Ministarstva

Nacionalni inovacijski sustav: Ključ za konkurentniju i inovativniju Hrvatsku

U organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta održana je konferencija „Nacionalni inovacijski sustav za konkurentniju Hrvatsku“. Konferencija je istaknula važnost inovacija kao pokretača rasta hrvatskog gospodarstva, ulogu pametne specijalizacije te predstavila planove za novo programsko razdoblje 2021. – 2027. godine. Uspostava tematskih inovacijskih vijeća prepoznata je kao ključni korak u izgradnji učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava koji povezuje poslovni, znanstveno-istraživački i javni sektor. Ministar Darko Horvat naglasio je važnost stvaranja održivog inovacijskog eko-sustava za privlačenje europskih sredstava. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je nužnost suradnje znanosti i gospodarstva te poticanja izvrsnosti. Državni tajnik Mario Antonić predstavio je uspostavljenu strukturu vijeća za provedbu Strategije pametne specijalizacije i cilj akumuliranja 660 milijuna eura iz strukturnih fondova. Prezentirani su i planovi za novo programsko razdoblje, a Stephen Taylor i Jacques van der Meer govorili su o ulozi inovacija i pametne specijalizacije te jačanju nacionalnog inovacijskog kapaciteta. Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman predstavila je javne pozive Ministarstva usmjerene na istraživanje, inovacije i razvoj, naglašavajući potrebu smanjenja razdvojenosti poslovnog i istraživačkog sektora te najavila nove pozive s alokacijama od 150 milijuna kuna i 50 milijuna kuna, kao i pozive u vrijednosti od 634 milijuna kuna, 150 milijuna kuna i 548 milijuna kuna. Panel rasprava okupila je predstavnike poslovnog i znanstvenog sektora koji su naglasili važnost bržeg odlučivanja, komercijalizacije inovacija i snažnijeg povezivanja znanosti, obrazovanja i gospodarstva. Zaključeno je da Hrvatska ima velik potencijal, ali je za njegovu realizaciju ključna brzina djelovanja i odlučivanja na svim razinama.

11.03.2019 | Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Inovacije, Gospodarski razvoj, Strategija pametne specijalizacije, Suradnja znanosti i gospodarstva, EU fondovi
Izdvojeni datumi:	2021-01-01T00:00:00Z, 2027-12-31T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2020-12-31T00:00:00Z, 2019-03-01T00:00:00Z
Datum:	11.3.2019. 0:00:00
Kategorije:	Inovacije, Gospodarski razvoj, Strategija pametne specijalizacije, Suradnja znanosti i gospodarstva, EU fondovi
	inovacije, gospodarski rast, Hrvatska, Nacionalni inovacijski sustav, pametna specijalizacija, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora, tematska inovacijska vijeća, suradnja znanosti i gospodarstva

Inovacije su ključni pokretač gospodarskog rasta Hrvatske

U organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta danas je održana konferencija „Nacionalni inovacijski sustav za konkurentniju Hrvatsku“ u sklopu “Strateškog projekta za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi”, kojeg Ministarstvo provodi u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom.
Glavni cilj ove konferencije bio je istaknuti važnost uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava kroz inovacije kao pokretača rasta hrvatskog gospodarstva, pojasniti ulogu pametne specijalizacije u stvaranju novih poslovnih prilika te predstaviti planove i pravila za novo programsko razdoblje 2021. – 2027. godine.
Uspostava tematskih inovacijskih vijeća jedan je od ključnih koraka u izgradnji učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava i stvaranju poticajnijeg okruženja za inovacije. Ona umrežavaju poslovni sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i tijelima javne vlasti te potiču međusobnu razmjenu znanja i iskustava.
Glavna uloga vijeća je povezati poslovni sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i tijelima javne vlasti

