Branko Grčić: Milijarda čeka samo one koji znaju kako je izvući
14.4.2012.
(Slobodna Dalmacija, Vedran Marjanović)
Financijska omotnica sa 687,5 milijuna eura koju je Europska unija pripremila Hrvatskoj kada postane punopravna članica Europske unije mogla bi doći u pitanje zbog naše posvemašnje nepripremljenosti da primimo novac iz fondova Unije. O tome je, kako doznajemo od ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića, nedavno održan sastanak jedne od Vladinih koordinacija kako bi se Hrvatska što hitnije pripremila za prijem novca iz Bruxellesa.
- Trenutačno se naše mogućnosti da povučemo novac iz fondova Unije kreću oko 40 posto odobrenih sredstava. To je neprihvatljivo malo i mora se podići na znatno veći postotak – kazao nam je ministar Grčić, koji je kolegama iz Vlade obznanio prvu mjeru za kvalitetniji pristup fondovima Unije – zapošljavanje 250 stručnjaka za povlačenje novca iz Bruxellesa.
Taj bi se kadar trebao pronaći i staviti u funkciju najkasnije do srpnja iduće godine, a moguće i do kraja ove godine, najavljuje ministar.
- Procjenjujemo da ovog trenutka nemamo dovoljno stručno osposobljenih ljudi za osmišljavanje i pisanje projekata koje bismo ponudili Uniji. A od toga sve polazi. Ne radi se o zapošljavanju 250 ljudi odjednom na jedno mjesto u državnoj upravi. Ovog trenutka u povlačenju novca iz fondova sudjeluje deset ministarstava. Znači, stručnjaci koje tražimo rasporedit će se po tim resorima, a po potrebi, poslije, ići će u druga tijela državne administracije, lokalnu samoupravu i drugdje. Naime, nije država jedina koja treba povući sredstva iz fondova Unije. To su i županije, gradovi i općine, poduzeća, poljoprivredna gospodarstva. Prema tome, od stručnjaka koje će država zaposliti i osposobiti imat će koristi i privatni sektor – napominje Grčić.
Sigurna 374 milijuna
Procjenjuje se da je Hrvatska iz pretpristupnih fondova EU-a i iz drugih izvora Unije od 1996. do 2011. primila oko 1,3 milijarde eura. Jedan manji dio tog iznosa bila je bespovratna pomoć za obnovu i izgradnju obiteljskih kuća porušenih u Domovinskom ratu.
Kad je riječ o programima i fondovima, prema podacima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, iz programa CARDS odobreno nam je 260 milijuna eura, a iz programa IPA bespovratne pomoći za zaštitu okoliša 96,7 milijuna kuna. Iz PHARE programa povučeno je 167 milijuna eura. Očekuje se da Hrvatska iz Regionalnog, Socijalnog i Kohezijskog fonda Unije, što čini najveći dio spomenute financijske omotnice, povuče novac za ulaganja u energetici i prometnoj infrastrukturi. Oko 40 milijuna eura, primjerice, Hrvatskoj će biti uručeno za pripremu provedbe tzv. schengenske pravne stečevine, odnosno za osiguranje “novih granica Unije”. Dodatnih 75 milijuna eura Unija će uplatiti u hrvatski proračun za poboljšanje njegova krvotoka. Procjenjuje se da nekih 374 milijuna eura iz omotnice ne bi smjelo doći u pitanje, dok ostatak do 687,5 milijuna eura ovisi o našoj sposobnosti da uzmemo ponuđeno.
- Zaista je red da se osposobimo i uzmemo novac koji nam se praktički poslužuje na tanjuru. Konačno, treba imati u vidu da ćemo nakon ulaska u Uniju imati sve više i više novca na raspolaganju iz pripadajućih fondova – komentira ministar Grčić.
Koliko bi Hrvatska imala na raspolaganju briselskog novca u 2014. i godinama što slijede još je neizvjesno, jer se financijski planovi Unije još rade, ali realno je da bi se moglo raditi o milijardi eura godišnje. Ako se zna da na godišnjoj razini trenutačno raspolažemo sa 150 milijuna eura iz istog izvora, jasno je koliko treba povećati kvalitetu povlačenja fondovskih sredstava.
Problem provedbe
No, kako se neslužbeno može čuti u krugovima konzultanata za europske fondove, nije samo osmišljavanje i pisanje projekata, na što upozorava ministar Grčić, razlog slabe iskoristivosti raspoloživih sredstava Unije. Događa se, kažu naši izvori, da se projekti kvalitetno napišu, da Bruxelles odobri novac, da bi zatim došlo do problema u provedbi projekta.
Zna se da Unija može povući već odobreni novac ako se ne poštuju odredbe ugovora o projektu koji je potpisan. Istodobno, s nedostatkom stručnjaka u državnoj administraciji na pripadajućem tržištu u Hrvatskoj, zanimljivo, raste broj konzultantskih tvrtki za povlačenje novca iz Bruxellesa.
Očito, mnoge privlači miris novca koji bi se trebao početi slijevati iz Unije prema Hrvatskoj, a izgledno je i da mnogi koji o tome nešto znaju iz državne administracije odlaze u privatni biznis.
Konzultantica za fondove Europske unije Ariana Vela iz tvrtke “EU projekti” potvrdila nam je kako se na pripadajućem tržištu osjeća povećani interes za edukaciju i osnivanje obrta i tvrtki za konzalting vezan uz fondove EU-a.
- Teško je procijeniti koliko je ovog trenutka na tržištu tvrtki koje se bave, primjerice, edukacijom vezanom uz fondove Europske unije. Jednako tako, teško je ustanoviti koliko ima konzultanata za fondove EU-a, odnosno onih koji misle da se mogu baviti tim poslom. Primjerice, ne možete nakon završenog tečaja, koji košta tisuću kuna, nuditi konzultantske usluge kojima se netko bavi deset i više godina – ističe naša sugovornica.
Kako bi se spriječila ili barem ograničila nestručna pomoć i kvazikonzalting u povlačenju novca iz EU fondova s višestrukim negativnim posljedicama, u Ministarstvu regionalnoga razvoja razmišljaju o sastavljanju liste potencijalnih konzultanata i njezinu objavljivanju.
- Mislim da će tržište tu regulirati stvari na svoj način, odnosno da će naručitelji angažirati one koji zaista imaju kompetencije i znanja. Zlouporabe pri pružanju konzultantskih usluga mislim da nisu realne, odnosno ne vjerujem da bi moglo dolaziti do bilo kakve vrste kaznenih djela. Moguće je da naručitelji pogriješe pri izboru konzultanta, ali tako je u svakom biznisu – poručila nam je Ariana Vela.