Ministarstva

Kultura kao stup održivog razvoja: Ministri na MONDIACULT 2025 naglasili prioritet globalne politike

Na svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 u Barceloni, ministri kulture istaknuli su kulturu kao temelj održivog razvoja i prioritet globalne politike. Ministrica Nina Obuljen Koržinek govorila je o zaštiti kulturne baštine u krizama, važnosti međunarodne suradnje i rodnoj ravnopravnosti u kulturnim industrijama. Konferencija je rezultirala usvajanjem deklaracije koja kulturu postavlja kao ključni stup razvojne agende nakon 2030. godine, naglašavajući njezinu ulogu u društvenoj koheziji, gospodarskom razvoju, zaštiti okoliša i miru.

30.09.2025 | Ministarstvo kulture i medija

Lokacije:	Barcelona
Teme:	Kulturna politika, Održivi razvoj, Zaštita kulturne baštine, Rodna ravnopravnost u kulturi, Međunarodna suradnja, UNESCO
Izdvojeni datumi:	2025-09-29T00:00:00Z, 2025-09-30T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2027-12-31T00:00:00Z
Datum:	29.9.2025. 0:00:00
Kategorije:	Kulturna politika, Održivi razvoj, Zaštita kulturne baštine, Rodna ravnopravnost u kulturi, Međunarodna suradnja, UNESCO
	MONDIACULT 2025, UNESCO, kultura, održivi razvoj, Nina Obuljen Koržinek, kulturna baština, rodna ravnopravnost, digitalne tehnologije, umjetna inteligencija, Barcelon, Hrvatska

Na svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 ministri kulture istaknuli kako je kultura temelj održivog razvoja i mora biti prepoznata kao prioritet globalne politike

Foto: UNESCO / MKM

29. i 30. rujna 2025. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima boravi u Barceloni povodom najveće svjetske konferencije o kulturnim politikama i održivom razvoju MONDIACULT u organizaciji UNESCO-a. Riječ je o ključnoj međunarodnoj platformi za kulturne politike i međunarodni razvoj koja okuplja ministre kulture i brojne stručnjake, civilno društvo i umjetnike kako bi zajednički raspravili o ulozi kulture u izgradnji pravednijih, mirnijih i održivijih društava.

Na panelu „Kultura, baština i krize“ ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je kako klimatske promjene, potresi i pandemije ugrožavaju kulturnu baštinu te istaknula važnost kontinuiranog ulaganja u pripravnost kako bi smanjili rizik i osigurali kvalitetnu obnovu. Naglasila je važnost međunarodne suradnje i solidarnosti u kriznim situacijama, podsjetivši na hrvatsko iskustvo tijekom i nakon Domovinskog rata, kao i nakon nedavnih potresa.

Podsjetila je i kako su hrvatski stručnjaci svoja vrijedna iskustva i znanja u obnovi razrušene kulturne baštine, odnosno sustav razvijen tijekom Domovinskog rata, velikodušno ponudili kolegama u Ukrajini od samog početka agresije, pogotovo vezano za otuđenje kulturnih dobara, s obzirom na to da je agresor iz Hrvatske otuđio više od 30 tisuća predmeta, od kojih je ostalo za vratiti oko tisuću. „Ključno je razviti sustav inventarizacije i dokumentiranja umjetnina i ostalih pokretnih kulturnih dobara kako bi stručnjaci mogli raditi na povratu“, istaknula je ministrica i naglasila kako imamo odličnu suradnju s primjerice talijanskim Karabinjerima koji gotovo svake godine uspijevaju na crnom tržištu pronaći predmete, a jednako tako i s INTERPOL-om te ostalim međunarodnim organizacijama. U tom kontekstu ministrica je podsjetila kako je napad na njezin rodni grad Dubrovnik, uvršten na Popis svjetske baštine UNESCO-a 1979. godine, bio prvi primjer u povijesti da je osoba - srbijanski general osuđena za ratni zločin, između ostalog, i zbog namjernog uništavanja kulturne baštine, sukladno međunarodnom pravu, pozivajući se na kršenje Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Također, ministrica je naglasila kako je Hrvatska oduvijek znala prepoznati važnost očuvanja međunarodne kulturne baštine podsjetivši na financijsku pomoć u obnovi porušene baštine u Maliju kao i obnovi crkve Čudotvorne Gospe u središtu Mosula.

„Zaštita kulturne baštine ne smije ostati samo deklarativna već mora postati sastavni dio razvojnih politika i praksi“, istaknula je ministrica te pri tom zaključila da je ključno preispitati nacionalne politike i implementirati mehanizme donošenja rješenja na institucionalnoj, pravnoj, financijskoj, operativnoj i drugim razinama. Ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da samo zajedno, kroz razmjenu iskustava i međunarodne mreže, možemo graditi sigurniju i održiviju budućnost.

Na panelu vezanom uz kulturne politike i rodnu ravnopravnost ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da su žene u kulturnim i kreativnim industrijama i dalje premalo zastupljene na vodećim položajima te naglasila kako je potrebno osigurati njihovu punu vidljivost, sudjelovanje i prepoznavanje u kulturnom životu.

Ministrica je podsjetila na hrvatska iskustva, među kojima projekt „Žene u medijima“, koji je pokrenula Agencija za elektroničke medije s ciljem podizanja svijesti o položaju žena u hrvatskom društvu, postizanjem bolje senzibilizacije medija i šire javnosti o zastupljenosti žena u medijima, kao i osiguravanje bolje vidljivosti žena u medijima uz doprinos smanjenju stereotipa. Istaknula je i kako Ministarstvo kulture i medija kontinuirano surađuje s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade te je zajednički izrađen Akcijski plan za promicanje i provedbu ravnopravnosti spolova 2024.-2027. zahvaljujući kojemu na rukovodećim funkcijama unutar Ministarstva ima 68% žena, a visok postotak ženske zastupljenosti može se uočiti u cijelom području kulture i medija.

Na svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 ministri i predstavnici kulture država članica UNESCO-a usvojit će zajedničku deklaraciju kojom se ističe kultura kao središnji stup održivog razvoja, temelj ljudskih prava i globalno javno dobro. Nadalje, deklaracija definira ključne elemente za poziciju kulture u okviru razvojne agende nakon 2030. godine, naglašavajući transformativnu snagu kulture za društvenu koheziju, gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i mir. Poseban naglasak stavljen je na potrebu zaštite kulturne raznolikosti, integraciju umjetnosti i baštine u obrazovanje i cjeloživotno učenje, zaštitu kulturne baštine i umjetnika u kriznim situacijama, odgovorniji pristup i upotrebu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, kao i promicanje kulture kao sredstva dijaloga, pomirenja i izgradnje mira.

U popratnom programu konferencije MONDIACULT 2025, povjerenik Europske komisije za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef predstavio je izvješće skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) o temi „Kultura i zdravlje“ u kojem su istaknuta tri hrvatska projekta: paneuropska inicijativa „Film u bolnici“ koja povezuje filmsku kulturu s pedijatrijskom skrbi te djeci i mladima u bolnicama u osam zemalja EU-a donosi pažljivo odabrane filmske sadržaje, potom umjetnički projekt „Healing Nature“ autorica Melinde Šefčić i Lee Vidaković koji demonstrira snagu prikaza prirode putem različitih medija u bolničkim prostorima, kako bi se podržalo mentalno, fizičko i duhovno zdravlje pojedinca i bolničke zajednice te nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi „Rođeni za čitanje“ koji na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 prisustvovale su ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anja Jelavić te voditeljica Službe za UNESCO i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek.