Vlada

Prehrambena industrija povećava izvoz na tržišta EU i trećih zemalja

Prehrambeno-prerađivački sektor u Hrvatskoj pokazuje rast izvoza na tržišta EU i trećih zemalja, posebice Italiju, Sloveniju, Austriju i Mađarsku. Unatoč tome što je ukupan deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci značajan, izvoz je u 2014. i 2015. godini rastao brže od uvoza. Posebno se ističe rast izvoza proizvoda ribarstva (tune, brancina, orada), žitarica (kukuruz, soja, pšenica), te brendova poput Podravkine Vegete, čokolade, pića i mineralnih voda. Promijenila se orijentacija s tržišta CEFTA-e prema EU tržištima, dok udjel BiH u izvozu opada.

03.11.2016 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, EU, Italija, Slovenija, Austrija, Mađarska, Japan, BiH
Teme:	Vanjska trgovina, Poljoprivreda, Prehrambena industrija, Ekonomski rast, Izvoz, Uvoz, EU integracije
Izdvojeni datumi:	2015-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z
Datum:	3.11.2016. 0:00:00
Kategorije:	Vanjska trgovina, Poljoprivreda, Prehrambena industrija, Ekonomski rast, Izvoz, Uvoz, EU integracije
	prehrambena industrija, izvoz, EU, Hrvatska, Ekonomski institut, Zvjezdana Blažić, ribarstvo, žitarice, čokolada, pića

Povećava se broj proizvoda koji se izvoze na tržišta EU-a

Prehrambeno-prerađivački sektor povećava broj proizvoda koji se izvoze na tržišta EU-a, naročito Italiju, Sloveniju, Austriju i Mađarsku te starih i novih članica, ali i na treća tržišta.

Hrvatska prehrambena industrija je kao i prehrambena industrija EU-a, najveći proizvođački industrijski sektor i najveći je poslodavac od svih prerađivačkih industrija. Ima i posebnu ulogu u ravnomjernom razvoju zemlje, jer je u svim dijelovima države. Najveći broj poduzeća koje posluju su srednja i mala poduzeća, što je također značajno za ukupni ekonomski razvoj - kaže Zvjezdana Blažić, vlasnica tvrtke Geja.

Prehrambena industrija u EU ostvarila je u 2015. godini više od 1,244 milijarde eura prihoda, izravno zapošljava više od 4,25 milijuna osoba i ostvaruje 212 milijardi eura dodane vrijednosti. U ukupnoj industrijskoj proizvodnji EU-a prehrambena industrija čini 15,6 % prihoda, 13 % dodane vrijednosti i 15,2 % zaposlenosti. Također, EU industrija hrane i pića najveći je svjetski izvoznik koji ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. Prehrambena industrija Hrvatske je, dodaje Blažić, najveći poslodavac s više od 60.000 zaposlenih i najveći je proizvođački sektor.

Prema podacima iz sektorske analize Ekonomskog instituta u Zagrebu, prehrambena industrija ostvaruje 4% udjela u BDP-u u Hrvatskoj, od toga 3,1% udjela proizvodnje hrane i 0,9% proizvodnje pića. Udjel prehrambene industrije u BDP-u prerađivačke industrije je čak 28,2%, a udjel u ukupnoj zaposlenosti 24%. Srednja i mala poduzeća čine 98% od 3264 poduzeća i ostvaruju 32,2% ukupnih prihoda. U 2015. godini ostvaren je izvoz od 1575,94 milijuna eura dok je uvoz iznosio golemih 2.547,43 milijuna eura. Znači, deficit je 971,5 milijuna eura. Unatoč činjenici da je u 2014. i 2015. godini izvoz snažnije rastao od rasta uvoza, početna baza je tako visoka da nam je deficit u 2015. godini pao za samo 17 milijuna eura - kaže Zvjezdana Blažić.

Posljednjih godina kontinuirano raste izvoz proizvoda ribarstva, svježe i zaleđene ribe, te pripremljene i konzervirane ribe. Tu se mora istaknuti značajan rast izvoza tune u Japan, svježih brancina i orada u Italiju. U akvakulturu i marikulturu, kapacitete u ribarstvu i preradi ribe su uložena značajna sredstva u nove tehnologije, najsuvremeniju opremu, znanje, stalne inovacije, istraživanje i razvoj. Zatim, raste izvoz kukuruza, soje i pšenice. Taj izvoz uglavnom je usmjeren u zemlje EU-a, tako da čak 38% svih izvezenih roba u EU čine "commodities" robe. Na listi proizvoda koji su značajno prisutni u izvozu jesu čokolada i šećer, koji svaki ostvaruju gotovo 90 milijuna eura. Naravno, tu su uvijek prisutni proizvodi u skupini začina i umaka gdje se prepoznaje kao nositelj izvoza Podravkina Vegeta. Zatim slijede proizvodi mlinarskog i pekarskog sektora, proizvodi koji se koriste za prehranu životinja, pivo, mineralne i izvorske vode - navela je Blažić.

Vidljivo je da se povećava broj proizvoda koji se izvoze na tržišta EU-a i starih i novih članica, ali i na treća tržišta. Od ulaska u EU promijenila se orijentacija s tržišta CEFTE, te raste izvoz na nama najbliža EU tržišta; naročito Italiju, Sloveniju, Austriju i Mađarsku. BiH je bila naše najznačajnije izvozno tržište za prehrambene proizvoda s više od 30% udjela u izvozu, dok ove godine udjel BiH pada na manje od 15%, jer raste izvoz na prije spomenuta europska izvozna tržišta.

(Glas Slavonije)

Više sličnih tema

03.11.2015 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

19.07.2026 12:10 | Šibensko-kninska policija

21-godišnjak upravljao vozilom za vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije- isključen iz prometa i novčano kažnjen

19.07.2026 11:50 | Zagrebačka policija