Vlada

Plenković: Hrvatska pouzdano čuva svoju i vanjsku granicu EU-a i Schengenskog prostora

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Postaju granične policije Cetingrad, gdje je naglasio da Hrvatska pouzdano čuva svoju i vanjsku granicu EU-a i Schengenskog prostora. Istaknuo je važnost međunarodne policijske suradnje u sprječavanju ilegalnih migracija te spomenuo pametno korištenje europskih fondova za jačanje infrastrukture i opreme policije. Plenković se osvrnuo i na usklađivanje viznih režima zemalja kandidatkinja s EU-om, kritizirao retoriku predsjednika Zorana Milanovića, naveo podatke o rastu prosječne plaće i gospodarskog rasta u Hrvatskoj, te potvrdio podršku cjelovitoj Bosni i Hercegovini s ravnopravnim konstitutivnim narodima. Premijer je osudio prijetnje novinarima tjednika Nacional.

23.05.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Cetingrad, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Europska unija
Teme:	Vanjska politika, Sigurnost, Gospodarstvo, Unutarnja politika, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi:	2024-05-23T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2024-06-09T00:00:00Z, 2024-07-11T00:00:00Z
Datum:	23.5.2024. 0:00:00
Kategorije:	Vanjska politika, Sigurnost, Gospodarstvo, Unutarnja politika, Međunarodni odnosi
	Andrej Plenković, Hrvatska, EU, Schengenski prostor, granica, migracije, policija, Cetingrad, Davor Božinović, Tomo Medved, Nikola Milina, vizni režimi, Zoran Milanović, SDP, prosječna plaća, gospodarski rast, Bosna i Hercegovina, Srebrenica, Milorad Dodik, Nacional

Plenković: Hrvatska pouzdano čuva svoju i vanjsku granicu EU-a i Schengenskog prostora

"Hrvatska koja je najnovija članica Europske unije i najnovija članica Schengenskog prostora želi pokazati, i uz korištenje vlastitih sredstava i uz pametno korištenje niza specijaliziranih europskih fondova za ulaganje u infrastrukturu i tehničku opremu hrvatske policije, kako sve to možemo u trenutku i procesuirati i integrirati u informacijski sustav te na taj način biti ona država koja je pouzdana i čuva svoju granicu i drži je što je više moguće nepropusnom", istaknuo je premijer Plenković danas nakon predstavljanja aktualnog stanja migracija i rada granične policije u postaji Cetingrad. Sprječavanje ilegalnih migracija, dodao je, zahtijeva intenzivnu međunarodnu policijsku suradnju s obzirom da se radi o ključnoj političkoj tema ne samo za Hrvatsku, nego i za Europsku uniju.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Postaju granične policije Cetingrad gdje mu je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno predstavio aktualno stanje migracija i rad granične policije na navedenom području.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Premijer Plenković s izaslanstvom obišao je i policijske službenike koji rade na nadzoru i zaštiti državne granice na mikrolokaciji Buhača, na granici Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

"Upoznati smo s aktivnostima hrvatske policije na kontroli hrvatske granice na ovom području karlovačke Policijske uprave. To što smo vidjeli danas je svojstveno za otprilike 300 do 350 kilometara granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je područje koje hrvatska policija kvalificira kao ono koje je indicirano područje za krijumčare koji nastoje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku dovesti ilegalne migrante", rekao je u izjavi medijima tom prigodom premijer Plenković.

Danas su mu, dodao je, predstavljene sve aktivnosti granične, specijalne, interventne i kriminalističke policije u toj cjelovitoj akciji čuvanja hrvatske granice, vanjske granice EU-a i Schengenske granice od nezakonitih migracija koja kontinuirano traje.

Iz predstavljene statistike za ovu i prošlu godinu, kazao je premijer Plenković, sasvim je jasno da se u pogledu sprječavanja nezakonitih migracija ostvaruju vrlo konkretni rezultati i uspjesi.

