Vlada

Plenković: Budući proračun EU-a ključan za konkurentnost, zaštitu blagostanja i snažniju ulogu Unije u svijetu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je na Godišnjoj konferenciji o budućem europskom proračunu da je taj proračun ključan instrument za izgradnju konkurentnije, otpornije i prosperitetnije Europe, koja će štititi blagostanje svojih građana i imati snažniju ulogu u svijetu. Naglasio je potrebu za proračunom koji će podržati zelenu i digitalnu tranziciju, energetsku neovisnost, istraživanje i inovacije, te poljoprivredu. Također je istaknuo važnost kohezijske politike za smanjenje razlika i podršku ruralnim područjima, te potrebu usklađivanja proračuna s pripremama za proširenje EU. Plenković je pozvao na donošenje hrabrih odluka i jačanje sposobnosti EU-a za suočavanje s budućim izazovima.

29.04.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Europski proračun, EU politike, Globalna sigurnost, Gospodarski razvoj
Izdvojeni datumi:	2027-12-31T23:59:59Z, 2020-12-31T23:59:59Z, 2024-06-30T23:59:59Z
Datum:	29.4.2024. 0:00:00
Kategorije:	Europski proračun, EU politike, Globalna sigurnost, Gospodarski razvoj
	Andrej Plenković, proračun EU, Europska unija, konkurentnost, blagostanje građana, globalna uloga, socijalna konvergencija, zelena tranzicija, digitalna transformacija, kohezijska politika, proširenje EU

Plenković: Proračun EU-a je ključan za budućnost, treba osigurati konkurentniju Europu i zaštititi blagostanje građana

Budući europski višegodišnji proračun treba osigurati konkurentniju Europu, temeljenu na solidarnosti i fleksibilnosti, zatim socijalnu konvergenciju, zaštititi blagostanje građana te pojačati ulogu EU-a u svijetu, istaknuo je danas premijer Plenković na godišnjoj konferenciji o budućem europskom proračunu, koju su organizirali Europska komisija i belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a. Poručio je da je budući proračun ključni instrument za budućnost EU-a.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas, kao jedan od glavnih govornika, na Godišnjoj konferenciji o proračunu Europske unije.

U svom izlaganju na temu "Budućnost europskog proračuna budućnost je Europske unije", premijer Plenković je poručio kako razgovorom o budućnosti proračuna EU-a odlučujemo kakvu Europu želimo i trebamo.

Premijer Plenković Europu u predstojećem razdoblju vidi konkurentnijom, otpornijom i prosperitetnijom, dobro opremljenom za zaštitu svojih građana i njihova blagostanja i s vjerodostojnom i utjecajnom ulogom u svijetu.

Rekao je da je Unija dobro odgovorila na brojne krize proteklih godina, što je povećalo povjerenje građana u nju, primjerice donošenjem instrumenta EU iduće generacije za oporavak od pandemije, zajedničkom nabavom cjepiva ili programom RePowerEU.

Naveo je i solidarnost Europske unije koja će omogućiti više strukturiranu i predvidljivu financijsku pomoć Ukrajini, drugim zemljama u susjedstvu, omogućiti učinkovitije upravljanje migracijama i zaštitu granica te odgovoriti na nove izazove koji ugrožavaju sigurnost, poput onih koji nastaju zbog klimatskih promjena.

U isto vrijeme, dodao je, pokazuje se da je sve teže postaviti prioritete i dogovoriti se o strukturi proračuna, instrumentima i načinu financiranja.

Europski proračun treba odgovoriti na sve brojnije izazove

Razlog tomu su rastući izazovi koji su sistemski i horizontalni, poput ponavljajućih šokova u opskrbnim lancima, nepovoljni demografski trendovi, migracije, raskoraci u rastu i inovacijama, ili su od geopolitičkog značaja, poput proširenja.

Sljedeći europski proračun treba odgovoriti na sve brojnije izazove i osigurati instrumente za provedbu prioriteta koji će biti definirani u novoj Strateškoj agendi za razdoblje nakon 2027. godine.

Premijer je u svom izlaganju ponudo tri međusobno povezene misli vodilje koje bi mogle oblikovati strukturu budućeg proračuna Europske unije.

Prva je proračun za konkurentniju Europu, temeljenu na solidarnost i fleksibilnosti, zatim proračun koji će osigurati socijalnu konvergenciju i zasititi blagostanje europskih građana i treće proračun koji će pojačati ulogu EU-a na globalnoj razni i učiniti je utjecajnijom.

Što se tiče konkurentnije Europe, premijer je istaknuo da je EU treba osigurati odgovarajuće investicijske kapacitete u svom proračunu, zatim razmotriti mogućnost njegova povećanja imajući u vidu neizbježne geoekonomske i geopolitičke promjene, pojačane agresijom Rusije na Ukrajinu i sukobom na Bliskom istoku.

