Vlada

Proračun za 2025. je socijalan i razvojan, potiče rast i provodi ključne Vladine prioritete

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je na sjednici Vlade Prijedlog proračuna za 2025. godinu, ističući da je riječ o socijalnom i razvojnom proračunu koji omogućuje daljnji gospodarski rast i provedbu prioriteta Vlade. Projektirani rast BDP-a iznosi 3,2%, a prihodi proračuna planirani su na 33 milijarde eura, dok rashodi na 37 milijardi eura. Proračunom se dostiže cilj od 2% izdvajanja za obranu, a planirana su veća ulaganja u demografske mjere, obrazovanje, sigurnost, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju. Premijer je također najavio rast plaća i mirovina, nastavak reguliranja cijena energenata te značajna ulaganja u infrastrukturu i stambenu politiku. Naglasio je i postignuti najviši kreditni rejting Hrvatske te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

14.11.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Državni proračun, Gospodarstvo, Socijalna politika, Obrana, Demografija, Obrazovanje, Digitalna transformacija, Zelena tranzicija
Izdvojeni datumi:	2025-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2024-11-18T00:00:00Z
Datum:	14.11.2024. 0:00:00
Kategorije:	Državni proračun, Gospodarstvo, Socijalna politika, Obrana, Demografija, Obrazovanje, Digitalna transformacija, Zelena tranzicija
	proračun, 2025., Vlada, Andrej Plenković, gospodarski rast, BDP, NATO, obrambeni proračun, plaće, mirovine, socijalna davanja, demografija, obrazovanje, digitalna transformacija, zelena tranzicija

Proračun je socijalan i razvojan, omogućuje daljnji gospodarski rast uz provedbu prioriteta iz Programa Vlade

Prijedlog proračuna za 2025., kazao je premijer Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade, reflektira prioritete Vlade, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast radi daljnjeg hvatanja koraka s razvijenijim zemljama članicama Europske unije te ulaganja u budućnost Hrvatske - demografske mjere, kvalitetnije obrazovanje, sigurnost, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost. Ovakvim proračunom dostići će se i cilj od 2 posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a. Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3,2 posto, naveo je premijer Plenković i dodao da će time Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama unutar Europske unije. Planirani prihodi proračuna za 2025. su 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi, dodao je.

Otvarajući današnju, 39. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema, osobito na Prijedlog državnog proračuna, koji je glavna tema dnevnog reda.

Naglasio je pritom da se uz Državni proračun i Proračunski plan za 2025., po prvi puta donosi i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, a rezultat je revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje Europske unije koji je stupio na u proljeće ove godine.

Taj plan je tu, pojasnio je premijer, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi.

Prijedlog proračuna za 2025., kazao je premijer Plenković, reflektira prioritete Vlade, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, veće mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast radi daljnjeg hvatanja koraka s razvijenijim zemljama članicama Europske unije te ulaganja u budućnost Hrvatske - demografske mjere, kvalitetnije obrazovanje, sigurnost, zelena tranzicija, digitalna transformacija i energetska učinkovitost.

Dosegnut cilj od 2 posto proračunskih izdvajanja za obranu

Predsjednik Vlade je naglasio kako uz očuvanje stabilnosti javnih financija, ovaj prijedlog proračuna ima snažnu socijalnu i razvojnu komponentu koja omogućuje daljnji gospodarski rast, uz istodobnu provedbu ciljeva iz Programa Vlade te Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.

Posebno je važnim istaknuo, s obzirom na sigurnosne globalne okolnosti, da će se ovakvim proračunom dostići cilj od 2 posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a.

Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a

Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3,2 posto, naveo je premijer Plenković i dodao da će time Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama unutar Europske unije.

Očekuje se da će rast na razini ove godine biti 3,6 posto, dodao je.

Ove godine inflacija će biti maksimalno 3 posto, a izglednije 2,9 posto, a dogodine oko 2,7 posto, čime se i dalje nastavlja ublažavanje inflatornih pritisaka, kazao je.

To je prije svega postignuto zbog reguliranja cijene plina, struje i naftnih derivata, što Vlada čini već više od tri godine.

Očekuje se i rast zaposlenosti od 2,9 posto, a premijer je podsjetio da Hrvatska već dulje vrijeme bilježi najviše stope zaposlenosti i najniže stope nezaposlenosti ikada.

Najviša razina hrvatskog investicijskog kreditnog rejtinga ikada

Važno je nastaviti pratiti cijene hrane, naglasio je, a Vlada pritom očekuje odgovorno ponašanje svih aktera na tržištu u cilju dizanja ekonomskog i socijalnog standarda.

