Ministarstva

Na Hvaru održana sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma

Na Hvaru je održana sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković. Istaknut je značajan doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, s rekordnim brojkama dolazaka i noćenja u dosadašnjem dijelu sezone. Posebno je naglašena važnost domaćih gostiju i rast njihovih noćenja. Ministar Branko Bačić predstavio je novosti u zakonskim rješenjima vezanim za prostorno uređenje i gradnju u turizmu, kao i napredak u ulaganjima u vodno-komunalnu infrastrukturu na otocima. Premijer Plenković osvrnuo se na uspješne ekonomske pokazatelje Hrvatske, uključujući rast BDP-a, zaposlenosti i prosječnih plaća, te pozvao na fokus na cjenovnu konkurentnost hrvatskog turizma u odnosu na mediteranske destinacije. Također je istaknut značaj povećanja udjela hotelskih kapaciteta i važnost kvalitetnih investicija za podizanje kvalitete turizma.

22.07.2025 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Hvar, Stari Grad, Jelsa, Vrboska
Teme:	Upravljanje razvojem turizma, Hrvatsko gospodarstvo, Turistička sezona, Zakonske reforme, Vodna infrastruktura, Ulaganja u otoke
Izdvojeni datumi:	2017-01-01T00:00:00Z
Datum:	22.7.2025. 0:00:00
Kategorije:	Upravljanje razvojem turizma, Hrvatsko gospodarstvo, Turistička sezona, Zakonske reforme, Vodna infrastruktura, Ulaganja u otoke
	turizam, Vlada, Hvar, Plenković, Bačić, razvoj turizma, BDP, sezona, infrastruktura, otoci

Na Hvaru održana sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma

Turizam i s njime povezane gospodarske aktivnosti daju važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma koja se održala na Hvaru. Prezentaciju na temu "Prostor i gradnja u kontekstu razvoja turizma" održao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.

Premijer je istaknuo da smo dosad imali 9 milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja što je, i u dolascima i u noćenjima, za 2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Posebno je važan podatak da je s domaćeg tržišta ostvareno 5 milijuna noćenja, što je 8 posto više nego lani. „To znači da se priuštivost i mogućnost naših ljudi povećala i na taj način možemo itekako biti zadovoljni ukupnim gospodarskim rezultatima“, ocijenio je.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što imamo novi zakon i novo institucionalizirano tijelo koje se turizmom bavi na sustavan, zakonom utemeljen način.

Podsjetio je da je takva praksa neformalno uspostavljena još na Danima hrvatskog turizma održanima na Lošinju 2017. godine.

“Onda smo u dogovoru sa svima vama, osobito predstavnicima turističkog sektora, shvatili da je ovakav način komunikacije i uvažavanja potreba sektora itekako koristan i za Vladu, i za županije kao i za gradove i općine“, kazao je premijer, zahvalivši svima na dolasku i na razumijevanju potreba hrvatskog turizma u ovom, prvom, dijelu 21. stoljeća.

U prvih sedam mjeseci 9 milijuna dolazaka i 42 milijuna noćenja

Osvrnuo se na podatke o dosadašnjem tijeku turističke sezone i naveo da smo dosad imali 9 milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja. Kada se usporedi 15. srpnja ove godine s istim danom prošle, to iznosi 2 posto više u dolascima i u noćenjima.

Prednjači, po dolascima i noćenjima, Istarska županija, potom i Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska, a bilježimo i napredak u posjetima koji se odnose na kontinentalne županije. Među stranim turistima i dalje je najviše gostiju iz Njemačke, potom iz Slovenije, Austrije i Poljske.

Plenković je posebno istaknuo da je ostvareno 5 milijuna noćenja domaćih gostiju što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Taj podatak važan je za relevantno vrednovanje našeg standarda koji je, kako je rekao, važan za relevantno vrednovanje našeg standarda.

„To znači da se priuštivost i mogućnost naših ljudi povećala“, naglasio je, dodavši da na taj način možemo itekako biti zadovoljni ukupnim gospodarskim rezultatima.

Dosad je fiskalizirano 3 milijarde i 601 milijun eura, odnosno 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u svim turističkim i ugostiteljskim djelatnostima izdano je čak 234 milijuna računa, što je 4 posto više nego prošle godine.

Važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a

"Turizam i s njim povezane gospodarske aktivnosti itekako daju važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a", nastavio je predsjednik Vlade. Podsjetio je da je Hrvatska prošle godine bila druga zemlja među članicama Europske unije s najvišim rastom BDP-a od 3,9 posto.

Kada je riječ o zaposlenosti, bilježimo podatke kakve desetljećima nismo imali. U Hrvatskoj praktički stalno radi više od 1,75 milijuna ljudi, a nezaposlenih je oko 70 tisuća.

„To govori o pulsirajućem tržištu rada“, kazao je Plenković.

Osvrnuo se i na najnoviji podatak o prosječnoj plaći koja iznosi 1451 euro, kazavši da je to samo 149 eura niže od zadanog cilja vlade - da do 2028. godine prosječna plaća bude 1600 eura.

