Vlada

Plenković najavio rast BDP-a od 2,2% u 2023., usporavanje inflacije i izradu Zakona o hrvatskom jeziku

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade iznio je optimistične ekonomske prognoze za Hrvatsku, revidirajući rast BDP-a za 2023. na 2,2% i predviđajući daljnji rast u narednim godinama, uz očekivano usporavanje inflacije. Naglasio je odgovorno vođenje javnih financija, smanjenje javnog duga te uspješno korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dotaknuo se i drugih tema, uključujući posjet delegacije OECD-a, otvaranje Gospodarskog centra u Osijeku, komemoraciju u Jasenovcu, dolazak ukrajinskih ranjenika na rehabilitaciju, stabilizaciju cijena goriva, Svjetski kongres sportskog turizma te usvajanje Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća. Na kraju je najavio izradu Zakona o hrvatskom jeziku, ističući da neće biti penalizacija te da je cilj zaštita i promicanje hrvatskog jezika kao nacionalnog dobra.

27.04.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Ukrajina, Kijev, Osijek, Zadar, Schengen, Europodručje
Teme:	Ekonomija, Politika, Međunarodni odnosi, Obnova, Obrazovanje, Jezik
Izdvojeni datumi:	2023, 2024, 2025, 2026, 27.4.2023, lipanj, travanj
Datum:	27.4.2023. 0:00:00
Kategorije:	Ekonomija, Politika, Međunarodni odnosi, Obnova, Obrazovanje, Jezik
	Andrej Plenković, Vlada RH, ekonomski rast, BDP, inflacija, Fond solidarnosti, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, javne financije, javni dug, Školska shema, Zakona o hrvatskom jeziku, Hrvatska, Ukrajina

Plenković: Očekujemo rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2 posto

U uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, premijer Plenković izvijestio je da je Vlada revidirala svoje projekcije o gospodarskom rastu u ovoj godini s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto BDP-a. Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto te za 2026. 2,2 posto. Što se tiče inflacijskih pritisaka, Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje – 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Izdvojio je posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna, koji je sudjelovao na konferenciji o hrvatskom članstvu u toj organizaciji. Kazao je kako je ta konferencija hrvatskoj javnosti emancipirala važnost te jedine velike relevantne međunarodne organizacije kojoj Hrvatska još treba pristupiti.

Dodao je kako je to i poticaj za angažirani rad svih resora u procesu pregovora i usvajanja različitih dokumenata koji su najviši međunarodni standardi poslovanja u nizu područja.

S povjerenikom Europske komisije Thierryjem Bretonom nadležnim za unutarnje tržište premijer je razgovarao o gospodarskim i razvojnim temama, kao i o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.

U Osijeku je otvoren Gospodarski centar Osječko-baranjske županije, novi prostor za sajmove, investicija vrijedna gotovo 10 milijuna eura, a omogućit će kvalitetniju organizaciju različitih sajmova.

U nedjelju je obilježena 78. obljetnica proboja iz logora Jasenovac, a premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo time što je ove godine održana jedinstvena komemoracija.

Iz Ukrajine u Hrvatsku na rehabilitaciju stiglo 19 ranjenika

Jučer je iz Ukrajine u Hrvatsku na rehabilitaciju i liječenje stiglo 19 ukrajinskih ranjenika, koje je dočekao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Riječ je o dogovoru koji je postignut prigodom posjeta Kijevu prije nekoliko tjedana između premijera Plenkovića i potpredsjednika Medveda te predsjednika Zelenskog.

"To je još jedan oblik solidarnosti koju Hrvatska pokazuje s Ukrajinom", dodao je premijer.

Ranije ovoga tjedna na telefonskoj sjednici Vlade utvrđene su najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, a pojeftinili su i benzin i dizel i plavi dizel i plin za spremnike i za boce.

Bez mjera koje Vlada kontinuirano donosi, podsjetio je, svo ovo gorivo bilo bi skuplje 20-ak centi po litri.

Jučer je premijer sudjelovao na otvaranju 2. svjetskog kongresa sportskog turizma u Zadru koji je organiziran u suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom, a okupio je veliki broj sudionika.

"Uz kulturu i baštinu, sport i turizam su dva stupa koja su izrazito pridonijela međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske", istaknuo je predsjednik Vlade.

