Vlada

Potpredsjednik Vlade Grčić: Usporavanje pada BDP-a pokazatelj oporavka

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je da usporavanje pada BDP-a u drugom tromjesečju 2013. godine (pad od 0,7% u odnosu na isto tromjesečje 2012.) pokazuje znakove oporavka hrvatskog gospodarstva. Sve komponente BDP-a, osim uvoza, pokazale su rast, uključujući osobnu potrošnju i investicije. Grčić očekuje stabilizaciju i mogući rast u trećem tromjesečju te pozitivne efekte od restrukturiranja industrije, brodogradnje i građevinskog sektora. Ulazak u EU te korištenje strukturnih fondova ključni su za brži oporavak. Naglasio je da Hrvatska ulaskom u EU mora objaviti cjeloviti deficit te da slijedi procedura prekomjernog deficita, što će zahtijevati fiskalnu konsolidaciju i reforme rashodne strane proračuna.

30.08.2013 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Gospodarski oporavak, Makroekonomija, Državne politike, Europska unija
Izdvojeni datumi:	2012-01-01T00:00:00Z, 2013-01-01T00:00:00Z, 2013-07-01T00:00:00Z, 2013-10-01T00:00:00Z, 2013-12-31T00:00:00Z
Datum:	30.8.2013. 0:00:00
Kategorije:	Gospodarski oporavak, Makroekonomija, Državne politike, Europska unija
	BDP, oporavak, gospodarstvo, investicije, potrošnja, uvoz, izvoz, brodogradnja, EU

Potpredsjednik Vlade Grčić: Usporavanje pada BDP-a pokazatelj oporavka

Preuzmite audio zapis

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić komentirao je danas prve procjene hrvatskog BDP-a za drugo tromjesečje, koji je realno manji za 0,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2012. godine, ocijenivši da je to bolje od očekivanja i procjena ekonomskih analitičara. Istaknuo je da pad hrvatskog gospodarstva usporava i da je ovo najbolja stopa postignuta u mandatu ove Vlade. „Očigledno je to pokazatelj da se očekuje lagani oporavak. O tome govori i činjenica da su sve komponente BDP-a porasle u drugom kvartalu, osim uvoza. Stoga je uvoz komponenta koja je anulirala pozitivne efekte u osobnoj potrošnji, investicijama i izvozu, posebno izvozu turističkih usluga“, kazao je potpredsjednik Grčić i nastavio: „Očigledno je da se neki trendovi ipak mijenjaju, da nakon dugo vremena imamo rast i pozitivan doprinos investicija, posebno državnih, koje su, prema našim podacima u Vladi, u prvih šest mjeseci porasle 30 posto u odnosu na 2012. godinu."

„Nakon 15 kvartala i osobna potrošnja pokazuje znakove oporavka što je isto tako vrlo znakovito i na neki način pokazuje da dolazi do stabilizacije osobne potrošnje kao najvažnije komponente BDP-a“, rekao je ministar Grčić. U trećem kvartalu očekuje „nulu“ ili možda čak pozitivnu stopu, „a što će se dogoditi na razini godine odredit će stopa u četvrtom kvartalu“. Izrazio je nadu da će Vlada do kraja godine uspjeti restrukturirati industriju. „Taj proces je u tijeku, posebno kroz proces predstečajnih nagodbi. Očekujemo da i brodogradnja koju smo privatizirali počne davati prve efekte. To bi s obzirom na ukupnu veličinu hrvatske ekonomije i industrije bio značajan pomak“, kazao je potpredsjednik Grčić dodavši da očekuje da će se pozitivni efekti dogoditi i u građevinskom sektoru. „Relativno dobar pomak, još uvijek nedovoljan, ali indikativan u smislu promjene trenda u pozitivnom smjeru“, ocijenio je.

Ministar Grčić izvijestio je da osam europskih zemalja ima nižu stopu od Hrvatske u drugom kvartalu te izrazio očekivanja da će oporavak koji se događa u Europi imati dodatne pozitivne efekte na hrvatski izvoz, posebno izvoz roba. Govoreći o uvozu, potpredsjednik Grčić je kazao da se dogodio popratni efekt ulaska Hrvatske u Europsku uniju tako da je uvoz porastao kao efekt ubrzanja prije ulaska u Europsku uniju, a to se najbolje vidi na uvozu automobila. „Nakon ulaska u Europsku uniju rastu trošarine na one automobile koji imaju veću CO2 emisiju, kao i automobili viših kategorija, tako da su građani i trgovci pojačano uvozili te automobile“, rekao je i zaključio: „Sve komponente, osim uvoza su pozitivne, što znači da nismo imali taj efekt u uvozu, ukupna stopa bi možda čak bila iznad nule."

Na pitanje znače li ovi podaci preokret u hrvatskom gospodarstvu, potpredsjednik Grčić kazao je da bi on bio prezadovoljan, ali i oprezan: „Mi koji radimo na restrukturiranju hrvatskog gospodarstva, koji pomažemo da se taj proces odvije, možda nabolje vidimo kakva je stvarna slika. Ona je teška i predstoji još borbe, jako puno posla oko toga da se hrvatsko gospodarstvo i čitav niz firmi, koje se broje u tisućama, pokušaju spasiti i staviti na noge, da počnu pridonositi hrvatskom BDP-u.“

Što se tiče oporavka gospodarstva, potpredsjednik Grčić rekao je da, s obzirom na dubinu krize i kumulativni pad, koji je dosta velik u gospodarstvu, i na trendove u našem okruženju, brzog oporavka ne može biti, no da Vlada ima neka uporišta za optimizam, poput ulaska u Europsku uniju. „Međutim onaj pravi efekt, koji se odnosi na dva ključna čimbenika, a to je povećanje atraktivnosti Hrvatske za inozemna ulaganja i drugo, korištenje ogromnog potencijala strukturnih fondova, mislim da ta dva učinka najizravnije mogu pridonijeti i bržem gospodarskom oporavku i sustizanju nekadašnjih razina BDP-a koji smo imali prije krize. Naravno, sve će u konačnici ovisiti i o sposobnosti našeg gospodarstva da se nosi s konkurentskim pritiscima na tom jedinstvenom tržištu“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Potpredsjednik Grčić kazao je i da nije sporno da Hrvatsku čeka procedura prekomjernog deficita. „Ova vlada je zatekla ogromne minuse, one službene, koji se vide, ali još više one neslužbene, koji su skriveni. Ulaskom u EU, svi ti deficiti morat će biti na jednom mjestu. Nažalost, taj ukupni kumulativni deficit će biti vrlo izražen. Mi ćemo morati po metodologiji Eurostata objaviti cjeloviti deficit, sve ono što nam je prethodna Vlada ostavila i u zdravstvu i u sektoru onih neprivatiziranih poduzeća u okviru AUDIO-a i svih drugih komponenti koje se mjere milijardama kuna“. Kazao je da je procedura prekomjernog deficita polazna točka fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj u nekoliko idućih godina: „To je razlog zašto smo ovih dana vrlo jasno radili na smjernicama za te buduće tri godine i pokušali naznačiti ključne reforme koje bi trebale zahvatiti i rashodnu stranu proračuna, jer samo gospodarski oporavak je rast i prihodna strana neće moći osigurati adekvatnu dinamiku fiskalne konsolidacije. Nego će to morati biti popraćeno i mjerama na rashodnoj strani. Na tome radimo, na tome ćemo inzistirati, i ponuditi jasan plan. Dakle, Vlada ozbiljno na tome već sada radi“, zaključio je potpredsjednik Grčić.