Nova klimatska i energetska politika EU-a do 2030. za razvoj konkurentnog niskougljičnog gospodarstva

Nova klimatska i energetska politika EU-a do 2030. za razvoj konkurentnog niskougljičnog gospodarstva

'Energetska učinkovitost je za Hrvatsku, kao i za EU, jedna od ključnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, gospodarski rast, stvaranje zelenih radnih mjesta i podizanje konkurentnosti kroz poboljšanje učinkovitosti korištenja resursa, u Hrvatskoj posebice predstavljaju sektori integralne energetske obnove zgrada i poboljšanja energetske učinkovitosti u prometu. Hrvatska smatra i da je naročito važno razvijati sustav obrazovanja prilagođen potrebama novih tehnologija i potrebama zelenog gospodarstva, a koji bi trebao biti osnovni pokretač zapošljavanja mladih i osigurati nova znanja za nova zapošljavanja.' - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na neformalnom sastanku Vijeća ministara za energetiku i okoliš Europske unije.

U okviru talijanskog predsjedavanja EU, ministri zaduženi za pitanja okoliša održali su jučer zajedničku sjednicu s ministrima energetike s ciljem osvrta na međusobnu povezanosti klimatske i energetske politike u kontekstu EU klimatsko-energetskog paketa do 2030. godine.

Europska komisija kroz Okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje od 2020. do 2030. godine predlaže ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova te energiju iz obnovljivih izvora kao dio tranzicije Europske unije u konkurentno niskougljično gospodarstvo. Njime se promiče i smanjena energetska ovisnost te dostupnija energija za poduzeća i potrošače putem unutarnjeg tržišta koje dobro funkcionira.

Okvirom za klimatsku i energetsku politiku Europska komisija predlaže, između ostalog, da se u EU do 2030. godine emisije stakleničkih plinova smanje za 40% ispod razine iz bazne 1990. godine, da udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije dosegne najmanje 27% te se, također, predlaže i novi ambiciozni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno, energetskih ušteda od 30% do 2030. godine.

Trenutni ciljevi do 2020. godine smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razinu iz 1990. godine, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije od 20% i smanjenje neposredne potrošnje energije za 20%.

Energetska učinkovitost od ključne je važnosti za tranziciju u konkurentniji, sigurniji i održiviji energetski sustav koji se temelji na unutarnjem energetskom tržištu. Iako su naša društva i gospodarstva ovisna o energiji, ističe Europska komisija, budući rast mora se temeljiti na manjoj potrošnji energije i nižim troškovima.

Na sastanku su iznesena različita stajališta država članica u vezi s pojedinim elementima Okvira kao što su, na primjer, predloženi cilj poboljšanja energetske učinkovitosti od 30% koji pojedine države članice ocjenjuju previsokim te predlažu maksimalno 25%, predloženi cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za postrojenja uključena u sustav trgovanja emisijama (EU ETS) pojedine države smatraju prezahtjevnim za industrijska postrojenja, a dio država članica smatra da mehanizmi financiranja mjera iz Okvira još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni i da bi se na njima trebalo nastaviti raditi.

Većina država članica je podržala usvajanje Okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje od 2020. do 2030. godine na predstojećem Europskom vijeću koje će se održati 23. i 24. listopada 2014. kako bi EU zadržala vodeću ulogu na globalnoj razini kada je u pitanju klimatska politika odnosno politika smanjenja emisija stakleničkih plinova. Zaključeno je da se vrijeme preostalo do sastanka Europskog vijeća treba iskoristiti kako bi se mjere predložene ovim Okvirom dodatno uskladile i postigao konsenzus imajući u vidu različita stajališta država članica po pojedinim pitanjima.