Prioriteti su zelena i digitalna tranzicija, energetska neovisnost i sigurnost te borba protiv klimatskih promjena

Proračun bi također trebao osigurati više strateške autonomije i samodostatnost uz istodobno zadržavanje otvorenosti EU-a prema svijetu.

Kao glavne prioritete u predstojećem razdoblju Plenković vidi zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje energetske neovisnosti i sigurnosti uz paralelnu borbu protiv klimatskih promjena, za što će trebati osigurati investicije.

Kao dobar primjer naveo je RepowerEU.

“U Hrvatskoj ga koristimo za razvoj mreže plinovoda za regionalno energetsko čvorište, nakon što je nacionalnim sufinanciranjem izgrađen LNG terminal na Krku”, rekao je Plenković.

U isto vrijeme, dodao je, potreban je jasniji i predvidljiviji zakonodavni okvir koji će omogućiti nisko-ugljičnim tehnologijama jednak pristup financiranju kako bi se održala vodeća pozicija EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.

Jednako su važne i bolje ciljane, pojednostavljene i fleksibilnije investicije u digitalnu transformaciju, osobito kako bi se smanjio tehnološki jaz u odnosu na SAD i Kinu.

Veća ulaganja u istraživanje, inovacije i tehnologiju te poljoprivredu

Plenković je istaknuo i važnosti instrumenta poput IPCEI-a (Veliki projekti od zajedničkog europskog interesa), koji bi trebali omogućiti inovativnijim malim i srednjim poduzećima sudjelovanje na tržištu bez nepotrebnih administrativnih tereta. Pritom je istaknuo primjer hrvatske tehnološke kompanije Infobip koja sudjeluje u jednom od tih projekta koji se odnosi na globalnu komunikacijsku platformu sljedeće generacije.

Zauzeo se i za veća ulaganja u istraživanje, inovacije i tehnologije, istaknuvši da podržava uvođenje pete slobode na jedinstvenom tržištu - slobodu kretanja istraživanja, inovacija i obrazovanja.

Predsjednik Vlade smatra da treba osuvremeniti i poljoprivrednu politiku kako bi se osigurala sigurnost hrane i njezine kvalitete, uravnotežen teritorijalni razvoj i zaštita prirodnih resursa.

Stoga je, doda je, ključno osigurati odgovarajuća sredstva za Zajedničku poljoprivrednu politiku u idućem periodu te istovremeno pažljivo preispitati mehanizme za slučajeve velikih i dugotrajnih poremećaja na tržištu, u skladu s lekcijama naučenim u proteklih nekoliko godina.

Kohezijska politika igra ključnu ulogu

Druga ključna ideja jest proračun za Europu koji štiti dugoročnu konkurentnost europskog gospodarstva te socijalnu i gospodarsku konvergenciju diljem EU-a.

“Tu kohezijska politika igra ključnu ulogu kao jedna od glavnih investicijskih politika EU-a”, rekao je Plenković.

Ona je ključna za smanjivanje razlika, promoviranje dugoročne konvergencije i zatvaranju jazova u razvoju.

Dodao je da stoga kohezijska politika i ubuduće mora ostati usklađena s izvornim ciljevima iz Ugovora o EU-a.

Kohezijska politika, između ostaloga, može pomoći i u demografskoj revitalizaciji ruralnih i ostalih ranjivih područja, jer je pad broja stanovnika jedan od glavnih horizontalnih problema diljem Europe.

Pripreme za daljnje proširenje uskladiti s raspravom o internim reformama EU

Pri usuglašavanju budućeg europskog proračuna treba uzeti u obzir mogućnosti budećeg proširenja na nove članice, zatim unaprijediti postojeće instrumente poput Europskog fonda solidarnosti, Mehanizma civilne zaštite te RescEU.

Što se tiče treće ideje, odnosno proračuna koji će Europsku uniju učiniti globalno utjecajnijom, premijer Plenković istaknuo je da je potrebno osigurati proračun otporan na proširenje.

To znači da će u kraćem roku proračun morati reflektirati postepenu integraciju zemalja kandidatkinja na tržišta i pomoći im u ostvarivanju europskih standarda i potrebnih razina ekonomske konvergencije prije pristupanja.

Dugoročno, dodao je, bit će potrebno uzeti u obzir utjecaj proširenja na financiranje europskih politika.

Bit će potrebno, istaknuo je premijer, zadržati pozitivne učinke za postojeće države članice i istodobno osigurati da nove članice mogu sudjelovati u provedbi europskih politika bez negativnih posljedica.

Kao dobre primjere naveo je Instrument za pomoć Ukrajini i Plan za rast zapadnog Balkana, koji predstavljaju dobro strukturirano i predvidljivo financiranje na temelju reformskih planova i investicija.

Stoga će se time trebati detaljnije pozabaviti tijekom rasprave o internim reformama Europske unije, koje će se morati uskladiti s pripremama za daljnje proširenje.

