Ministarstva

Nositeljima „Lastovskog poklada“ dodijeljene UNESCO-ove povelje za očuvanje nematerijalne baštine

U Lastovu su dodijeljene UNESCO-ove povelje nositeljima nematerijalne kulturne baštine „Lastovski poklad“ za upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek čestitala je lokalnoj zajednici na ovom velikom priznanju, ističući „Lastovski poklad“ kao snažan simbol identiteta i zajedništva otoka. Naglasila je važnost očuvanja baštine i međugeneracijskog prijenosa znanja, podsjetivši na ukupno 33 hrvatska dobra na UNESCO-ovim popisima te na Ekomuzej „Batana“ kao drugi hrvatski upis u Registar dobrih praksi. Običaj, vezan uz simboličko culjanje i spaljivanje Poklada, datira od kraja 15. stoljeća, a obuhvaća razdoblje od 17. siječnja do Čiste srijede, s posebnim naglaskom na povorku,

20.04.2026 | Ministarstvo kulture i medija

Lokacije:	Lastovo
Teme:	Nematerijalna kulturna baština, Tradicija, UNESCO, Kulturna diplomacija
Izdvojeni datumi:	2026-04-19, 2025-12, 2008, 15. stoljeće, 17. siječnja, 1999, 2003, 2026-01-17, 2026-02-18
Datum:	20.4.2026. 10:12:29
Kategorije:	Nematerijalna kulturna baština, Tradicija, UNESCO, Kulturna diplomacija
	Lastovski poklad, UNESCO, nematerijalna kulturna baština, Hrvatska, Lastovo, ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, Registrar dobrih praksi

Nositeljima kulturnog dobra „Lastovski poklad“ dodijeljene UNESCO-ove povelje

FOTO: Jelena Župančić, Općina Lastovo

19. travnja 2026. - Nakon nedavne dodjele povelja nositeljima nominacija upisanih u UNESCO-ov Registar „Sjećanje svijeta“, u kino dvorani u Lastovu, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uručila je povelje UNESCO-ovim nositeljima nominacije nematerijalne kulturne baštine „Lastovski poklad“ za upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

Cijeloj lokalnoj zajednici koja je stoljećima čuvala, prenosila i živjela svoju baštinu, stoljetni običaj tradicijske kulture otoka Lastova, ministrica Obuljen Koržinek je čestitala na velikom priznanju. Istaknula je kako „Lastovski poklad“ nije tek folklorni događaj, već živa tradicija, snažan simbol identiteta i zajedništva otoka Lastova. „Upis UNESCO-ov Registar dobrih praksi dokaz je da mala zajednica može biti velik čuvar svjetske baštine“, poručila je u svom obraćanju ministrica.

Ministrica je posebno naglasila važnost očuvanja kulturne baštine, koja nas u vremenu brzih promjena i globalnih izazova podsjeća tko smo i odakle dolazimo. „Upravo je to temelj Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine - da baština živi kroz ljude, kroz zajednice, kroz svakodnevnu praksu i međugeneracijski prijenos znanja“, rekla je ministrica te podsjetila kako je Hrvatska ponosna na činjenicu da danas na UNESCO-ovim popisima ima ukupno 33 nepokretna i nematerijalna kulturna dobara, a na popis UNESCO-ovog programa Sjećanje svijeta upisane četiri nominacije dokumentarne baštine. Uz to, podsjetila je i kako Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, uz „Lastovski poklad“, broji još jedan hrvatski upis - Ekomuzej „Batana“ u Rovinju.

„U simboličnom činu culjanja i spaljivanja Poklada sačuvano je sjećanje na vjekovni otpor osvajačima i vjeru u zajedništvo. Taj snažan simbol slobode i zajedničkog identiteta i danas živi u svakom pokladaru, svakoj raskošnoj maškari i svakom djetetu koji se pokladu raduje iz godine u godinu,“ istaknula je ministrica i dodala kako je briga Lastovaca za očuvanje autentičnosti, uključujući i donošenje Statuta 1999. godine, sjajan primjer kako se tradicija može čuvati odgovorno i s vizijom budućnosti.

Podsjetimo, Lastovski poklad upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta u prosincu 2025. godine, a u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisan je 2008. godine na inicijativu lokalnih vlasti i uz potporu stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Taj pokladni običaj tradicijske kulture otoka Lastova po narodnoj je predaji vezan uz dalmatinske otoke od kraja 15. stoljeća. Pokladno razdoblje počinje sa sv. Antonetom, 17. siječnja, a traje do Čiste srijede. U povorci sudjeluje cijela zajednica, predvođena skupinom pokladara. Osim uniformirane karnevalske skupine sa sabljama, u povorci sudjeluju i „lijepe maske“, koje posjećuju unaprijed dogovorena kućanstva (terase) gdje izvode poseban ples u krugu („pokladarsko kolo“) uz pratnju lijerice (lire), žičanog glazbenog instrumenta. Povorku predvodi član koji vodi magarca na čijim je leđima slamnata lutka - Poklad. Poklad se, potom, tri puta spušta niz uže obješeno s najvišeg vrha do dna sela, uz zvučnu pratnju. Paljenje slamnate lutke na lokalnom trgu vrhunac je karnevala. Pokladna „pretila nedjelja“ veliki je dan za najmlađe Lastovce jer se u poslijepodnevnim satima u društvenom domu održava dječji maskenbal nakon kojeg slijedi ples za odrasle bez maski. Karnevalski običaj obuhvaća više od mjesec dana svečanosti i tradicionalnih aktivnosti.

Želeći što bolje sačuvati Lastovski poklad, Pokladarsko društvo je 1999. godine sastavilo prijedlog statuta Lastovskog poklada odnosno Odluke o Lastovskom pokladu u kojima je podrobno kronološki opisan slijed svih zbivanja u pokladno vrijeme. Lastovski poklad promiče načela i ciljeve UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (iz 2003.), a ove je godine program obilježavanja Lastovskog poklada održan od 17. siječnja do 18. veljače 2026. godine. Nositelji običaja su: Udruga Lastovski poklad, KUD-u Lastovo, Pokladarsko društvo, Lastovci u Australiji, Općina Lastovo, ali i svaka obitelji koja generacijama prenosi znanje, pjesmu, ples i pravila.