Ministarstva

Otvorena izložba „Dubrovnik i UNESCO“ u Kneževu dvoru

U sklopu „Godine UNESCO-ove svjetske baštine“ u Kneževu dvoru otvorena je izložba „Dubrovnik i UNESCO“. Izložba, organizirana od strane Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Dubrovniku, prikazuje arhivsku građu Dubrovačke Republike (upisanu na UNESCO-ov popis „Sjećanje svijeta“), elemente nematerijalne kulturne baštine i predmete iz fundusa Dubrovačkih muzeja. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otvorila je izložbu, istaknuvši važnost UNESCO-ove suradnje s Hrvatskom, posebice u obnovi Dubrovnika nakon Domovinskog rata i zaštiti kulturne baštine. Dubrovnik je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine uvršten 1979., Festa sv. Vlaha 2009., a arhivski fondovi Dubrovačke Republike nedavno na popis „Sjećanje svijeta“.

24.05.2024 | Ministarstvo kulture i medija

Lokacije:	Knežev dvor, Dubrovnik
Teme:	Kulturna baština, UNESCO, Dubrovnik
Izdvojeni datumi:	2024-05-24T00:00:00Z, 1022-12-31T23:59:59Z, 1808-12-31T23:59:59Z, 2023-12-31T23:59:59Z, 1990-01-01T00:00:00Z, 1954-12-31T23:59:59Z, 1979-12-31T23:59:59Z, 1667-12-31T23:59:59Z, 1994-12-31T23:59:59Z, 2018-12-31T23:59:59Z, 2009-09-30T23:59:59Z
Datum:	24.5.2024. 0:00:00
Kategorije:	Kulturna baština, UNESCO, Dubrovnik
	Dubrovnik, UNESCO, Knežev dvor, izložba, baština, Dubrovačka Republika, Sjećanje svijeta, nematerijalna kulturna baština, Festa sv. Vlaha

U Kneževu dvoru otvorena izložba „Dubrovnik i UNESCO“

Foto: Dubrovački muzeji

24. svibnja 2024. - U sklopu obilježavanja „Godine UNESCO-ove svjetske baštine“ koju je proglasio Grad Dubrovnik, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je u Kneževu dvoru središnju izložbu „Dubrovnik i UNESCO“. U organizaciji Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Dubrovniku, izložba predstavlja vrijednu arhivsku građu iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. - 1808.) koja je krajem 2023. godine upisana na UNESCO-ov popis „Sjećanje svijeta“, prikaz zaštićenih fenomena nematerijalne kulturne baštine te predmete iz bogatog fundusa Dubrovačkih muzeja, čija je ravnateljica Ivona Michl voditeljica projekta i autorica izložbenog koncepta.

Zahvalivši gradu Dubrovniku na pokretanju inicijative „Godina UNESCO-ove svjetske baštine“ kao i Dubrovačkim muzejima i Državnom arhivu u Dubrovniku koji su organizirali izložbu, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da tim aktivnostima iznova potvrđujemo svoju predanost promicanju međunarodne suradnje na području Svjetske kulturne baštine.

„U svakom smo trenutku ponosni i to smo nebrojeno puta dokazali, na naš Grad, na njegovu slavnu političku i kulturnu povijest koja zauzima privilegirano, gotovo mitsko mjesto u hrvatskoj državnosti i identitetu, a velikim je slovima upisan i na kulturnom zemljovidu svijeta“, istaknula je ministrica. Premda se suradnja Hrvatske i UNESCO-a očituje u mnogim zajedničkim projektima i nacionalnim prioritetima koji su s UNESCO-om tijekom proteklih desetljeća i ostvareni, ministrica je posebno istaknula kako se prisjećamo vremena kada nam je bilo najteže, početkom devedesetih godina kada je povijesna jezgra Dubrovnika stradavala u bezumnim napadima neprijateljske vojske i kada je UNESCO koordinirao veliki program obnove te uvrstio grad na Popis svjetske baštine u opasnosti kako bi se skrenula međunarodna pozornost i provele potrebne hitne mjere zaštite. Također je podsjetila da je presuda Sudskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kasnije jasno ilustrirala kako se uništavanje i oštećenje mjesta svjetske baštine prema Haškoj konvenciji UNESCO-a iz 1954. može sankcionirati prema međunarodnom pravu.

Ministrica je također podsjetila da je Hrvatska, smatrajući UNESCO-ovu konvenciju za zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine jednim od najuspješnijih i najratificiranijih normativnih instrumenata, u okviru kojeg je popisano otprilike 730 nematerijalnih kulturnih dobara iz 145 zemalja svijeta, Hrvatska uz 10 nepokretnih kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, uspjela zaštititi i 22 nematerijalna kulturna dobra, a taj popis povećava iz godine u godinu. Istaknula je kako u Ministarstvu kulture i medija tim upisima i posebnim naporima na najbolji mogući način kontinuirano čuvamo i obnavljamo hrvatsku i svjetsku baštinu za generacije koje dolaze, svjesni da je bez kontinuiranog ulaganja u znanje i obrazovanje mladih nemoguće kvalitetno voditi brigu o zaštiti kulturne baštine.

Podsjećamo, Dubrovnik je na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine uvršten u listopadu 1979. godine, na trećoj sjednici Vijeća svjetske baštine održanoj u Egiptu. Na Reprezentativni popis svjetske kulturne baštine uvršten je kao srednjovjekovni planirani grad koji je već u 13. stoljeću postao značajnom pomorskom velesilom, a unatoč razornom potresu 1667. godine, uspio je očuvati svoju gotičku i renesansnu arhitekturu. U prosincu 1994. godine, zona pod zaštitom UNESCO-a proširena je na plato Pila i Brsalja na zapadu, opkop uz vanjski rub gradskih zidina na sjeveru, Lazarete na istoku te otok Lokrum na jugu. U 2018. godini značajno je proširena i kontaktna zona oko povijesne jezgre Dubrovnika.

„Festa sv. Vlaha“ upisana je na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na konferenciji u Abu Dabiju 30. rujna 2009. godine, što je bila još jedna potvrda čvrste povezanosti Dubrovčana sa svojim Parcem. Upisom arhivskih fondova iz vremena Dubrovačke Republike (1022. - 1808.) na popis „Sjećanje svijeta“, sačuvano bogatstvo također je prepoznato kao dio svjetske baštine. Ono ne svjedoči samo o državno-pravnom ustroju Dubrovačke Republike, kao i o iznimno razvijenom konzularnom i diplomatskom sustavu vanjskih odnosa, već služi i kao neiscrpan izvor za razumijevanje svakodnevnog života hrvatske zajednice koja je veliki dio povijesti opstala kao samostalna republika.