Državni tajnik Čikotić sudjelovao na Energy Investment Forumu
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić sudjelovao je danas na 4. Energy Investment Forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika.
„Hrvatska industrija ima najveće prilike u poslovima energetske obnove zgrada, izgradnji postrojenja na biomasu i bioplin, proizvodnji opreme za korištenje obnovljivih izvora energije kao i razvoju proizvodnih kapaciteta za električna vozila. Tu su i proizvodnja biomase iz poljoprivrednih ostataka i brzorastućih kultura, izgradnja naprednih energetskih sustava i mreža, razvoj infrastrukture održivog transporta, razvoju infrastrukture za transport i skladištenje CO2. Ukupno, tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu, gledano konzervativno, mogla bi generirati oko 80.000 do 100.000 zelenih radnih mjesta. A time, pritom, nije obuhvaćen i potencijal energetskih projekata“ – rekao je državni tajnik Čikotić.
Istaknuo je kako su energetska i klimatska politika usko povezane te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike upravo radi na dva ključna dokumenta koja će odrediti smjer razvoja – to su niskougljična i energetska strategija.
Polazište politike Europske unije za put prema niskougljičnom gospodarstvu je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 80-95% do 2050. godine. U bližem razdoblju, do 2030. godine, cilj je smanjenje emisija za 40%, dosezanje udjela obnovljivih izvora energije od 27% i smanjenje energetske potrošnje od 27%.
Ostvarenje tih ciljeva je izazov, ali istovremeno otvara i velike mogućnosti, posebno kada se govori o gospodarstvu i investicijama.
Ministarstvo upravo dovršava Strategiju niskougljičnog razvoja do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu. Strategija se odnosi na sve sektore gospodarstva i ljudske aktivnosti, a osobito je vezana za energetiku, industriju, promet, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom.
U energetici, osim smanjenja emisije stakleničkih plinova, njezin cilj je povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti. Ostvaruje se nizom mjera s prioritetom u promicanju energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, resursne učinkovitosti, naprednih mreža i inteligentnih sustava opskrbe energijom, vozila male emisije i vozila sa električnim pogon, ali i mogućom primjenom tehnologije hvatanja i skladištenja CO2 u geološke formacije. Elektroenergetski sustav doživljavat će transformaciju u smjeru decentraliziranih izvora, prema razvoju naprednih mreža, potrošači energije postat će i proizvođači energije.
Pokrenuta je i izrada Energetske strategije koja će biti usklađena s ciljevima smanjenja CO2 i niskougljičnog razvoja te će omogućiti uravnoteženi energetski razvoj.
Novom strategijom treba postići povećanu sigurnost opskrbe energijom i stabilnost energetskog tržišta uz intenzivnije korištenje novih i konkurentnih tehnologija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
„Planiramo napraviti strategiju koja ne stavlja posebni naglasak na specifične tehnologe već se temelji na dubinskoj analizi o tome koji je optimalan miks različitih izvora proizvodnje energije, a pritom osigurati ostvarenje ciljeva u pogledu smanjenja emisija štetnih plinova. Ovaj izazov promatramo i kao veliku priliku za povećanje učinkovitosti vlastitih resursa, diversifikaciju proizvodnje energije te razvoj novih tehnologija koje bi pomogle razvoju hrvatskog gospodarstva“ – istaknuo je Čikotić dodavši kako se ne može zanemariti uloga prirodnog plina kao najčišćeg i najprihvatljivijeg fosilnog goriva koje će odigrati značajnu ulogu u tranziciji ka niskougljičnom društvu te je od kapitalnih projekata ne samo od nacionalnog, nego i regionalnog i europskog značaja, istaknuo LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod.