Vlada

Plenković: Nema razloga za štrajk, želimo nastavak dijaloga; predstavio ulaganja u obnovu i infrastrukturu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković odbacio je kao neopravdani štrajk u obrazovanju, ističući da su plaće u obrazovanju od 2016. do danas porasle između 80 i 100 posto, čime inflacija ne može biti opravdanje za štrajk. Naglasio je da Vlada ostaje otvorena za dijalog, ali da štrajk nije rješenje. Plenković je također predstavio detalje o ulaganjima u obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa, navodeći da je uloženo 3,5 milijardi eura kroz razne fondove, uključujući Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Spomenuo je obnovu bolnica, fakulteta, kulturnih ustanova i stambenih objekata. Dotaknuo se i projekata poput obnove stadiona Maksimir i Poljud, izgradnje plinovoda te ulaganja u vodno gospodarstvo. Govoreći o međunarodnoj politici, izrazio je stav Hrvatske o miru u Ukrajini, naglašavajući da teritorij ne može biti nagrada za agresiju, te je istaknuo važnost jačanja europske obrane i uloge Hrvatske kao regionalnog središta.

18.03.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Zagreb, Banovina, Sjeverna Makedonija, Hrvatska
Teme:	Vlada, obrazovanje, potres, obnova, infrastruktura, energetika, međunarodni odnosi, sigurnost
Izdvojeni datumi:	2016-01-01T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z
Datum:	18.3.2025. 0:00:00
Kategorije:	Vlada, obrazovanje, potres, obnova, infrastruktura, energetika, međunarodni odnosi, sigurnost
	Andrej Plenković, Vlada RH, štrajk u obrazovanju, plaće, obnova Zagreba, Banovina, Fond solidarnosti, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, sportski objekti, kreditni rejting, plinovodi, vodno gospodarstvo, rat u Ukrajini, NATO, Europska unija

Plenković: Nema razloga za štrajk, želimo nastavak dijaloga

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi je komentirao štrajk u obrazovanju i podsjetio na velika povećanja plaća koje je Vlada provodila u ovih devet godina mandata. Od 2016. do danas, kada se gleda apsolutni iznos, plaće u obrazovanju su narasle između 80 i 100 posto, istaknuo je i dodao da time otpada teza da je inflacija pojela rast plaća. „Štrajk u ovom trenutku nije najbolje sredstvo, već nastavak dijaloga“, zaključio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je još jednom žaljenje zbog velike tragedije koja se dogodila u Sjevernoj Makedoniji te uputio izraze sućuti.

Podsjetio je da su dva pacijenta već prebačena u Hrvatsku, a još bi ih troje trebalo doći.

Ostajemo na raspolaganju ukoliko bude trebalo zbrinuti i dodatne pacijente u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, kazao je premijer i dodao da ako bilo što Hrvatska bude mogla pomoći, to će učiniti.

Do sada investirano 3,5 milijardi eura za obnovu Zagreba i Banovine

Govorio je i o obilasku obnovljenih objekata u Zagrebu, posebno izdvojivši Kliničku bolnicu Merkur na koju je utrošeno 63 milijuna eura, zatim obnovu dijela KBC-a Zagreb u Petrovoj vrijednu 35 milijuna eura, Atelje Meštrović u iznosu od 5,6 milijuna eura, zgradu Hine u iznosu od 7 milijuna eura i zgradu Pravnog fakulteta u iznosu od 8 milijuna eura.

Premijer je istaknuo da je u obnovu samo tih zgrada koje je obišao u posljednja dva dana uloženo ukupno 118 milijuna eura.

Podsjetio je da je za obnovu grada Zagreba i cijele Banovine Vlada učinila maksimalni angažman.

Vlada je iskoristila sva sredstva iz Fonda solidarnosti, produljila rok korištenja, omogućila da se suprotno načelnim pravilima toga instrumenta sredstva iskoriste za konstrukcijsku obnovu kako bi se osigurala visoka suvremena protupotresna zaštita, zatim prilagodila korištenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, i to čak u petini, u iznosu od 2 milijarde eura, za obnovu Zagreba i Banovine te zgradarstvo i energetsku učinkovitost, naveo je.

"Do sada smo investirali 3,5 milijardi eura i u Zagrebu i na Banovini, od toga dvije u Zagrebu i milijardu i pol na Banovini“, kazao je premijer i istaknuo da su zgrade od javnoga interesa, kulturna i sakralna baština, državne institucije, bolnice, škole i vrtići financirani sredstvima koje je za Grad Zagreb osigurala Vlada, kombinacijom korištenja Fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, državnog proračuna i drugih financijskih izvora.