Sprječavanje nezakonitih migracija zahtijeva intenzivnu međunarodnu policijsku suradnju

"Hrvatska koja je najnovija članica Europske unije i najnovija članica Schengenskog prostora želi pokazati, i uz korištenje vlastitih sredstava i uz pametno korištenje niza specijaliziranih europskih fondova za ulaganje u infrastrukturu i tehničku opremu hrvatske policije, kako sve to možemo u trenutku i procesuirati i integrirati u informacijski sustav te na taj način biti ona država koja je pouzdana i čuva svoju granicu i drži je što je više moguće nepropusnom", istaknuo je premijer.

Pritom je, dodao je, izrazito važna i suradnja s Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama.

Policija je, naglasio je, angažirana i na razbijanju kriminalnih skupina koje na jednom vrlo širem području i kroz puno više država nastoje prokrijumčariti ljude prema drugim članicama Europske unije i zato cijela ta akcija zahtijeva intenzivnu međunarodnu policijsku suradnju.

Uime hrvatske Vlade zahvalio je hrvatskim policajcima, njih oko 6.500 pripadnika granične policije, kao i pripadnicima interventne i specijalne policije, koji dolaze u ispomoć kolegama, na svemu što rade istaknuvši da je sprječavanje ilegalnih migracija i jedna od ključnih političkih tema ne samo za Hrvatsku, nego i za Europsku uniju.

Usklađivanje viznih režima jedan je od ključnih uvjeta za napredak prema članstvu u EU

Na upit novinara osvrnuo se na usklađivanje viznih režima zemalja u susjedstvu s onim Europske unije.

To je tema, kazao je, koju hrvatski predstavnici stalno ističu na tijelima Europske unije.

Naime, pojasnio je, brojni ljudi dođu bez viza u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu kao turisti, a onda postaju ilegalni migranti nastojeći doći do drugih zemalja Europske unije.

"Zato je ta politika usklađivanja viznih režima jedan od ključnih uvjeta za napredak tih zemalja prema članstvu u Europskoj uniji", naglasio je.

Retorika teško poraženog kršitelja Ustava Milanovića pokazuje ogromne frustracije, jedino što bi bilo korektno nakon štete koju je napravio je da podnese ostavku

Osvrnuo se i na jučerašnje izjave predsjednika Republike.

"Teško poraženi kršitelj Ustava, dvostruki izborni gubitnik protiv mene, jer porazio sam ga kao službenog kandidata SDP-a za premijera 2016. i sada kao neustavnoga kandidata za premijera cijele koalicije vođene SDP-om, svojim potezom je izbacio Grbina iz utakmice, šutnuo ga kroz prozor pa će i njegova politička karijera biti gotova navečer 9. lipnja", kazao je premijer Plenković naglasivši da će to biti treći predsjednik SDP-a kojeg umirovljuju nakon pobjeda na parlamentarnim izborima.

Milanovićeve difamirajuće insinuacije u vezi njegovog odnosa s Miloradom Pupovcem ocijenio je uvijek istom pričom.

"To je projekcija velikih vlastitih slabosti i kompleksa na drugoga", kazao je dodajući da cijela Milanovićeva retorika pokazuje ogromne frustracije nakon teškog poraza.

"Bili bi mu pametnije da je zašutio i sakrio se negdje u mišju rupu i ne pojavljivao se u javnosti, a ne da sada igra na kartu da će ljudi zaboraviti što je bilo jučer", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da je Milanović svojim ponašanjem izbore doveo na rub regularnosti i učinio veliku štetu hrvatskom gospodarstvu izabravši srijedu za dan održavanja izbora, čime je izgubljeno više od 300 milijuna eura.

Pritom je, dodao je, naštetio i instituciji predsjednika Republike dovodeći je u loš položaj zbog svog ponašanja i nepoštivanja upozorenja Ustavnog suda, a naštetio je i vlastitoj političkoj grupaciji - SDP-u, koji je sam, doduše, pristao na to, što također ne treba zaboraviti.

Nakon velikih grešaka i ogromnih propusta za normalno, demokratsko funkcioniranje zemlje koje je Milanović napravio, jedino što bi bilo korektno je da podnese ostavku, poručio je premijer Plenković.