Prioritet fiskalne politike i dalje će biti odgovorno upravljanje javnim financijama, što je u konačnici i jedan od glavnih razloga što je Hrvatska prema sve tri svjetske agencije za kreditni rejting u protekla tri mjeseca dosegla razinu A, a to su i najviše razine kreditnoga rejtinga koje je Hrvatska ikada do sada ostvarila, kazao je predsjednik Vlade.

Nastavlja se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, poručio je premijer Plenković i naveo da se očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, u 2025. 56 posto i 55 posto u 2026.

Što se tiče manjka općeg proračuna, prema ESA metodologiji, očekuje se da on bude 2,3 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i 1,8 posto u 2027.

Za ovu godinu očekuje se manjak od 2,1 posto, dodao je.

Prihodi proračuna 33 milijarde eura, rashodi 37 milijardi eura

Vlada je u okolnostima višestrukih kriza jačala otpornost, dodao je, a ovi podaci pokazuju kako je svojim mjerama ne samo očuvala socijalnu koheziju, nego je proračun kao instrument redistribucijske snage na pravi način plasiran i u kontekstu više paketa potpora države za građane i gospodarstvo.

Prihodi proračuna u 2025. planirani su na 33 milijarde eura, što je rast od 8,6 posto u odnosu na 2024.

Značajan učinak na prihode proračuna imaju i povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje europskih sredstava, kazao je premijer Plenković.

U tom je kontekstu naveo da je u prvih 11 godina članstva Hrvatska u plusu 16,4 milijarde eura, u odnosu sredstava koje je uplatila, odnosno povukla iz europskog proračuna.

Što se tiče rashoda, oni su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više u odnosu na 2024. godinu.

Rast mirovina, plaća i socijalnih naknada, reguliranje cijena energenata i stambena politika

Cilj ovoga proračuna, naglasio je predsjednik Vlade, jest osigurati bolji standard građanima, što će se reflektirati u rastu mirovina uslijed redovnog usklađivanja i očekivanog stupanja na snagu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojim će se poboljšati formula usklađivanja mirovina i uvesti godišnji dodatak.

Očekuje se i rast plaća, dodao je, uslijed primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama te provedbe najveće reforme sustava plaća do sada.

Za pomoć osjetljivim skupinama osigurano je 900 milijuna eura, primjerice za inkluzivni dodatak, za jednokratne naknade, udomitelje, status roditelja njegovatelja, zajamčenu minimalnu naknadu i osobnu invalidninu.

Nastavit će se i s provedbom mjera reguliranja cijena struje, plina i goriva, a unaprijedit će se i kvaliteta stanovanja putem Nacionalnog plana stambene politike.

Kad je riječ o investicijama, naveo je predsjednik Vlade, nastavlja se proces sanacije šteta od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, u zdravstvenu infrastrukturu, u željeznički sektor, u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te ruralni razvoj.

Povećana izdvajanja za demografiju, dekarbonizaciju, digitalnu transformaciju i obrazovanje

Vlada je, naglasio je, vodila računa i o budućnosti Hrvatske, te izdvojio paket novih demografskih mjera za jačanje obitelji, ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost, ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja, energetsku obnova, digitalizaciju javne uprave i podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela, digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja, ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske te upravljanje državnim granicama u cilju sprječavanja ilegalnih migracija.

Proračun prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora, kazao je podsjetivši da u trećem mandatu arhitektura Vlade prilagođena političkim prioritetima uspostavom Ministarstva demografije i useljeništva, digitalna transformacija spojena je s Ministarstvom pravosuđa i uprave, Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije, a sve to reflektira Vladine prioritete - demografija, dekarbonizacija, digitalna transformacija i obrazovanje.

Proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202%, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21%, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81% te znanosti, obrazovanja i mladih za 14%.

"I dalje očekujemo nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja, međutim moramo biti vrlo budni s obzirom na rizike na globalnoj razini, bilo da je riječ o sigurnosnim ugrozama ili klimatskom promjenama", poručio je premijer Plenković.

Proračun pokriva političke prioritete i usklađen je s globalnim obvezama

Govoreći o klimatskim promjenama, premijer je podsjetio da se nalazimo u razdoblju kada će u sljedećih 15-ak godina na vrhunac doći svjetske rezerve ugljena, nafte i plina, triju temeljnih fosilnih goriva.

To znači da će cijena energenata biti viša i zato su itekako važna daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, a Hrvatska je, dodao je premijer, prema ispunjavanju ciljeva održivoga razvoja 8. od 193 članice UN-a.

"Ovaj proračun dobro pokriva sve naše političke prioritete i usklađen je s globalnim obvezama koje je Hrvatska preuzela", istaknuo je.

