Grčić: Za svaki euro koji ode u Bruxelles, povući ćemo tri!
(Slobodna Dalmacija / Hrvoje Prnjak)
Hrvatska do sada u proračun Europske unije nije uplatila niti kunu. Do sada je ugovorila korištenje 626 milijuna eura ili 65 posto ukupne svote od 965 milijuna eura, koje smo imali na raspolaganju kroz pretpristupne programe (CARDS, PHARE, ISPA, odnosno IPA).
Naravno, formalnim ulaskom Hrvatske u EU od 1. srpnja, ne bude li komplikacija, stvari će se promijeniti. No, Branko Grčić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, ujedno i potpredsjednik Vlade, uvjerava nas kako stvarna cijena ulaska u EU ne krije nikakve intrige, kao što to eurofobi i poneki euroskeptici znaju sugerirati kada još uvijek osporavaju argumente “za” pristupanje Uniji.
- U 2013. godini Hrvatska će kao zemlja članica morati uplatiti u zajednički proračun otprilike 1,7 milijardi kuna. Istovremeno se očekuje da će u drugoj polovici 2013. iz proračuna EU primiti oko 300 milijuna eura, odnosno 2,22 milijardi kuna - kazat će Grčić.
Istina, nakon 2013. godine, članarina će se povećavati. U 2014. godini ona će se udvostručiti. No, kako saznajemo od ministra Grčića, od 2014. godine pa nadalje Hrvatska može očekivati između 1,1 i 1,4 milijarde eura godišnje iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.
- Tomu treba pridodati i oko 500 milijuna eura godišnje bespovratnih potpora za poljoprivredu i ruralni razvoj. Sveukupno, u razdoblju 2014.-2020. Hrvatska može očekivati oko 13,7 milijarda eura bespovratnih sredstava iz proračuna Europske unije. Istovremeno, uplate u proračun EU-a trebale bi biti na otprilike trećini navedenog iznosa. Drugim riječima, za jedan uplaćeni euro Hrvatska će imati mogućnost povlačenja tri eura! No, tu će i ministar malo povući ručnu:
- Međutim, pitanje je koliko ćemo stvarno povući, jer to izravno ovisi o pripremljenosti projekata za financiranje iz EU fondova. Kad je riječ o sredstvima koja će iduće godine stići u Hrvatsku, struktura izvora uplata je sljedeća: 150 milijuna eura ćemo dobiti u ime avansa iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda; 75 milijuna eura ćemo dobiti iz tzv. instrumenta novčanog toka, namijenjenog poboljšanju neto novčane pozicije hrvatskog proračuna u odnosu na proračun EU; 29 milijuna eura ćemo dobiti iz tzv. tranzicijskog instrumenta, koji predstavlja svojevrsni nastavak IPA I komponente namijenjene jačanju administrativnih sposobnosti državne uprave; a 40 milijuna eura nas čeka iz tzv. Schengenskog instrumenta namijenjenog pripremi zemlje članice za primjenu novog graničnog režima.
Valja se uhvatiti posla
Kako će se taj novac iskoristiti i na što će se potrošiti?
- Točna područja za koja se mogu koristiti sredstva se određuju kroz Operativne programe. Za drugu polovicu 2013. Hrvatska je pripremila Operativni program “Promet”, u okviru ovog programa financirat će se ulaganja u unaprjeđenje željezničkog sustava te sustava unutarnje plovidbe. Tu je i program “Zaštita okoliša”, u sklopu kojega će se financirati ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom te poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje - pojasnit će Grčić.
Predviđen je i program “Regionalna konkurentnost” u okviru kojega će se financirati ulaganja vezana uz poticanje regionalnog razvoja i jačanje potencijala regija kroz razvoj poslovne infrastrukture, zatim jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz ulaganja u mala i srednja poduzeća te jačanje inovativnosti i poticanje transfera tehnologije između znanstvenog sektora i gospodarstva.
Program “Razvoj ljudskih resursa” podržava ulaganja vezana uz poticanje zapošljavanja, socijalnu uključenost, obrazovanje i jačanje civilnog društva, dok je poseban program predviđen za poljoprivredu i ruralni razvoj.
- Usto, predviđen je još i niz financijski manje značajnih programa namijenjenih tzv. prekograničnoj suradnji koji se izrađuju zajedno s našim susjednim zemljama i omogućuju široki raspon područja ulaganja, od poduzetništva do zaštite okoliša i razvoja ljudskih resursa... - pojasnit će ministar Grčić.
Sredstva koja budemo “povlačili” od 2014. povećat će mogućnosti za financiranje projekata u energetici, prometu, obrazovanju, komunalnoj infrastrukturi i zdravstvu.
- Međutim, prvo će biti potrebno pripremiti strateške podloge, operativne programe kojima će se jasno identificirati potrebe u pojedinim sektorima, a koje su u skladu s razvojnim prioritetima EU-a, odnosno strategijom EU 2020. Proces izrade novih programa je već započeo, a njegov dovršetak se očekuje u drugoj polovici 2013. godine - kaže Grčić.
Dakle, ostaje neizvjesno koliko ćemo točno sredstava iskoristiti, izvjesno je tek - da nemamo vremena za gubljenje.