196 projekata za 1,04 milijarde kuna kreće ovog ljeta
(Business.hr/Nevenka Cuglin)
Vjetar u leđa investicijskom zamahu i gospodarskom rastu, koji Vlada Zorana Milanovića konstantno priziva, trebalo bi već ovog ljeta dati 196 projekata gradnje komunalne i socijalne infrastrukture diljem Hrvatske čija je ukupna vrijednost 1,04 milijarde kuna.
Građevinari početak realizacije tih projekta, a riječ je uglavnom o školama, vrtićima te objektima vodoopskrbe i odvodnje, očekuju u niskom startu zadovoljno trljajući ruke, osobito nakon najave Branka Grčića, potpredsjednika Vlade te ministra regionalnog razvoja i EU fondova, da će izvođačima radova već u ovoj godini biti isplaćena gotovo polovina planiranog iznosa, odnosno oko 471 milijun kuna. Kako bi se dodatno potaknulo gospodarske subjekte koji sudjeluju u provedbi projekata, iz nadležnog ministarstva najavljuju da će izvođačima biti isplaćeno i 10 posto avansa za ugovorene radove, sukladno odluci o određivanju mjere plaćanja predujmom kojom država planira dati svoj doprinos smanjenju ukupne nelikvidnosti, koja je premašila 40 milijardi kuna.
„Pola projekata već je u izvedbi, a do kraja lipnja završava proces javne nabave za preostalih pola. Očekivanja su velika, osobito za angažiranje malih građevinskih tvrtki i obrta, što uključuje i zapošljavanje nekoliko tisuća ljudi“, istaknuo je Grčić, prezentirajući Vladi plan provedbe projekta službenog naziva „Integralni razvoj lokalne zajednice“, koji je usvojen na prošlotjednoj sjednici.
Dodatna sredstva
Dvjestotinjak projekata dijelom se sufinancira kroz zajmove Europske investicijske banke, odnosno programe EIB II i EIB III, ali i iz državnog proračuna te proračuna lokalnih i regionalnih samouprava. Europska investicijska banka za ovu je godinu za projekte razvoja lokalne zajednice u Hrvatskoj osigurala 138 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja izdvojit će za njih 200 milijuna kuna, a jedinice lokalne samouprave 136 milijuna kuna. Povrh investicijskih programa EIB II i EIB III, Ministarstvo će za ostala ulaganja u razvoj lokalne zajednice osigurati dodatnih 183,6 milijuna kuna, što ukupno ulaganje podiže na 380,6 milijuna kuna.
Ulaganja koja financira Europska investicijska banka odnose se na gradnju, nadogradnju i rekonstrukciju objekata komunalne i socijalne infrastrukture, u prvom redu iz područja vodoopskrbe, odvodnje, lokalnih cesta, škola i vrtića. U sklopu programa EIB II, koji je pokrenut 2004. godine, do sada je odobren 661 projekt čija je ukupna vrijednost 3,7 milijardi kuna. Završena su 362 projekta (ukupne vrijednosti 1,9 milijardi kuna), a u tijeku su još 182 od ukupno 996 milijuna kuna. Za njih će ove godine prema EIB-u II biti isplaćeno 430 milijuna kuna, a iduće godine još 566 milijuna kuna.
U planu za ovu godinu najviše projekata, njih 90, vrijednih 386 milijuna kuna, trebalo bi biti ostvareno u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a na jadransku Hrvatsku (bez otoka) odnosi se 48 projekata za koje treba osigurati 348 milijuna kuna. Za sjeverozapadnu Hrvatsku (bez Grada Zagreba) predviđena je realizacija 44 projekta vrijedna 261 milijuna kuna. Najviše će se graditi prometnice, planirano ih je 60, a financirat će se sa 138 milijuna kuna. Hrvatska bi trebala dobiti i 36 novih škola i školskih dvorana u vrijednosti 127 milijuna kuna, a za gradnju i obnovu sustava vodoopskrbe izdvojit će se 90 milijuna kuna.
Za Vukovar 40 milijuna kuna
Na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije može se vidjeti interaktivna karta s lokacijama svih 196 projekata i pripadajućim brojkama po županijama.
„Samo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU pokriva manje projekte, odnosno škole, vrtiće, sportske dvorane, kulturne domove, lokalne ceste, vodovod, kanalizaciju i slično. Za Vukovar je namijenjeno 40 milijuna kuna, toliko ide i ostalim potpomognutim područjima, a za poboljšanje života na otocima izdvojeno je 100 milijuna kuna, i to najviše za građevinski sektor te razvoj gospodarstva i industrije“, objasnio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić prilikom prezentacije projekta.
Dodao je da će projekti koji ove godine nisu ušli u izbor, a imaju pripremljenu svu dokumentaciju, biti uvažavani u idućem razdoblju, od 2013. godine, kao i eventualno kandidirani za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova EU. Novac iz Bruxellesa, naime, sljedećih bi godina trebao imati još veću ulogu u gradnji infrastrukture u Hrvatskoj. Ministar je naglasio kako im je glavni posao poticanje svih potencijalnih korisnika sredstava iz fondova da već aktivno pripremaju projekte, a postoje naznake da bi se neki, poput onih vezanih uz željeznice i odlaganje otpada, sigurno mogli financirati iz fondova.
„Očekujem da će Hrvatska postati pravo gradilište u drugoj polovini 2013., osobito od 2014. pa nadalje“, kazao je ministar Branko Grčić.
Kroz program EIB III, koji se odnosi na nastavak ulaganja u razvoj infrastrukture s naglaskom na otoke i priobalje, od 2012. do 2014. godine, u komunalnu i socijalnu infrastrukturu trebalo bi biti uloženo 1,27 milijardi kuna. Zasad je u taj program uključeno 14 projekata koji bi se trebali realizirati ove godine, a ukupna im je vrijednost 41 milijun kuna. Od 1,27 milijardi kuna predviđeno je da jedinice lokalne i regionalne samouprave osiguraju 334 milijuna kuna, Europska investicijska banka 376, a državni proračun 563 milijuna kuna.
Osnovne komponente projekata
EIB II i EIB III razvojni su projekti Europske investicijske banke (koja sudjeluje zajmovima), MRRFEU-a i jedinica lokalne samouprave. Razlika je u godinama provedbe projekata i njihovoj namjeni.
Projekt EIB II ima vrijeme provedbe projekta od 2004. do 2012. godine. Ukupna vrijednost nominiranih projekata je 412 milijuna eura, od čega zajam EIB-a iznosi 150 milijuna eura, MRRFEU sudjeluje sa 150 milijuna eura, a jedinice lokalne samouprave sa 112 milijuna eura.
Projekt EIB III ima vrijeme provedbe projekta od 2012. do 2014. godine, a sastoji se dviju osnovnih komponenti - prva se odnosi na integralni razvoj lokalne zajednice, odnosno kopnenu infrastrukturu, a druga na razvoj infrastrukture na otocima i u priobalju.