Ministarstva

2. Konferencija o mesnoj industriji: Izazovi i potencijali hrvatskog stočarstva i mesne industrije

Druga Konferencija o mesnoj industriji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ukazala je na brojne izazove s kojima se suočava domaći stočarski sektor i mesna industrija, uključujući snažan međunarodni konkurentski pritisak, pojavu zaraznih bolesti životinja, nisku razinu samodostatnosti u proizvodnji mesa (63%) te nedostatak kvalificirane radne snage. Unatoč tome, hrvatska mesna industrija pokazala je značajan potencijal u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji, uspješno konkurirajući na tržištima poput Austrije, Njemačke i Italije. Naglašena je potreba za povećanjem domaće proizvodnje kako bi se smanjila uvozna ovisnost i pokrila rastuća potrošnja od 87 kg po stanovniku godišnje, što Hrvatsku svrstava na 6. mjesto u EU. Vlada je usvojila razvojne programe vrijedne 740 milijuna eura do 2027. za jačanje poljoprivrede i samodostatnosti. Konferencija je također istaknula važnost integrirane proizvodnje i udruživanja proizvođača za jačanje tržišne pozicije te promjenu strukture potrošnje prema peradi, uz smanjenje konzumacije crvenog mesa.

26.11.2025 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Lokacije:	Hrvatska gospodarska komora
Teme:	Mesna industrija, Poljoprivreda, Samodostatnost, EU tržište, Vlada, Investicije
Izdvojeni datumi:	2027-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	26.11.2025. 19:59:54
Kategorije:	Mesna industrija, Poljoprivreda, Samodostatnost, EU tržište, Vlada, Investicije
	mesna industrija, poljoprivreda, stočarstvo, samodostatnost, uvoz, izvoz, konkurencija, HGK, Vlada RH, Ministarstvo poljoprivrede

Održana 2. Konferencija o mesnoj industriji

Stočarski sektor i domaća mesna industrija suočeni su s jakim konkurentskim pritiskom velikih svjetskih proizvođača iz trećih zemalja te sve češćim pojavama zaraznih bolesti životinja. Izazovi su i niska samodostatnost u proizvodnji mesa te deficit kvalificirane radne snage, istaknuto je na 2. Konferenciji o mesnoj industriji koja se održava u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56 posto prosjeka Europske unije, od svih prerađivačkih industrija, ona je i dalje najproduktivniji segment prerađivačke industrije, uključujući i prehrambenu.

"Hrvatska mesna industrija je predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji procesa te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Osim na regionalnom tržištu, gdje je prepoznata po kvalitetnim brendovima, hrvatska mesna industrija uspješno konkurira i na najzahtjevnijim tržištima EU poput Austrije, Njemačke i Italije. Ključno je u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja značajno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda", istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Samodostatnost u proizvodnji mesa je na razini 63 posto. Od ulaska u EU samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 na 58 posto, u svinjskom mesu sa 67 na 50 posto, a u peradarskom s 81 na 73 posto. Posljedica je to smanjene proizvodnje, povećane potražnje, ali i povećane potrošnje mesa peradi. Značajno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 odnosno 48 posto, dok u peradarskoj proizvodnji bilježimo rast za 18 posto.

U cilju jačanja poljoprivrede, povećanja samodostatnosti i stvaranja održivog okvira za razvoj stočarskih sektora, Vlada je u lipnju usvojila razvojne programe vrijednosti 740 milijuna eura, uz pripadajuće akcijske planove do 2027.

