Vlada

Plenković: Očekujemo odobrenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tijekom srpnja, a ulazak u europodručje početkom 2023.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da se očekuje odobrenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od strane Europske komisije tijekom srpnja, vrijednog 6,3 milijarde eura. Također je potvrdio ambiciju Hrvatske da postane članica europodručja početkom 2023. godine, nakon ispunjavanja svih kriterija iz Akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam II. Plenković je naglasio da su ulazak u Schengenski prostor i europodručje ključni prioriteti Hrvatske u iduće dvije godine, uz učinkovito korištenje sredstava iz NPOO-a i višegodišnjeg financijskog okvira. U svom obraćanju, premijer se osvrnuo i na vanjskopolitičke teme, uključujući odnose s Turskom i Rusijom, te na rezoluciju Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, naglašavajući ustavnu kategoriju konstitutivnih naroda. Također je komentirao uvjete za ulazak turista u Hrvatsku, te glasovanje o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnoga suda, Zlati Đurđević.

25.06.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles, Hrvatska, Europska unija, Bosna i Hercegovina
Teme:	Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Eurozona, Europska unija, Vanjska politika, Pravosuđe
Izdvojeni datumi:	srpnja, početkom 2023., 2021. -2026., 2023. godine
Datum:	25.6.2021. 0:00:00
Kategorije:	Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Eurozona, Europska unija, Vanjska politika, Pravosuđe
	Andrej Plenković, Europsko vijeće, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, euro, Schengenski prostor, Europska komisija, Ursula von der Leyen, Turska, Rusija, Bosna i Hercegovina, Vrhovni sud

Očekujemo da Komisija odobri hrvatski NPOO tijekom srpnja, a ulazak u europodručje početkom 2023.

Premijer Plenković poručio je danas, nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, da Hrvatska očekuje od Europske komisije odobravanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijednog 6,3 milijarde eura tijekom srpnja. Istaknuo je i da Hrvatska ispunjava sve kriterije iz Akcijskoga plana za Europski tečajni mehanizam II te je ambicija da članicom europodručja postane početkom 2023.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer i danas u Bruxellesu na sastanku Europskoga vijeća i sastanku na vrhu članica europodručja.

Nakon završetka Europskog vijeća, u izjavi za medije, premijer Plenković kazao je da su raspravljali o nizu važnih tema.

Jučerašnji je dan obilježila rasprava o borbi protiv Covida-19, a predsjednik Vlade istaknuo je da proces cijepljenja napreduje diljem Europe te da sve zemlje imaju dovoljne količine cjepiva.

"Stvaraju se preduvjeti da svi zajedno iz jednog razdoblja u kojem smo nastojali limitirati štetu koju nam je počinila pandemija, ne samo u zdravstvenom nego i ekonomskom i financijskom smislu, zaokružimo i krenemo prema drugoj važnoj temi, a to je oporavak", kazao je.

Danas je upravo bilo najviše riječi o gospodarskom oporavku, a premijer Plenković izvijestio je kolege o hrvatskim očekivanjima da se tijekom srpnja u Europskoj komisiji odobri Nacionalni plan oporavka i otpornosti, vrijedan 6,3 milijarde eura.

"Hrvatska je vrlo kvalitetno i sveobuhvatno pripremila svoj plan za 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava za razdoblje 2021. -2026. Sve naše službe su u stalnoj komunikaciji sa stručnjacima u Komisiji i očekujemo da se naš plan odobri tijekom srpnja", istaknuo je predsjednik Vlade i najavio da će tom prigodom u Zagrebu ugostiti predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.

Ulazak u Schengenski prostor i europodručje dva glavna cilja Hrvatske u iduće dvije godine

Premijer Plenković sudjelovao je i na sastanku na vrhu članica europodručja.

Usvojeni su zaključci koji se odnose na jačanje Bankovne unije i na tržište kapitala, premijer Plenković još jednom je iskazao spremnost Hrvatske za ispunjenje svih kriterija koji su pred njom u razdoblju nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II kako bi 2023. postala članicom eurozone.

"Hrvatska ispunjava sve obveze iza Akcijskoga plana za Europski tečajni mehanizam II, a za koji tjedan navršava se godinu dana hrvatskoga članstva u tom Mehanizmu. S obzirom na najavljeni gospodarski rast, na činjenicu da smo premostili krizu, da smo sačuvali radna mjesta, da smo zadržali investicijski kreditni rejting, da ćemo se vratiti na putanju odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači gospodarski višak, rapidno smanjenje javnoga duga, ambicija je da postanemo članica europodručja početkom 2023. godine", istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska u tome ima punu potporu i Europske komisije i Europske središnje banke i euroskupine, a nakon današnjeg sastanka u cijelosti su s tim ciljem upoznati i šefovi država i vlada članica Europske unije.

Uz ulazak u Schengenski prostor, te dvije dublje integracije su ključni prioritet za Hrvatsku u sljedeće dvije godine, kazao je premijer, uz korištenje bespovratnih sredstava za oporavak i otpornost i novoga Višegodišnjega financijskog okvira.

Čvrsti stavovi prema Turskoj i Rusiji, uz otvaranje prostora za suradnju

Od vanjskopolitičkih tema izdvojio je razgovore o odnosima s Turskom i Rusijom.

