Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je nadu da će skupina 'štedljivih zemalja' (Nizozemska, Austrija, Danska, Švedska) pronaći kompromis oko europskog proračuna i plana oporavka od COVID-19, čija je vrijednost preko 1800 milijardi eura. Naglasio je da su ključne razlike u upravljanju sredstvima i uvjetima za dobivanje pomoći. Za Hrvatsku je ključno dobiti dvostruko više sredstava nego u prvih sedam godina članstva. Nije isključio mogućnost da maratonski sastanak u Bruxellesu ne uspije postići dogovor.
Europska unija, Ekonomski oporavak, Pregovori, COVID-19
Izdvojeni datumi:
2020-07-19T00:00:00Z
Datum:
19.7.2020. 0:00:00
Kategorije:
Europska unija, Ekonomski oporavak, Pregovori, COVID-19
Andrej Plenković, Europsko vijeće, EU proračun, plan oporavka, koronavirus, kompromis, štedljive zemlje, Hrvatska
Plenković: Nadamo se da će skupina štedljivih zemalja pronaći način da dođemo do kompromisa
Uoči nastavka sastanka Europskog vijeća, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako od "štedljivih zemalja" očekuje kompromis o europskom proračunu i planu za oporavak, no ne isključuje mogućnost da maratonski samit u Bruxellesu ne urodi plodom.
"Nadamo se da će skupina štedljivih zemalja, koje imaju problem s ukupnim iznosom paketa pronaći način da dođemo do kompromisa i da se pronađe rješenje za pitanje upravljanja Instrumentom EU sljedeće generacije i za pitanja vezivanja vladavine prava s trošenjem proračunskih sredstava", rekao je Plenković.
Europski čelnici u nedjelju, treći dan zaredom, pokušavaju dogovoriti paket vrijedan više o 1800 milijardi. Zahtjevi štedljive četvorke - Nizozemske, Austrije, Danske i Švedske najveća su prepreka za postizanje dogovora.
Na stolu je sveobuhvatni paket težak preko 1800 milijardi eura, koji uključuje sedmogodišnji proračun od 1074 milijardi eura i instrument za oporavak od 750 milijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak kao zajmovi.
No, postoje velike razlike u pogledu visine proračuna i instrumenta za oporavak te u pogledu upravljanja tim sredstvima, odnosno uvjetima za dobivanje pomoći i kontrole trošenja tih sredstava.
Za Hrvatsku je ključno da dobije duplo više sredstva nego što smo imali prvih sedam godina članstva
U Bruxellesu se održava posebni sastanak Europskog vijeća na kojem čelnici zemalja članica Europske unije raspravljaju o planu oporavka za odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19 te o novom dugoročnom proračunu EU-a.
Premijer Plenković je novinare izvijestio o prvom danu sastanka na kojem nije postignut dogovor. Kazao je da su stajališta država članica najviše udaljili razgovori o upravljanju cijelim procesom administriranja instrumenta EU iduće generacije.
„Neke države su zahtijevale gotovo pa veto pojedinih država članica na isplatu sredstva drugim državama članicama u odnosu na njihove nacionalne programe oporavka. Tu nije bilo konsenzusa“, dodao je Plenković.
Rekao je da se danas očekuje predstavljanje druge pregovaračke kutije od strane predsjednika Europskoga vijeća i novi početak razgovora. Premijer je izrazio uvjerenje da će većina članica učiniti napor da se dođe do dogovora.
„Hoće li nekoliko zemalja koje imaju dosta čvrste stavove oko ti nekoliko pitanja spriječiti dogovor, u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću reći“, dodao je.
Predsjednik Vlade ustvrdio je da je globalna pandemija Covida-19 napravila veliki problem za Europu i za svijet.
„Cijeli smisao prijedloga Europske komisije o 500 milijardi eura bespovratnih sredstva i 250 milijardi kroz zajmove bio je ubrzati ekonomski oporavak članica. Ukoliko sada zbog nekih razloga poput ovoga se pokuša razvodniti ta kvalitetna ideja snažnog reagiranja, onda to nije ono što bi trebalo biti“, kazao je Plenković.
Za Hrvatsku je ključno, naglasio je premijer da iz jednog i drugog izvora dobije duplo više sredstva nego što smo imali prvih sedam godina članstva.