Danska iskustva Hrvatskoj će pomoći da postane 'zeleno' društvo

Danska iskustva Hrvatskoj će pomoći da postane 'zeleno' društvo

'Danska je primjer uspješnog održivog društva koje gospodarski napredak gradi na razvoju obnovljivih izvora energije i 'zelenim' radnim mjestima. To je put koji slijede EU i Hrvatska, jer u obnovljivim izvorima energije leže prilike za smanjenje negativnog utjecaja čovjeka na klimu i rast baziran na 'čistim' radnim mjestima. Danska iskustva pomoći će nam da postanemo uspješniji u stvaranju održivog društva', izjavila je pomoćnica ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora mr. sc. Marija Šćulac Domac.

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode sudjelovala je na Dansko-hrvatskom poslovnom forumu koji je organiziran u hotelu Westin povodom službene posjete Hrvatskoj kraljice Danske Margarete II. i njenog supruga princa Henrika od Danske. Na forumu su se predstavile danske tvrtke koje su Hrvatskoj ponudile suradnju u sektorima agroindustrije, energetike i zaštite okoliša te zdravstva i farmaceutike.

U segmentu energetike i zaštite okoliša mnoge države se ugledaju na Dansku koja je primjer uspješnog 'zelenog' održivog društva. Prema podacima Eurostata, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Danskoj iznosio je 26%. Cilj za 2020. iznosi 30%, dok do 2050. Danska želi svu energiju dobivati iz obnovljivih izvora. Glavnina obnovljive energije u Danskoj se dobiva iz vjetroelektrana. Kad je riječ o vjetroelektranama, Danska je svjetski lider u razvoju novih tehnologija.

Hrvatska ima velike potencijale za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Prema podacima Eurostata, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj je iznosio 16,8%. Cilj je da do 2020. taj postotak iznosi 20%. U Strategiji energetskog razvoja i energetskom zakonodavnom okviru korištenje obnovljivih izvora energije što uključuje energiju vjetra, sunca, vodotokova, biomase i geotermalnu energiju, utvrđeni su kao poseban interes Hrvatske. Do sredine 2015. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode će izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja koja će otvoriti prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija, značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima, potakne rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, konkurentnost gospodarstva te stvore 'zelena' radna mjesta.

Čelnici 28 zemalja članica Europske unije 23. i 24. listopada okupit će se na sastanku Europskog vijeća na kojem će pokušati postići dogovor oko okvira za klimatsku i energetsku politiku. Najvažniji dio prijedloga Europske komisije jest da se zacrta cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 40% u odnosu na razinu emisije iz 1990. Komisija također predlaže da se do 2030. poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27% i da se ostvare uštede u potrošnji energije za 30% u odnosu na 1990.