Do sada iskorišteno 780 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, do kraja lipnja iskoristit ćemo sva sredstva

Govoreći o procesu obnove nakon potresa, premijer Plenković izvijestio je da je prema jučerašnjim podacima Hrvatska bila na 780 milijuna eura iskorištenosti sredstava iz Europskog fonda solidarnosti što je ocijenio jako dobrim jer upućuje na zaključak da ćemo do kraja lipnja iskoristiti sva sredstva, a to je milijarda i tri milijuna eura.

Još jednom je pozvao sve resore da ulože maksimalan napor kako bi se pravovremeno zaključili svi tehnički aspekti obnove.

Odmah nakon toga slijedi, podsjetio je premijer, apsorpcija milijardu i 200 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Glavna okosnica ekonomske politike i dalje je odgovorno vođenje javnih financija

Danas će se na sjednici Vlade usvojiti Nacionalni program reformi za 2023. godinu, kazao je premijer pojasnivši da se radi o dokumentima koji se redovito usvajaju u travnju.

Ovaj put se Nacionalni program reformi, kao i prošle godine, naslanja na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji predstavlja temeljni okvir reformskoga procesa i ulaganja od ukupno 85 mjera. Od njih je 56 trajnih mjera koje su u nastavku, a dodano je još 29 mjera povrh toga u različitim područjima gospodarstva, javne uprave, obrazovanja, tržišta rada, zdravstva, državne imovine i obnove zgrada.

Posebno važnim izdvojio je i današnje usvajanje Programa stabilnosti u razdoblju 2023. do 2026.

Glavna okosnica ekonomske politike u tom razdoblju, naglasio je predsjednik Vlade, bit će kao i do sada odgovorno vođenje javnih financija, što je odlika ove Vlade od samog početka 2016.

Upravo zahvaljujući ustrajnosti u toj politici stvoren je i nerijetko veliki fiskalni prostor za intervencije, a pritom je ostvaren i kredibilitet kod međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija koje su prepoznale smjer vođenja države i ekonomije.

Cilj Programa je povećati rast gospodarstva, održati društvenu uključenost i biti na tragu dva velika pravca – zelene i digitalne tranzicije.

Fiskalna politika kontinuirano fokusirana na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u

Fiskalna politika bit će kontinuirano fokusirana na smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u te na proračunski manjak koji treba biti manji od tri posto u srednjem roku.

U tom kontekstu, dodao je, Vlada će koristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju, a koji će omogućiti da ove politike budu još učinkovitije, a to su strukturni fondovi, kraj aktualne financijske perspektive i cijela nova te Instrument EU iduće generacije.

Vladine projekcije za srednjoročno razdoblje su realne, kazao je premijer Plenković, a temeljene su na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenim u prošloj godini te uzimanju u obzir globalnih i europskih okolnosti.

"Lani smo ostvarili rast od 6,3 posto i u okružju brojnih napetosti, prije svega posljedica ruske agresije na Ukrajinu na globalnu ekonomiju, na Europu i na Hrvatsku, omogućili smo brojne pakete pomoći građanima u prošloj godini", kazao je podsjetivši da je vrijednost svih Vladinih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu bila 6,8 milijardi eura.

U prošloj godini ostvaren je proračunski višak od 0,4 posto BDP-a, a ujedno je smanjen javni dug za čak deset postotnih bodova sa 78 posto na 68,4 posto udjela u BDP-u, a Hrvatska je ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju te investicijski kreditni rejting.

Hrvatska jedina država kojoj je po sve tri agencije podignut kreditni rejting

"Hrvatska je jedina država koja je od početka ruske invazije na Ukrajinu po sve tri agencije za kreditni rejting imala podignut kreditni rejting, a u dvije agencija čak za dva stupnja", naglasio je premijer Plenković.

To pokazuje u kakvim su okolnostima, komparativno gledajući, ostvareni iskoraci u snaženju međunarodne ekonomske i financijske reputacije.

Iako će sljedeće razdoblje biti karakterizirano nastavkom neizvjesnosti, prije svega geopolitičkih okolnosti, premijer Plenković najavio je da Vlada očekuje rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2 posto.

To je za 1,5 postotni bod veća projekcija rasta u ovoj godini od one ranije od 0,7 posto.

