Hrvatska osuđena na štednju i u EU
(Zadarski list / I.Frlan, J. Matić)
Detalji uštede od dvije milijarde eura postat će poznati tek kad se dogovor europskih čelnika o smanjenju proračuna pretvori u službeni dokument
Hrvatska je, čini se, osuđena na štednju. Prošle godine državni je proračun po prvi put morao biti manji u odnosu na prethodnu godinu, a u godini kad Hrvatska postaje članica Europske unije, Europska komisija predlaže proračun za sedmogodišnje razdoblje (2014. – 2020. godina) koji je također po prvi put niži u odnosu na prethodno razdoblje. Taj je proračun za 40 milijarda eura niži od prethodnog, čije izvršenje završava u ovoj godini, a za čak 73 milijarde eura manji je od inicijalnog prijedloga Komisije. U tom smanjenju stradala je i Hrvatska koja, eto, počinje dijeliti europsku sudbinu baš u trenutku kad se EU odlučio na smanjenje potrošnje.
Prema inicijalnom srpanjskom prijedlogu Komisije, Hrvatska je trebala u sedam godina dobiti 13,74 milijarde eura, a prema prijedlogu koji sada ide pred parlamentarce Hrvatskoj pripada 11,7 milijardi eura. Detalji uštede od dvije milijarde eura kad je u pitanju Hrvatska postat će poznati tek kad se dogovor europskih čelnika o smanjenju proračuna pretvori u službeni dokument.
On bi trebao pokazati i je li u sadašnji prijedlog za Hrvatsku uračunato i pola milijarde eura za administraciju, što je sadržavao prvi prijedlog. Tada će biti i jasno je li novac predviđen za Hrvatsku doista smanjen za dvije milijarde eura ili je smanjenje ipak milijardu i pol eura. No, da su potencijalna sredstva za Hrvatsku smanjena, priznaje i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
- Trebamo tek vidjeti sve detalje, ali sredstva su manja po svim stavkama u odnosu na procjene koje smo radili na osnovi projekcija proračuna za sedmogodišnje razdoblje.
No, Europa mijenja sustav, smanjuje novac za kohezijske fondove i povećava sredstva za povećanje konkurentnosti kako bi se isčupala iz recesije, pojašnjava Grčić.
Tako bi Hrvatska iz strukturnih fondova trebala povući oko 8,09 milijardi eura, dok je prema inicijalnom prijedlogu taj iznos trebao biti 9,36 milijardi eura. Za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatska na raspolaganju ima3,46 milijardi eura i tu je smanjenje u odnosu na prvotni prijedlog nešto manje od sto milijuna eura.
- Unatoč tome što su sredstva za kohezijske fondove manja, mi ćemo ipak na raspolaganju po tim stavkama imati više od 1,1 milijarde eura godišnje u sljedećih sedam godina i moramo se potruditi da taj novac i povučemo. Treba nastojati biti na razini zemalja poput Poljske i Estonije, koje su tu bile najuspješnijem kaže Grčić. On upozorava i na to da EU više nije zadovoljan ako se novac samo troši, nego je bitno i da to bude za projekte koji su planirani strateškim dokumentima ili su dio obveza što ih je Hrvatska preuzela.
__________________________________________________________________________________________________
Najmanje smanjenje za poljoprivredu
Što se tiče poljoprivredne politike i ruralnog razvoja, to je stavka na kojoj je Hrvatska najmanje osjetila smanjenje, a naši sugovornici iz tog resora napominju da je jako važno što Komisija dopušta fleksibilnost kad je poljoprivredni stup u pitanju, jer će Hrvatska imati mogućnosti prelijevanja sredstava iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja u poljoprivredi. Za 70 milijuna eura smanjena su i sredstva predviđena za provođenje schengenskog režima i na toj bi stavci Hrvatska sljedećih godina trebala dobiti 200,3 milijuna eura.