Vlada

U godini pandemije - rekordne potpore i rast vrijednosti proizvodnje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

U prvih devet mjeseci 2020. godine, hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao je za pet posto na 1,7 milijardi eura, dok je uvoz smanjen za 7,3 posto na 2,5 milijardi eura, čime je deficit smanjen za 26,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 69 posto. Najviše se izvozi žitarica, dok se najviše uvozi meso. Pad uvoza dijelom je posljedica pandemije i otežanih lanaca opskrbe, ali i smanjene domaće potražnje. Unatoč pozitivnim statistikama, strukturni problemi u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća ostaju, kao i velik uvoz tih proizvoda. Industrijska proizvodnja pića i prehrambenih proizvoda bilježi pad.

05.01.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Vanjskotrgovinska razmjena, Poljoprivredni proizvodi, Prehrambeni proizvodi, Izvoz, Uvoz, Deficit, Pandemija COVID-19, Industrijska proizvodnja
Izdvojeni datumi:	2021-01-05T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2020-09-30T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 2020-10-31T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Vanjskotrgovinska razmjena, Poljoprivredni proizvodi, Prehrambeni proizvodi, Izvoz, Uvoz, Deficit, Pandemija COVID-19, Industrijska proizvodnja
	poljoprivreda, prehrambeni proizvodi, izvoz, uvoz, deficit, pandemija, proizvodnja, Hrvatska, Smarter

U godini pandemije - rekordne potpore i rast vrijednosti proizvodnje

Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobri su, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežana međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije. U izvozu su najzastupljeniji: žitarice, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade, ribe, proizvodi na bazi žitarica i škroba te duhan i njegove prerađevine.

U prvih devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula je 69 posto, odnosno 8,11 postotnih bodova više negoli u istom razdoblju lani, što je rezultat rasta izvoza, uz pad uvoza. Ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,7 milijardi eura, što je rast od pet posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto. Ostvaren je deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje. U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo, pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura, ističe se u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter.

Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobri su, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežana međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije.

U izvozu su najzastupljeniji: žitarice (12,3 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,1 posto), ribe (8,8 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 posto) te duhan i njegove prerađevine (7,4 posto).

Najviše uvozimo meso (10,8 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,8 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7,6 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama, ali u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.

"Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Trend rasta izvoza žitarica na više od 60 milijuna eura i znatan izvoz uljarica govori o strukturnom problemu s obzirom na to da istodobno imamo visok uvoz mesa, proizvoda na bazi žitarica i škroba te hrane za životinje. Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih deset mjeseci 2020. upućuju na smanjenje volumena proizvodnje od 2,2 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda te čak od 19,3 posto u proizvodnji pića", pokazala je analiza.

Ovogodišnju robnu razmjenu također treba promatrati u kontekstu pandemije koja je utjecala na manji uvoz, i zbog pada potrošnje (veliki pad potrošnje u HoReCa kanalu, a i maloprodaja je padala kroz cijelu godinu) i zbog prekida u lancu opskrbe. Svaka pozitivna vijest je dobra, ali ne smijemo stvarati zablude o tome da se dogodio korijenski zaokret, a pogotovo ne značajnije jačanje konkurentnosti našega poljoprivredno-prehrambenog sektora. No, svakako možemo donijeti zaključke o tome da su se potrošači, uvoznici i trgovci ove godine značajnije usmjerili na domaću prodaju, odnosno da je nastupio trend smanjenja pritiska uvoznih roba.

(Privredni vjesnik)

Više sličnih tema

17.11.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

04.07.2026 08:00 | Koprivničko-križevačka policija

Kod Trogira spašena posada prevrnute jedrilice / Dvotrupna jedrilica opožarena kod Hvara / Duž obale veći broj rekreativaca spašen iz pogibeljnih situacija

03.07.2026 | Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

U Đakovu potpisan Ugovor o prijenosu prava vlasništva na zamjenskim nekretninama Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i održana prva sjednica Vijeća za regionalni razvoj

03.07.2026 | Ministarstvo kulture i medija