Tom rastu pridonijet će i očekivana rekordna turistička sezona, što se vidi prema turističkim podacima iz prva četiri mjeseca ove godine, ali i prema najavama za ostatak sezone.

Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto za u 2026. 2,2 posto.

Očekuje se usporavanje inflacije i pad udjela javnog duga u BDP-u

Što se tiče inflacijskih pritisaka, Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godina očekuje znatno usporavanje – 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

"U tim okolnostima, kao što smo činili i do sada, svojim ćemo politikama nastojati obuzdavati cjenovne pritiske, pomagati najranjivijim skupinama u društvu i sačuvati socijalnu koheziju", poručio je premijer Plenković.

Što se tiče Pakta o stabilnosti i rastu, Hrvatska je sa svim ovim podacima ispunila sve kriterije, kazao je premijer.

Udio javnog duga u BDP-u, dodao je, nastavit će ići prema dolje. Na kraju ove godine, prema Vladinim projekcijama, on bi trebao iznositi 62,6 posto, a u 2024. 59,8 posto, u 2025. 57,5 posto te 2026. 55,6 posto.

Time smo u situaciji da se smanji iznos koji plaćamo kao kamate na javni dug, čime također jačamo svoju fiskalnu i međunarodnu reputaciju i položaj, rekao je premijer Plenković.

Poboljšanje prehrambenih navika djece

Od ostalih tema s današnje sjednice izdvojio je usvajanje Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda.

Riječ je o odluci koja je namijenjena poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda kao i poboljšanju prehrambenih navika djece.

"Ovo je mjera koja bi trebala imati dugoročni karakter na zdravlje naše djece, a usmjerena je na djecu koja pohađaju vrtiće, predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne ustanove"; dodao je predsjednik Vlade.

U tom je kontekstu podsjetio i na naslijeđe ove Vlade koje će biti i besplatni udžbenici i besplatan prijevoz i besplatan obrok u osnovnim školama.

Ovom mjerom osigurava se mogućnost dodatnog obrok voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda.

Cilj je stvaranje zdravih prehrambenih navika, smanjivanje otpada od hrane, ekološka poljoprivredna proizvodnja, važnosti kratkih lanaca opskrbe te nužnosti povećanja unosa svježeg voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda te manje proizvoda s visokim sadržajem masti, šećera i soli koji su jedan od glavnih uzroka pretilosti.

Neće biti nikakve penalizacije u Zakonu o hrvatskom jeziku

Na kraju se osvrnuo na temu koja je izazvala veliki interes u javnosti, a to je priprema Zakona o hrvatskom jeziku.

Naime, Matica hrvatska pripremila je jedan nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku, a Vlada je podržala tu inicijativu.

"Hrvatska je danas u poziciji, kada je hrvatski jezik jedan od službenih jezika Europske unije, da kao i mnoge druge države donese takav zakon. Mi ćemo na temelju ovoga prijedloga pripremiti konačni prijedlog toga zakona, kojeg ćemo uputiti i u javno savjetovanje, a potom i na usvajanje u Hrvatski sabor", najavio je premijer Plenković.

"Jezik je zajedničko, nematerijalno dobro o kojem je država dužna skrbiti na sustavan način i želimo da se hrvatski jezik razvija i obogaćuje te da ide u korak s potrebama suvremenoga svijeta", poručio je.

Otklonio je spekulacije o penalizaciji koje su se pojavile u vezi Zakona o hrvatskoj jeziku.

"Neće biti nikakve penalizacije u Zakonu o hrvatskom jeziku koji se radi. Dapače, riječ je o provedbi članka 12 Ustava Republike Hrvatske po kojem je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo", pojasnio je.

Dodao je da je Hrvatska zemlja koja ima kvalitetno regulirano pitanje uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina, a donošenje Zakona o hrvatskom jeziku komplementarno je s tim.

Jasna je i podrška partnera u parlamentarnoj većini za donošenje toga zakona.

"Vodeći računa i o činjenici da je u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. itekako jasno naznačeno očuvanje hrvatskoga identiteta, njegovanje tradicije, kulture i jezika, želimo da upravo skrb o hrvatskom jeziku bude dodatno osnažena kroz novi zakon", poručio je predsjednik Vlade i dodao kako zakon neće zadirati ni u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno umjetničkoga izražaja.

Plenković: Očekujemo rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2 posto

Više sličnih tema

Nove obavijesti