Usvojeni su odgovarajući zaključci temeljeni na dvije vrste pristupa – principijelni i čvrsti stavovi oko tema gdje Europska unija smatra da te države ne idu u skladu s europskim vrijednostima, a s druge strane otvaranje prostora za suradnju oko onih tema gdje je ona korisna.

Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na Mađarsku.

Kazao je da je po tom pitanju pozicija Hrvatske potpuno jasna i istaknuo da je Hrvatska protiv bilo kakve diskriminacije i poštuje ljudska i manjinska prava.

Ponovio je da je, ukoliko neki zakon koji država članica donese nije u skladu s pravnom stečevinom ili vrijednostima na kojima je utemeljena Europska unija, Europska komisija ta koja to prvo mora provjeriti i onda pokrenuti odgovarajuće procedure.

Konstitutivni narodi su ustavna kategorija u Bih, to se neće promijeniti sa ili bez rezolucije EP-a

Osvrnuvši se na rezoluciju Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, premijer Plenković istaknuo je da su konstitutivni narodi i njihova jednakost i ravnopravnost ustavna kategorija u Bosni i Hercegovini, koji je dio Daytonsko-pariškoga mirovnoga sporazuma.

"To se neće promijeniti, sa ili bez rezolucije. Dayton se više puta spominje, a što je osobito važno ne samo da se spominju presude Europskog suda za ljudska prava nego i Ustavnoga suda u Bosni i Hercegovini, što podrazumijeva i presudu u slučaju Ljubić, kao i velika potpora izbornoj reformi", poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je pritom da je Europska pučka stranka, kojoj pripadaju i HDZ i HDZ BiH, imala jasan amandman na tu rezoluciju, dok su socijalisti, liberali i zeleni bili protiv toga amandmana u kojem se spominje konstitutivnost.

Imamo jasne kriterije za ulazak turista u Hrvatsku, želimo da imaju siguran boravak, ali i da dolaze sigurni i zdravi

Upitan hoće li za britanske turiste biti dodatnih restrikcija ovoga ljeta u Hrvatskoj, premijer Plenković kazao je da su svi čelnici jučer izrazili oprez.

"Mi imamo jasne kriterije, što se tiče dolazaka – ili si prebolio, ili si cijepljen, ili imaš test. Prema tome ćemo ustrajati. Hrvatska je turistička zemlja i mi želimo da oni koji dolaze u Hrvatsku imaju siguran boravak, ali isto tako da ti koji dolaze dolaze sigurni i zdravi", kazao je.

Ponovno je apelirao na sve građane da se cijepe što prije kako bi se život što prije vratio u normalu istaknuvši da cjepiva ima dovoljno za sve koji se žele cijepiti. Pritom je podsjetio na ogromne napore učinjene u proteklih gotovo godinu i po dana i veliku krizu koju je pandemija uzrokovala u svijetu i Hrvatskoj.

Upozorio je pritom da neodgovorno ponašanje dovodi u pitanje uspjeh turističke sezone, ilustriravši to slučajem širenja zaraze u Zadarskoj županiji nakon košarkaške utakmice.

"Ukoliko bude takvih situacija pojedine države članice će u sekundi, bez da trepnu, proglašavati pojedine županije žarištem i reći će svojim građanima ne idite tamo. I to je jasno i to će se događati kao što se dogodilo lani", naglasio je i ponovio da je cijepljenje jedini pravi način da se oslobodimo restriktivnih mjera.

Hrvatska je dosad, dodao je, uspjela navigirati kroz cijeli proces na način primjeren ugrozi, a opet održati i ekonomski i društveni život na maksimalno moguć način.

Glasovanje o Zlati Đurđević završilo očekivano, u novi proces treba ići zakonitom procedurom

Na kraju se osvrnuo i na glasovanje u Hrvatskom saboru o prijedlogu predsjednika Republike da se Zlata Đurđević izabere za predsjednicu Vrhovnoga suda, koji nije dobio potporu zastupnika.

"Rezultat je bio očekivan, ništa se drugo nije niti moglo dogoditi nakon svega ovoga", kazao je.

Očekuje da DSV i treći puta krene u proceduru javnog poziva.

Podsjetio je na proceduru izbora čelne osobe Vrhovnoga suda – predsjednik Republike, prema svojim ovlastima, nakon poziva DSV-a, predlaže kandidata, a Hrvatski sabor odlučuje.

"Ne vidim zbog čega se ne bi postigao konsenzus o nekoj novoj osobi", dodao je i naglasio da treba ići zakonitom procedurom.

Što se tiče rezolucije eurozastupnika Freda Matića kazao je da je riječ o periodičnoj rezoluciji koja se tiče zdravlja žena i reproduktivnih prava.

"Ona je isto jedna ideološka rasprava, koja izaziva svjetonazorske dvojbe kod pojedinih političkih skupina. Kao i druge rezolucije Europskog parlamenta, ona je neobvezujuća i ona je jedan politički stav u datom trenutku vremena kojeg smo primili na znanje", poručio je.

Očekujemo da Komisija odobri hrvatski NPOO tijekom srpnja, a ulazak u europodručje početkom 2023.

Više sličnih tema

Nove obavijesti