Dodao je da će u Zagrebu nema velike bolnice koja se nije obnovila, a što se tiče obrazovnog sustava, 142 zgrade su u obnovi ili će biti obnovljene.

Hrvatska Vlada osigurala sva sredstva uložena za obnovu

Na upit da komentira izjavu gradonačelnika Tomaševića o obnovi, predsjednik Vlade naglasio je da su sva sredstva koja su uložena za obnovu Zagreba došla i kanalizirana temeljem aktivnosti hrvatske Vlade.

Podsjetio je kako je gradonačelnik zajedno sa kolegama iz stranke Možemo nakon potresa spavao pred Saborom i zahtijevao donatorsku konferenciju i dodao da su očito tada bili potpuno neupućeni u mehanizme kako država članica traži sredstva za obnovu od potresa.

Tri i pol milijarde eura za obnovu nije Hrvatskoj ni Gradu Zagrebu donio Grad Zagreb, nego hrvatska Vlada, nastavio je premijer, istaknuvši da mu je kao Zagrepčaninu drago da je Vlada osigurala sredstva u Zagrebu za obnovu svih škola, bolnica, fakulteta, dječjih vrtića, ostalih javnih institucija i sakralnih objekata.

Što se tiče zamjenskih kuća, podsjetio je da su jednu jučer otvorili u Markuševcu, a ostalo ih je još desetak koje se trebaju izgraditi.

„Prema tome, umjesto iščuđavanja, mislim da bi bilo puno poštenije, fer i korektnije da se kaže hvala vam za sve što radite za Zagrepčane i za Banovinu, jer to nije došlo slučajno, nego krojenjem Fonda kako je Hrvatskoj u tom trenutku odgovaralo", dodao je.

Obnova Maksimira i Poljuda kao sportskih objekata od nacionalnog značaja

Komentirao je i nove tramvaje u Zagrebu te gradnju stadiona, kazavši da su to sve projekti koje je osigurala Vlada. Podsjetio je da riječ o tramvajima hrvatske tvrtke Končar, gdje 40 tramvaja dobiva Zagreb, a 20 Osijek.

Izdvojio je i obnovu Paromlina, koji se obnavlja ITU mehanizmom kojeg je, kako je kazao, Vlada sama koncipirala, ne bi li pogodovala sjedištima hrvatskih županija i Zagrebu.

„Tolike velike investicije koje idu direktnim injekcijama diljem Hrvatske su sve politički odabiri Vlade“, istaknuo je i naglasio da se bez toga ne bi obnovile sve velike bolnice u Zagrebu ili fakulteti, a sredstva osigurava Vlada.

"Što se tiče stadiona Maksimira, to je pola-pola", kazao je i pojasnio da je Vlada procijenila Maksimir i Poljud sportskom infrastrukturom od nacionalnog značaja i s Nadbiskupijom riješila tzv. prethodna pitanja, to jest imovinsko-pravne odnose kako bi se omogućila gradnja.

Nastavio je kako je to projekt važan za Zagrepčane, za sport, hrvatski nogomet, Dinamo, kao simbol Zagreba.

Želimo da taj projekt u arhitektonskom smislu, vizuri, bude poruka identiteta Grada Zagreba, rekao je Plenković, ali i dodao kako je odlučeno da se Vlada angažira i u financiranju obnove Poljuda, kako bi ta dva kluba igrali u najboljim uvjetima.

Kreditni rejting Hrvatske rezultat političke stabilnosti Vlade i njezinih reformi

Osvrnuo se na pozitivna izvješća o kreditnom rejtingu koja su dale dvije međunarodne kreditne agencije, koje su Hrvatsku zadržale na razini A - investicijskog kreditnog rejtinga.

Kazao je kako je to rezultat visokog gospodarskog rasta u prošloj godini, koji je bio 3,8 posto, zadržavanja inflacije na oko 3 posto te rapidnog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

„Agencije to vide kao zaokruženi proces, prije svega snažne političke stabilnosti Vlade i reformi koje poduzima uz apsorpciju europskih sredstava kao snažan zamašnjak za naš gospodarski rast“, rekao je Plenković.

Ulaganje u plinovode vrijedno 533 milijuna eura

Premijer se osvrnuo i na dovršenih 58 kilometara plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, što je prvi dio velike investicije Plinacroa. Idući pravci plinovoda su dionice Lučko-Zabok i Bosiljevo-Kozarac-Sisak, a sveukupna vrijednost ulaganja je 533 milijuna eura.

Njihov smisao je da povećane kapacitete LNG terminala na Krku možemo transportirati dalje, čime Hrvatska jača ulogu regionalnog središta, istaknuo je.