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u svom je uvodnom govoru naglasio kako Hrvatska ima svoju inovacijsku mrežu koja će omogućiti poduzetnicima da svoje ideje pretoče u komercijalne uspjehe. „Uspostava tematskih inovacijskih vijeća jedan je od ključnih koraka u izgradnji učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava i stvaranju poticajnijeg okruženja za inovacije. Njihova je glavna uloga da umreže poduzetnički sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i tijelima javne vlasti te potiču međusobnu razmjenu znanja i iskustava“, istaknuo je ministar Horvat te dodao kako je stvaranje inovacijskog sustava preduvjet za privlačenje europskih sredstava putem dva velika natječaja. „Sve naše inicijative idu prema stvaranju održivog inovacijskog eko-sustava, pa tako i nedavno osnovana Radna skupina za unapređenje poslovanja, koja će poslužiti kao međuresorni akcelerator. Važno je da imamo dobru koordinaciju na svim razinama između svih dionika ovog procesa“, zaključio je ministar Horvat.
Uz njega, konferenciji su prisustvovali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, državni tajnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić i Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić, pomoćnik ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Novak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Ana Odak te mnogi drugi.
„Nema inovacijskog sustava, ni poduzetništva, kao ni daljnjeg razvoja gospodarstva bez kvalitetne znanosti“, napomenula je tom prilikom i ministrica Divjak, ističući suradnju između različitih ministarstava kao nužan preduvjet izgradnje eko-sustava u Hrvatskoj koji potiče inovacije. „Sustav znanosti jedan je od glavnih pretpostavki takvog okruženja i zato je izuzetno važno da potičemo izvrsnost, s jedne strane na sveučilištima i institutima, a s druge na razini gospodarstva. Također, obrazovni sustav mora biti takav da potiče, između ostaloga, i poduzetništvo“, zaključila je Divjak.
Državni tajnik Antonić, ujedno i predsjednik Inovacijskog vijeća za industriju, kazao je kako je s ciljem uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava i koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije uspostavljena struktura u kojoj uz Inovacijsko vijeće za industriju postoji i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ali i Nacionalno vijeće za rad i ljudske potencijale koji su neophodni za implementaciju svih inovacijskih potencijala koji su na raspolaganju. „Mi smo u mnogim stvarima i bolji od prosjeka Europske unije, no moramo se bolje organizirati i biti produktivniji u svemu što radimo. Cilj svih ovih aktivnosti je stvaranje okvira za akumuliranje 660 milijuna eura iz Strukturnih fondova Europske unije koji su namijenjeni za provedbu Strategije pametne specijalizacije u razdoblju od 2016.-2020. godine“, istaknuo je Antonić.

Ključ uspjeha je u boljoj povezanosti poslovnog i istraživačkog sektora

U prvom dijelu konferencije pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU predstavila je planove i pravila za novo programsko razdoblje 2021.-2027., a direktor za inovacije i složene sustave Stephen Taylor iz talijanskog Ministarstva obrazovanja, sveučilišta i istraživanja održao je prezentaciju na temu „Inovacije kao pokretač rasta - uloga pametne specijalizacije u stvaranju novih poslovnih prilika“. Također, prezentaciju je održao i savjetnik Uprave za istraživanje i razvoj u Europskoj investicijskoj banci Jacques van der Meer pod nazivom „Jačanje nacionalnog inovacijskog kapaciteta i konkurentnosti na primjerima iz prakse“.
Državna tajnica Mikuš Žigman u svom je izlaganju prezentirala javne pozive Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta usmjerene ka istraživanju, inovacijama i razvoju. Istaknula je kako se jedino inovacijama može doći do veće produktivnosti te napomenula kako je u skladu s time potrebno smanjiti razdvojenost poslovnog i istraživačkog sektora. „Ministarstvo želi upravo to ispraviti putem većih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te spajanjem novih, inovativnih proizvoda i poduzeća koja ih mogu plasirati na tržište. Trenutno je samo 30 posto prijavljenih poduzeća na natječajima za inovacije od ukupnog broja prijavljenih“, rekla je Mikuš Žigman i dodala kako je sredinom veljače otvoren poziv za drugu fazu novoosnovanih poduzeća, poduzeća koja su stara do 36 mjeseci, za uvođenje inovacija koje će rezultirati novim proizvodom ili uslugom, ukupne vrijednosti alokacije 150 milijuna kuna.
Pored navedenog, u tijeku je zaprimanje projektnih prijedloga za inovacijske vaučere MSP-ova, alokacija Poziva vrijednosti 50 milijuna kuna. U pripremi su i pozivi za inovacije u područjima Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. -2020., alokacija Poziva je 634 mil. kn čija se objava očekuje u ožujku 2019. Zatim, Poziv Integrator u vrijednosti 150 mil. kn koji financira inovacije konzorcija MSP-ova kao i faza II IRI natječaja ukupne alokacije Poziva 548 mil. kn. „Preporuka je Europske komisije da se fokusiramo na najveći potencijal iz područja Strategije i ostvarimo najbolji mogući učinak“, zaključila je Mikuš Žigman.

