o konferenciji „Ususret oporavku ukrajinskog kulturnog sektora“, čiji je cilj podizanje svijesti o utjecaju ruske agresije na ukrajinsku kulturu te konsolidacija međunarodne podrške stabilizaciji i oporavku Ukrajine od posljedica rata. U raspravi o sedamdesetoj obljetnici Haške konvencije ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je da je na Haškom sudu, zbog zločina nad civilima, ali i zbog namjernog uništavanja kulturne baštine, general srpske vojske Pavle Strugar osuđen na zatvorsku kaznu. To je bio prvi primjer u povijesti da je sukladno međunarodnom pravu, a pozivajući se na kršenje Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, osuđena osoba odgovorna za ratni zločin.

Estonska, latvijska i litavska delegacija zajedničkim su istupom istaknule potrebu sankcija kako bi se spriječilo monetiziranje podrške ruskom ratu putem globalnih glazbenih platformi, dok je njemačka delegacija skrenula pažnju na očuvanje vidljivosti i osiguranje snažne europske kulturne politike. Naposljetku ministar kulture i inovacija Republike Mađarske János Csák predstavio je prioritete i program mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije od srpnja do prosinca 2024. godine.

Na marginama Vijeća održan je neformalni sastanak ministara kulture u Antwerpenu, na kojem su ministri razgovarali o ulozi kulture i kulturne baštine u jačanju europskog identiteta te kako kultura može pomoći u suočavanju s geopolitičkim izazovima. Na neformalnom sastanku uoči Vijeća u Bruxellesu ministri audiovizualnih djelatnosti i medija razmatrali su načine na koje se može poduprijeti kulturna raznolikost i održivost lokalne i europske kulturne te audiovizualne produkcije u kontekstu revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Na popratnom događanju „Twin it! 3D za europsku kulturnu kampanju“, koji je organizirala Europeana i Europska komisija, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je primjer digitaliziranog 3D modela kaštela Rota u Momjanu, jednog od najboljih primjera srednjovjekovnog obrambenog graditeljstva u Istri, s kojim se Hrvatska priključila Twin it! kampanji. S obzirom na to da se kaštel Rota u Momjanu još uvijek smatra ugroženim primjerom kulturne baštine, njegova 3D digitalizacija omogućuje daljnje istraživanje i očuvanje bogate povijesti. Prezentirajući hrvatske primjere korištenja suvremenih tehnologija za zaštitu i očuvanje kulturne baštine i upravljanje baštinom u krizama, ministrica je posebno istaknula primjer korištenja 3D tehnologije i laserskog snimanja nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, što je omogućilo bržu reakciju uključujući pouzdanu procjenu i popis šteta, donošenje odluka o provedbi hitnih mjera kako bi se spriječilo urušavanje dijelova spomenika i ugrožavanje života i zdravlja ljudi te korištenje takvih snimaka za brže projektiranje i početak obnove.