Europska banka za obnovu i razvoj predstavila novi program savjetodavne podrške poduzetnicima
U Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti danas je održana konferencija „Tematska inovacijska vijeća – karika koja nedostaje“, na kojoj su predstavljene aktivnosti vezane uz uspostavu inovacijskog sustava Republike Hrvatske kroz osnovana tematska vijeća. Konferenciju su zajedno organizirali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Hrvatska gospodarska komora, uz pokroviteljstvo HAZU-a, u sklopu provedbe „Strateškog projekta za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi“.
Cilj projekta je stvoriti učinkovit i samoodrživ okvir za podršku i poticanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i podići svijest o značaju istraživanja, razvoja i inovacija za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju i izvrsnosti. Među brojnim uzvanicima, gostima i sudionicima, konferenciji su prisustvovali ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, predsjednik saborskog odbora za europske poslove Ivan Domagoj Milošević, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić, te mnogi drugi.
Inovacije su preduvjet daljnjeg rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva
Kako je ministar Horvat istaknuo na samom početku svog obraćanju, jedna od najvažnijih tema za rast i razvoj hrvatske gospodarske budućnosti jest upravo razvoj i poticanje inovativnosti i inovacijskog okruženja. „Nedavno osnovano Nacionalno inovacijsko vijeće, kao krovno tijelo, te Inovacijsko vijeće za industriju uz pet tematskih vijeća imaju za cilj povezati realni sektor s akademskom zajednicom i državom. Međusobna interakcija i aktivno sudjelovanje svih spomenutih aktera u kreiranju inovacijskog sustava Republike Hrvatske, neminovna je kako bismo ostvarili željene rezultate u tom području. Glavni cilj cijele priče je stvoriti pretpostavke daljnjeg gospodarskog rasta“, napomenuo je ministar Horvat te dodao kako u ovom segmentu Hrvatskoj na raspolaganju stoji 660 milijuna eura. „Sve ove aktivnosti koje provodimo, preduvjet su za dobivanje tih sredstava iz europskih strukturnih fondova, a koje želimo što prije plasirati u obliku natječaja u poduzetnički sektor. Također, tu su i potpore Ministarstva za istraživačko-razvojne projekte, kojim želimo potaknuti inovativne poduzetnike kroz ulaganja u infrastrukturu i opremanje kapaciteta, transfer tehnologije te istraživanje i razvoj za unaprjeđenje postojećih i stvaranje novih proizvoda i usluga“, naglasio je ministar.
Da nije slučajnost što se ova konferencija održava u Preporodnoj dvorani, napomenuo je predsjednik HAZU-a Kusić, koji je objasnio i povijesnu vrijednost ovog prostora. „Ovdje je bilo prvo sjedište Akademije, ovdje se stvarao identitet hrvatske nacije i još je prije 100 godina ovdje postavljena teza da će znanost i obrazovanje odrediti položaj svakoga društva i nacije. Danas vrijede isti principi, dok se istovremeno suočavamo s novim izazovom pozicioniranja u globaliziranom kompetitivnom svijetu. Inovativnost, sinergija cijeloga društva i prijenos znanja u gospodarstvo, glavne su odrednice budućeg razvoja svake nacije“, zaključio je akademik Kusić, pohvalivši pritom inicijativu Vlade RH da osnuje Nacionalno inovacijsko vijeće.
S njegovim tezama složio se i potpredsjednik HGK Barbarić, koji je dodatno naglasio kako je uspostava kvalitetnoga inovacijskog sustava apsolutni prioritet svakoga društva koje želi ekonomski napredovati. „U posljednjih nekoliko godina hrvatski izvoz raste. No, ono što se slabo mijenja jest njegova struktura. Previše se oslanjamo na utabane puteve, iste proizvode plasiramo na ista tržišta i vrijeme je da hrabrije zakoračimo u nove sektore“, rekao je Barbarić.
Želimo li promjenu, moramo promijeniti pristup i način razmišljanja
Detaljne aktivnosti tematskih inovacijskih vijeća predstavila je direktorica Sektora za industrijski razvoj i inovacijski sustav HGK Danijela Ćenan, pojasnivši kako je osnovni cilj projekta uspostava efikasnoga inovacijskog sustava koji će ukloniti postojeća ograničenja privatnoga sektora i potaknuti daljnje istraživanje i razvoj.
Da je osnivanje ovakvog vijeća odlična prilika za izravniju i bolju suradnju države, akademske zajednice i poduzetnika, naglasio je član Uprave DIV grupe Darko Pappo, koji je govorio o očekivanjima poslovnog sektora od poticaja za istraživanje, razvoj i inovacije, te tematskih inovacijskih vijeća.
O međunarodnim iskustvima povezivanja poslovnog i znanstvenog sektora govorio je predstavnik Internationl Association of Science Parks and Areas of Innovation Hardy R. Schmitz, a na tu je temu pred sam kraj konferencije održana i zanimljiva panel rasprava na kojoj su sudjelovali državni tajnici Antonić i Antičić, te poduzetnik i inovator Mate Rimac. „Ukoliko želimo promjenu, ne možemo očekivati da ćemo je postići istim pristupom i istim načinom razmišljanja. Mi kao institucija osluškujemo što gospodarstvo želi na ovom području i na temelju toga ćemo odrediti u kojem smjeru trebamo ići“ rekao je tom prigodom državni tajnik Antonić, te zaključio kako je cilj uspostave ovog inovacijskog sustava okupiti kompetentne i kvalitetne ljude koji će zajedničkim snagama inzistirati na uvođenju inovacija u hrvatsko gospodarstvo.