Hrvatska zna i može, ali je brzina odlučivanja ključan faktor

U sklopu konferencije održana je i zanimljiva panel rasprava na temu „Poticanje inovacija kroz suradnju poslovne i znanstveno-istraživačke zajednice” u kojoj su, kao predstavnici poslovnog sektora, sudjelovali predsjednici svih pet tematskih inovacijskih vijeća te ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David Matthew Smith kao predstavnik znanstveno-istraživačke zajednice.

Mr. sc. Mija Šipek, predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća za promet i mobilnost istaknula je kako je prema njezinom iskustvu znanstveno-istraživačku zajednicu potrebno detaljnije upoznati s mogućnostima korištenja bespovratnih sredstva koja im stoje na raspolaganja u okviru javnih poziva za istraživanje, razvoj i inovacije, a posebno je naglasila i potrebu poštivanja zadanih rokova za evaluaciju projektnih prijava pristiglih u okviru javnih poziva.

Dr. sc. Jasmina Ranilović, predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća za hranu i bioekonomiju je iz perspektive prehrambeno-prerađivačke industrije također naglasila važnost žurnog djelovanja i odlučivanja jer je u prehrambeno-prerađivačkoj industriji nužno razviti i isporučiti na tržište novi proizvod u što kraćem roku pa istraživačko-razvojni proces mora biti što kraći.

Predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života prof. dr. sc. Dragan Primorac dodatno je podcrtao značaj snaženja poveznica između znanosti i obrazovanja s jedne strane te gospodarstva s druge strane kako bi Republika Hrvatska u potpunosti realizirala svoje potencijale. Istaknuo je zadovoljstvo radom članova Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života kao i energijom koju ulažu članovi Vijeća, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i drugi dionici u izgradnju dugoročno održivog nacionalnog inovacijskog sustava.

Predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za sigurnost g. Gordan Pešić istaknuo je komercijalizaciju kao krajnji cilj inovacijskog procesa i pri tome istaknuo pozitivan primjer Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije koji redovito informira svoje članove o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju pa su u znatnoj mjeri i iskoristili sredstva koja su im bila na raspolaganju u okviru prve faze javnog poziva Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija“ (IRI 1).

Predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za energiju i održivi okoliš dr. sc. Ernest Vlačić naglasio je kako je važno dodatno potaknuti znanstvenike na suradnju s gospodarstvom te ih motivirati da se uključe u poslovne procese.

Panel raspravu je zaključio predstavnik znanstveno-istraživačke zajednice dr. sc. David Matthew Smith koji je naglasio ugled i prepoznatljivost hrvatskih znanstvenika na svjetskoj razini te znanje i iskustvo 900 zaposlenika Instituta Ruđer Bošković koji stoje na raspolaganju za suradnju.

Svi panelisti izrazili su zadovoljstvo aktivnostima koje je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenulo u cilju jačanja suradnje i sinergije između poslovne i znanstveno-istraživačke zajednice i u cilju izgradnje učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava u čiji dugoročnu održivost čvrsto vjeruju. Zaključak je panela kako Republika Hrvatska ima velik potencijal, a kako bi ga u potpunosti realizirala ključna je brzina djelovanja i odlučivanja na svim razinama.

Inovacije su ključni pokretač gospodarskog rasta Hrvatske

Više sličnih tema

Nove obavijesti