Petim izdavanjem trezorskih zapisa nastavljeno dinamiziranje tržišta kapitala

Krajem prošloga tjedna premijer je u Budimpešti sudjelovao na sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku Europskoga vijeća.

Izdvojio je i peto izdavanje trezorskih zapisa, čime se nastavlja dinamiziranje tržišta kapitala. Do sada je 22 tisuće građana upisalo oko 750 milijuna eura, a ciljana razina je 1,2 milijarde eura. Nakon što građani do sutra iscrpe svoje mogućnosti, dodao je, slijedi prigoda za institucionalne investitore.

Milijarda eura za razvoj svih središta hrvatskih županija

Jutros je predsjednik Vlade sudjelovao na konferenciji posvećenoj Planu integriranih teritorijalnih ulaganja.

ITU mehanizmom obuhvaćeno je ukupno 192 grada, mjesta i općina, a ukupan iznos sredstava na raspolaganju, kada se pridodaju sredstva Fonda za urbani razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, su 830 milijuna eura koje je Vlada direktno alocirala za policentrični razvoj Hrvatske i daljnju decentralizaciju.

Kada se tome pridoda participacija jedinica lokalne i područne samouprave, praktički se radi o oko milijardu eura sredstava za jačanje i razvoj svih središta hrvatskih županija.

Od točaka sa sjednice Vlade, izdvojio je Uredbu o stambenom zbrinjavanju braniteljsko stradalničke populacije, kojom će se unaprijediti položaj hrvatskih branitelja i njihovih obitelji.

Izdvojio je i odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, podsjetivši da je Vlada prošle godine donijela odluku da pomogne jedinicama lokalne samouprave u financiranju troškova dječjih vrtića, ovisno o stupnju razvijenosti.

Za ovu godinu na raspolaganju je bilo 77 milijuna eura, a za iduću pedagošku godinu 101 milijun eura.

U tom je kontekstu podsjetio i na Vladinu ambiciju da do kraja desetljeća svako dijete predškolske dobi ima svoje mjesto u vrtiću gdje god da u Hrvatskoj živi, što je i važna demografska mjera.

Alimentacijskim fondom država staje u potporu djeci kada oni čija je to obveza tu obvezu ne ispunjavaju

Danas je na sjednici i Konačni prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, a premijer je podsjetio na osnivanje alimentacijskog fonda u svrhu pomoći djeci čiji roditelji ne plaćaju alimentaciju.

Prema ovom zakonu, pravo može ostvariti maloljetno dijete ako obveznik uzdržavanja od dana pokretanja ovršnog postupka ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca.

Omogućava se podnošenje zakona za isplatu privremenog uzdržavanja i ako nije podnesen ovršni prijedlog protiv obveznika izdržavanja.

Iznos se sa sadašnjih 113 eura povećava na 224 eura.

"Poruka ovog zakona je da država staje u potporu djeci u situacijama kada oni čija je to obveza tu obvezu ne ispunjavaju", poručio je predsjednik Vlade.

Dostojanstveno ćemo obilježiti Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a nećemo prestati tražiti nestale u Domovinskom ratu

Od ostalih tema, uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, premijer je zahvalio svima koji sudjeluju u organizaciji te poručio kako je siguran da će se na dostojanstven način obilježiti ti ključni dani Domovinskog rata i suvremene hrvatske povijesti koji su temelj hrvatske države.

Premijer je ovom prigodom zahvalio potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na kontinuiranim naporima za pronalazak nestalih osoba u Domovinskom ratu, podsjetivši da je prije nekoliko dana kod Negoslavaca pronađena još jedna grobnica s posmrtnim ostacima žrtava iz Domovinskog rata.

Kazao je da se radi o rezultatu sustavnog, odgovornog i predanog rada. Hrvatska država, naglasio je, neće prestati s traženjem onih koji su za Hrvatsku dali najviše i poginuli za njenu slobodu.

U proteklih osam godina, dodao je, unaprijeđeni su svi kapaciteti i koordinacija nadležnih službi i provedeno je više od 400 terenskih istraživanja diljem Hrvatske, a pretraženo je 980 tisuća kvadratnih metara terena, pronađeno je šest masovnih grobnica i više pojedinačnih, ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 192 osobe, a u širem procesu identifikacije identificirane su 273 osobe.

Još uvijek se traga za 1788 nestalih osoba, od kojih je skoro 500 na području Vukovarsko-srijemske županije i 370 na području Vukovara.

Proračun je socijalan i razvojan, omogućuje daljnji gospodarski rast uz provedbu prioriteta iz Programa Vlade

Više sličnih tema

Nove obavijesti