"Ovi programi ključan su korak prema jačanju domaćih proizvođača, podizanju proizvodnih kapaciteta i smanjenju ovisnosti o uvozu, posebno u razdoblju globalnih poremećaja na tržištu hrane. Smatramo da je udruživanje poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke i sektorske organizacije od iznimne važnosti za jačanje njihove tržišne pozicije. Kroz zajednički nastup, promociju i informativne aktivnosti stvaramo konkurentnije uvjete na domaćem i međunarodnom tržištu", kazao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

U Hrvatsku se godišnje uveze preko 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda te je prošle godine ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od preko 625 milijuna eura. Negativni trendovi nastavljaju i u prvih sedam mjeseci ove godine. Dok se u razmjeni mesnih prerađevina od ulaska Hrvatske u EU kontinuirano bilježio vanjskotrgovinski suficit, u 2024. došlo je do preokreta - izvoz više ne pokriva uvoz, što je u prvom redu posljedica povećane domaće potrošnje mesa, koja godišnje iznosi 87 kg po glavi stanovnika, što Hrvatsku svrstava na 6. mjesto u EU. Ako gledamo vrstu mesa, u potrošnji prevladava svinjetina, više od 50 posto.

Na konferenciji se govorilo o istraživanju i razvoju te novim trendovima u domaćoj mesnoj industriji.

"Mesna industrija jedan je od ključnih segmenata prehrambeno-prerađivačkog sektora jer stvara visoku dodanu vrijednost kroz preradu sirovog mesa u finalne proizvode. Razvijena mesna industrija izravno potiče razvoj stočarske proizvodnje, kao i zapošljavanje, jer osigurava stabilno tržište za domaće uzgajivače, čime se povećava sigurnost otkupa i stabilnost prihoda poljoprivrednih gospodarstava. Time se jača samodostatnost u proizvodnji mesa i povećava konkurentnost domaćeg stočarskog sektora. Sigurnost i kvaliteta hrane izuzetno su nam važni pa u tom smislu konstantno investiramo u izvrsnost naših proizvoda", kazao je Mato Božić, član Uprave Žito grupe.

"Ključni čimbenik dugovječnosti Koke i njene uspješnosti u doprinosu i očuvanju kvalitete i sigurnosti mesa jest integrirana peradarska proizvodnja, koja obuhvaća sve procese - od uzgoja matičnih jata i proizvodnje rasplodnih jaja, valionice, tova brojlera, proizvodnje stočne hrane, vlastite veterinarske ambulante i laboratorija, do gotovih proizvoda od peradarskog mesa i njihove distribucije na prodajne police diljem Hrvatske u roku od svega 24 sata. Takva organizacija omogućuje visok stupanj kontrole kvalitete i sigurnosti te znatno smanjuje rizike u svim fazama proizvodnog lanca", kazala je Valentina Kancijan, glavni upravitelj industrije mesa Koka.

Unatoč različitim pritiscima, konkurenciji alternativnih izvora proteina, epidemijama bolesti životinja, zaoštravanja standarda dobrobiti životinja do zahtjeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, proizvodnja i potrošnja mesa lani je rasla. Zdravstvene preporuke za smanjenje konzumacije mesa dovele su do promjene strukture potrošnje mesa - povećava se udio peradi, uz smanjenje potrošnje crvenog mesa goveda, svinja i ovaca.

Očekuje se daljnji rast proizvodnje i potrošnje mesa, ponajprije zahvaljujući implementaciji inovacija u tehnikama uzgoja, boljem upravljanju stadima i jatima te povećanju težine i udjela mesnih jedinica pri klanju. Takvi će trendovi rezultirati višom produktivnošću i dodatnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.

Izvor: HGK

Više sličnih tema

26.11.2025 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Nove obavijesti

08.06.2026 15:25 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Poziv na selekcijski postupak kandidatima/kandidatkinjama za upis u III. razred Policijske škole „Josip Jović“ za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027.

08.06.2026 15:15 | Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

Ministar Fuchs sudjelovao na prvome Mediteranskom forumu o strukovnom obrazovanju u Kairu

08.06.2026 15:05 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Državna tajnica Irena Petrijevčanin predstavila akte iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova za koje se provodi e-savjetovanje

08.06.2026 15:00 | Primorsko-goranska policija