Sposobnost proračuna da se prilagodi promijenjenim okolnostima

Dodao je još dva prioriteta u ovom kontekstu - vanjski instrumenti trebaju biti više povezani s vanjskom politikom, razvojem i ciljevima međunarodnih partnerstava, a treba se povesti i više računa o sigurnosti i obrani jačajući obrambenu industriju, udružujući resurse i izbjegavajući fragmentacije.

Premijer Plenković zauzeo se i za nove izvore prihoda europskog proračuna, kazavši kako bi financiranje proračuna trebalo pridonijeti jednostavnijem, predvidljivijem, poštenijem i transparentnijem sustavu prihoda.

“Nedavne krize otkrile su i potrebu za povećanjem sposobnosti europskog proračuna da se prilagodi promijenjenim okolnostima”, rekao je.

To se može učiniti, primjerice, snažnijim spajanjem javnog i privatnog financiranja i korištenjem svih dostupnih mehanizama na tržištima kapitala, kazao je, možemo učiniti više, a za to je potrebna politička volja na razini EU, uz istovremeno pažljivo razmatranje mogućih novih vlastitih resursa.

Drugo, dodao je, može se nastaviti graditi na uspjehu modela oporavka i otpornosti, koji je dao potreban zamah i potporu gospodarstvima i poticao investicije temeljene na reformama.

Pravo vrijeme za snažne iskorake i odvažne odluke

“Hrvatska je tu dobar primjer. Mi smo jedna od samo dvije države članice koje su poslale peti zahtjev za isplatom, nakon dobivene pozitivne ocjene da su sve reforme i investicijski pokazatelji uspješno ispunjeni za svaku od prethodnih isplata”, rekao je Plenković.

I na kraju, potrebno je razmotriti primjerenije alate za fleksibilnost koji bi omogućili učinkovitije upravljanje hitnim financijskim potrebama proizašlim iz neočekivanih događaja.

Kako se približavaju europski izbori u lipnju, premijer Plenković podsjetio je na izvornu ideju utemeljitelja Europske unije da će ona biti trajno razvijajući projekt, predviđajući promjene i nove izazove.

U trenutnom radikalno izmijenjenom geopolitičkom i globalnom gospodarskom okruženju, sada je pravo vrijeme da se ostvare snažni iskoraci donošenjem odvažnih odluka, prilagođavanjem prioriteta i jačanjem naše sposobnosti djelovanja, uključujući kroz europski proračun, kazao je premijer Plenković.

Budući proračun treba biti jamac otpornosti, prosperiteta i održivog razvoja

Podsjetio je u tom kontekstu na moto prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u 2020. - "snažna Europa u svijetu punom izazova" - kazavši kako je ta poruka danas još relevantnija, nakon svih kriza i neočekivanih izazova u međuvremenu.

Stoga vjeruje da je proračun EU-a ključni instrument za gradnju na tragu te poruke i za ispunjavanje potreba Unije i njenih građana.

“Učinimo budući proračun čvrstim jamcem otpornosti, prosperiteta i održivog razvoja EU-a s načelima jedinstva, solidarnosti i konvergencije u njegovu središtu”, pozvao je predsjednik Vlade.

Uz to što je financijski plan, dodao je, europski proračun je i geopolitički instrument koji treba iskoristiti kako bi se Europu učinilo snažnijom i konkurentnijom na globalnom tržištu, sigurnijom i opremljenijom u zaštiti svojih građana i njihovog načina života te utjecajnijom među partnerima izvan svojih granica.

"Godine koje dolaze bit će zahtjevne. Neke izazove možemo predvidjeti, neki će nas opet iznenaditi. Kako bismo se s njima suočili, morat ćemo biti jasni u prioritetima i čvrsti u tome kako se oni reflektiraju na dugoročni proračun", rekao je premijer Plenković dodajući da će na taj način europski proračun pokazati namjeravani narativ budućnosti Europske unije i podcrtati njene temeljne vrijednosti.

Stoga to mora biti odvažan plan, smatra premijer Plenković, temeljen na promišljenoj i zajednički donesenoj odluci o tome kako želimo oblikovati tu budućnost u neizvjesnom i stalno mijenjajućem svijetu.

Asertivnija Europa nije izolacionistička ili konfrontacijska, dodao je. To je Europa usklađenija s ekonomskim i geopolitičkim realnostima, koja usvaja agilnije i inovativnije politike i instrumente.

"Vjerujem da je Europska unija dorasla tom zadatku i da možemo uspješno navigirati kroz tu novu realnost i to kroz ujedinjenost i zajedničko djelovanje", poručio je na kraju premijer Plenković.

Plenković: Proračun EU-a je ključan za budućnost, treba osigurati konkurentniju Europu i zaštititi blagostanje građana

Više sličnih tema

Nove obavijesti