U tri mandata ove Vlade uloženo 4,4 milijarde eura u vodno gospodarstvo

Osvrnuo se i na projekte u domeni vodnog gospodarstva, podsjetivši na 19 ugovora vrijednih 1,1 milijardu eura, koje su uručili prošlog tjedna.

Za vodno i komunalno gospodarstvo i odvodnju do sada, u tri mandata ove Vlade, uloženo je 4,4 milijarde eura kako bismo unaprijedili kvalitetu života brojnih ljudi u nizu sredina, a time provodimo važnu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, istaknuo je Plenković.

Osnovica povećana za 48 posto

O štrajku u školama, premijer je izrazio žaljenje što su tri sindikata odlučila organizirati štrajk.

„Stav hrvatske Vlade je da su nam najvažniji učenici“, rekao je.

Vlada se uhvatila u koštac s temom koju se nitko nije usudio taknuti u zadnjih 30-ak godina, a to je pokušati donijeti cjeloviti sustav pravičnih i usporedivih mjera za plaće približno istog posla, odnosno približno iste plaće za isti posao uz isti rad, što je uistinu zahtjevno, naglasio je.

Nastavio je kako nema savršene formule te će uvijek biti primjedbi.

Kazao je kako je cilj Vlade dostići ekonomsku razvijenost onih zemalja koje su ušle u Europsku uniju prije nas, a jedini način da se to vidi na mikrorazini pojedinca je postupnim dizanjem ekonomskog standarda većim plaćama i mirovinama.

Podsjetio je na velika povećanja plaća koje je Vlada provodila u ovih devet godina mandata i rekao da su od 2016. do danas, kada se gleda apsolutni iznos, plaće u obrazovanju narasle između 80 i 100 posto i dodao da time otpada teza da je inflacija pojela rast plaća.

Isto tako, podsjetio je kako je Vlada prošle godine napravila iskorake koji se tiču tog specifičnog koeficijenta, koji je sada 2,01, te sada neki relativni odnos, a ne visina plaće počinje biti tema, a Vlada smatra da je dala maksimum.

Kazao je da se sada sa sindikatima javnih i državnih službi pregovara o rastu osnovice, koja je povećana za 48 posto u mandatu.

Također je istaknuo kako najveći od sindikata obrazovanja ne podupire štrajk te da je sve tako loše kako tvrde, postojalo bi jedinstvo i unisona potpora.

Najavio je i da je odluka da Vlada neće platiti štrajk, kako smatra da je Vlada napravila mnogo iskoraka, dala neka materijalna prava kojih prije nije bilo, poput uskrsnice, te rekao da štrajk u ovom trenutku nije najbolje sredstvo, već nastavak dijaloga.

Za mir, ali Rusija ne može biti nagrađena ukrajinskim teritorijem

O predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu premijer je kazao kako smatra da Trump sebe vidi kao predsjednika mirotvorca i projicira tu ulogu SAD-a na Bliski istok i Ukrajinu.

Rekao je da je njegov dojam da je američkom predsjedniku najvažnije da pokaže svom biračkom tijelu i svijetu da je on taj koji je osigurao mir između Ukrajine i Rusije.

Premijer je rekao da se s zaustavljanjem gubitaka života malo tko ne bi usuglasio, no i da postoje temelji za mir te da Rusija ne može biti nagrađena ukrajinskim teritorijem.

Hrvatska vlada protivi se takvom scenariju koji ruši temelje međunarodnog prava i nagrađuje nekoga tko vojnim putem ide na teritorij susjedne zemlje, istaknuo je.

Govoreći o naoružavanju Europe i događajima poput njemačkog odustajanja od fiskalnih pravila kako bi značajnije ulagala u obranu ili predstavljanja Bijele knjige o budućnosti europske obrane, premijer je istaknuo da je Hrvatska danas ekonomski i politički u komfornom položaju u odnosu na ozračje u svijetu i Europi, politički stabilna, gospodarski raste, nezaposlenost pada, zaposlenost raste i provode se ogromni infrastrukturni projekti.

No naša sigurnost više nije neka datost, bez da mi u nju investiramo, naglasio je Plenković, dodavši da je Vlada to detektirala na vrijeme i započela jačanje vojske i ogroman proces zamjene njezinog naoružanja iz istočnog u zapadno.

O međunarodnim odnosima i unijama, premijer je istaknuo da se ne možemo, nakon što smo se toliko trudili da budemo dio zajednice, sada 2025. ponašati izolirano. „Naša politika je konzistentna i principijelna, i štiti hrvatske interese, dobro gledajući gdje se Hrvatska nalazi“, zaključio je.

Plenković: Nema razloga za štrajk, želimo nastavak dijaloga

Više sličnih tema

Nove obavijesti