„Taj cilj će zasigurno biti dostignut, možda i ranije kao i mnogi ciljevi u našim strategijama, jer ispada da se politika „underpromise and overdeliver", odnosno da obećavamo manje, a isporučimo više, pokazuje itekako ispravna“, poručio je predsjednik Vlade.

Hrvatskim autocestama prošlo je čak 49 milijuna vozila, što je 5 posto više nego lani, naplaćeno je 11 posto više cestarina, a u zračnim lukama bilo je 11 posto više putnika.

Sve to upućuje na zaključak da bi ova turistička sezona trebala biti na razini rekordne prošle godine, možda čak i bolja, kazao je Plenković, pozvavši sve da daju svoj doprinos, jer će u fokusu javnosti biti cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma.

Više od 50 posto europskih turista bira destinaciju u zadnji tren

Podsjetio je na podatke Europske turističke komisije koji govore da se 50 posto europskih turista u zadnji tren odlučuje za svoju destinaciju za odmor i to na temelju cjenovnog kriterija.

„To je dovoljno jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena koja može biti i korisna za onoga tko pruža uslugu, ali jednako tako privlačna i prihvatljiva i priuštiva za onoga tko dolazi kao turist, odnosno kao gost“, naglasio je.

Prisjetio se i vremena krize i mjera kojima je Vlada uspjela očuvati, ne samo socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, nego i sva radna mjesta i praktički sve kompanije u vremenima koja nisu bila idealna, osobito za ovaj sektor.

Povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu

„Mislim da zato sada kada se situacija stabilizirala, i u pogledu cijena energenata i načina života i putovanja kada nema više praktički nikakvih ograničenja, moramo pokazati dobar osjećaj za cjenovnu konkurentnost u odnosu na nama bliska druga tržišta, prije svega na destinacije na Mediteranu“, kazao je Plenković.

Najavio je da će se danas raspraviti daljnji slijed reformi, novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te aktivnosti koje su poduzete, a koje su dovele do ozbiljnih pomaka na bolje.

Naglasio je i da se mora povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu.

"Sada je taj postotak udjela niži u odnosu na druge zemlje Mediterana. U godinama koje dolaze morat ćemo voditi računa o investicijama koje će podići kvalitetu našeg turizma", poručio je Plenković.

Prostor i gradnja i kontekstu razvoja turizma

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređeja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je nove odredbe prijedloga Zakona o prostornom uređenju s naglaskom na ugostiteljsko-turističku i prostorno-rekreacijsku namjenu.

Također, upoznao je sudionike sa financijskom realizacijom Zakona o neprocjenjenom građevinskom zemljištu koji se odnosi na zakup korištenja zemljišta u kampovima te u hotelima i hotelskim naseljima.

Prezentacija ministra dostupna je OVDJE.

Uloženo više od 230 milijuna eura u vodnu infrastrukturu na otocima

Premijer Andrej Plenković i ministri obišli su jutros i novu vodno-komunalnu infrastrukturu u Starom Gradu, a osim u tu aglomeraciju vrijednu 50 milijuna eura, Vlada je uložila više od 230 milijuna eura u vodnu infrastrukturu na otocima.

Premijer Plenković je istaknuo da je to veliki projekt te su projekti poput aglomeracija obilježili prvih 12 godina našega članstva u Europskoj uniji. Ta zaista izdašna sredstva, dodao je, gdje kombiniramo i europske izvore i nacionalna sredstva možda jesu otišla pod zemlju pa ih ljudi malo manje vide i doživljavaju i to je situacija kada se radi, onda iritira, a kada se završi, onda se ne vidi, što je idealno za politički marketing kada je riječ o vodno-komunalnom gospodarstvu i ulaganju.

"Međutim, bitno je za naše sugrađane i zato mi je drago da je upravo i na Hvaru i ovaj projekt vrijedan za sada 77 milijun eura, ali i kasnije faze koje će uključiti ona mjesta koja nisu bila uključena u prvoj fazi, što oko Stroga Grada i Jelse, a što oko istočnog dijela Hvara i na taj način će taj komunalni standard podignuti i otpornost i sanitarnu sigurnost, kao i turističku održivost otoka”, poručio je na predstavljanju projekta aglomeracija Jelsa-Vrboska i Stari Grad.

Naglasio je da je posebno važno da je taj projekt dio šire strategije i vizije razvoja hrvatskih otoka koji za Hrvatsku imaju višestruko značenje - identitetsko, gospodarsko, turističko i demografsko.

"Na otocima živi svaki 30. građanin Hrvatske, a ostvaruje se svako četvrto turističko noćenje, što govori o udjelu hrvatskih otoka u rastu BDP-a, turizma i gospodarstva. Zato je jedino logično i pravedno da komunalna infrastruktura prati tako istaknuti položaj otoka u hrvatskom turizmu”, poručio je Plenković.

Napomenuo je da investicije nisu samo na Hvaru, ima ih i na Braču, Visu, Korčuli, Rabu, Lošinju, Dugom Otoku i drugim otocima diljem obale, a sve skupa su, kaže, u devet godina mandata uloženo je više od 230 milijuna eura u otoke samo kada je riječ o vodno-komunalnom gospodarstvu.

Na Hvaru održana sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma

Više sličnih tema

Nove obavijesti