"Sve ovo drugo, da on ima obraza nakon tako teškog poraza nešto komentirati, je ispod svake razine i smiješno", zaključio je.

Podsjetio je i na dvostruke kriterije u medijskom prostoru, navodeći niz primjera kršenja zakona u kojima se gotovo i ne navodi kada je netko iz SDP-a.

"Ako je slučajno netko iz HDZ-a lupio autom u stup, onda će pisati - HDZ-ovac je opalio u stup, a ako je netko drugi onda će biti samo neko ime i prezime i trajat će otprilike 16 minuta", upozorio je.

Prosječna plaća u mandatu prethodne dvije vlade narasla za 577 eura i danas iznosi 1.326 eura

Osvrnuo se na upit novinara i na temu prosječnih plaća.

Naglasivši da prosječna plaća danas u Hrvatskoj iznosi 1.326 eura, dodao je da to znači da je ona u mandatima njegove dvije prethodne vlade narasla sa 749 eura, odnosno za 577 eura.

Pritom je podignuta minimalna plaća za 103 posto, medijalna plaća za iznad 60 posto, kao i mirovine, dok je projekcija Europske komisije za gospodarski rast u ovoj godini 3,3 posto.

Najavio je i nove projekcije Vlade za nekoliko dana vezane uz gospodarski rast, koje će biti ambicioznije nego do sada.

Uz to, naveo je, zaposlenih je milijun i 710 tisuća, a broj nezaposlenih prema posljednjim podacima je svega 89 tisuća.

To znači da smo stvorili preduvjete, kroz sustavan dijalog s našim socijalnim partnerima, a to su bili prije svega sindikati javnih i državnih službi, da rad svih zaposlenika u državnoj i javnim službama bude adekvatno valoriziran, kazao je premijer Plenković.

Rješavamo probleme i krize za koje nismo odgovorni, pritom ostvarujući strateške ciljeve

Unatoč svim krizama, naglasio je premijer, sačuvana je socijalna kohezija, podsjetivši na pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne 7,2 milijarde eura te na ograničavanje cijena struje, plina, naftnih derivata i ključne potrošačke košarice.

Pritom je Hrvatska postala članica Schengenskog prostora, europodručja i Europskog stabilizacijskom mehanizma, s najvišom razinom investicijskog kreditnog rejtinga u povijesti.

Uz sve to, dodao je i samo neke od realiziranih strateških projekata poput Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku, druge cijevi tunela Učka, autoceste u Baranji na Koridoru Vc itd.

"To je ta ogromna razlika između onih koji stalno nešto prigovaraju, a ne rade ništa, i nas koji rješavamo probleme i krize za koje nismo odgovorni, a pritom realiziramo naše strateške ciljeve", poručio je.

Želimo cjelovitu i funkcionalnu BiH u kojoj su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna

Osvrnuo se i na glasovanje o predloženoj rezoluciji na Općoj skupštini UN-a kojom se traži proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Proći će rezolucija, to uopće nije sporno, a naša je pozicija tu konzistentna", kazao je premijer Plenković.

Upitan o izjavi Milorada Dodika o mirnom razdruživanju Republike Srpske s Bosnom i Hercegovinom, premijer Plenković naglasio je da Hrvatska podupire cjelovitost Bosne i Hercegovine i poštivanje Daytonsko-pariškog mirovnog ugovora.

"Naša pozicija je jasna, želimo funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna", poručio je podsjetivši da se Hrvatska najviše, najangažiranije i najvidljivije zalagala za odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Na kraju je se osvrnuo na prijetnje novinarima Nacionala, osudivši ih i kazavši kako će hrvatska policija utvrditi od kuda te prijetnje dolaze.

"Osuđujemo sve prijetnje novinarima i poštujemo njihov rad i njihove slobode i u tome smo se dokazali", poručio je.

Plenković: Hrvatska pouzdano čuva svoju i vanjsku granicu EU-a i Schengenskog prostora

Više sličnih tema

Nove obavijesti