Ministarstva

Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Hrvatska jača antikorupcijske mehanizme i podiže svijest javnosti

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije (9. prosinca), ističe se važnost borbe protiv ovog složenog društvenog problema koji pogađa sve zemlje. Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u antikorupcijskim naporima od 2003. godine, ratificirajući Konvenciju UN-a protiv korupcije. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi niz mjera za prevenciju i suzbijanje korupcije, uključujući donošenje Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Kodeksa ponašanja za članove izvršne vlasti i predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave, te Zakona o lobiranju. Hrvatska je pristupila i OECD-ovoj Konvenciji protiv podmićivanja stranih javnih službenika. Provode se i edukativno-informativne kampanje za podizanje svijesti javnosti i jačanje otpornosti društva na korupciju, s posebnim naglaskom na mlade.

09.12.2024 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Hrvatska, Merida
Teme:	Borba protiv korupcije, Pravosuđe, Vladine politike, Međunarodna suradnja
Izdvojeni datumi:	2003-12-09T00:00:00Z, 2021-01-01T00:00:00Z, 2030-12-31T00:00:00Z, 2022-04-01T00:00:00Z, 2023-10-01T00:00:00Z, 2023-10-30T00:00:00Z, 2022-11-22T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2024-12-31T00:00:00Z
Datum:	9.12.2024. 0:00:00
Kategorije:	Borba protiv korupcije, Pravosuđe, Vladine politike, Međunarodna suradnja
	korupcija, borba protiv korupcije, Međunarodni dan borbe protiv korupcije, Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije, Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zakon, lobiranje, OECD, prijavitelji nepravilnosti

Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije se obilježava 9. prosinca i to od 2003. godine, kada je u Meridi donesena Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije

Korupcija je složen društveni, politički i ekonomski fenomen koji pogađa sve zemlje, potkopava demokratske institucije, usporava gospodarski razvoj i doprinosi nestabilnosti cjelokupnog sustava javne uprave.

Ove godine obilježava se 21. obljetnica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, koja je umnogome doprinijela predanosti zemalja potpisnica u stalnom nastajanju prevencije i borbe protiv korupcije.

Republika Hrvatska bila je jedna od prvih potpisnica Konvencije, ali i prvih zemalja koje su je ratificirale.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije surađuje s brojnim tijelima javne vlasti kako bi se antikorupcijske politike prenijele u strateške dokumente, propise i aktivnosti te kako bi se podigla svijest o štetnosti korupcije i sprječavanja svih njezinih oblika.

„Borba protiv korupcije zahtijeva sveobuhvatni pristup koji uključuje suradnju državnih tijela, privatnog sektora, znanstveno-obrazovnih institucija, medija, organizacija civilnog društva, ali i građana uz čije aktivno sudjelovanje možemo stvoriti okruženje u kojem prevladava integritet, transparentnost i odgovornost. Borba protiv korupcije na svim razinama koja ne poznaje nedodirljive prioritet je ove Vlade“, kazao je ministar Habijan.

Niz je poduzetih aktivnosti poduzetih i provedenih u cilju prevencije korupcije i stvaranja kvalitetnog zakonodavnog okvira suzbijanja korupcije. Počevši od Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, kao temelja za daljnje jačanje antikorupcijskih mehanizama, zakonodavnog okvira i djelotvornog utjecaja na korupcijske rizike pa do provođenja kampanje usmjerene na podizanje svijesti i jačanje otpornosti društva na korupciju, sva nastojanja usmjerena su na izgradnju odgovornog i stabilnog društva i institucija.

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Među najvažnijim zakonima donesenim u ovom području je Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je stupio na snagu u travnju 2022. godine. Njime je ojačan sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti, odnosno tzv. „zviždača“, s najvažnijim ciljem podizanja svijesti građana o nužnosti prijavljivanja korupcije.

Uloga prijavitelja nepravilnosti iznimno je važna u društvu i očuvanju javnog interesa te ovaj Zakon prije svega pruža zaštitu prijavitelju nepravilnosti, ali zaštita je proširena i na povezane osobe s prijaviteljem nepravilnosti - pomagači prijavitelja nepravilnosti, srodnici, kolege i sve druge osobe povezane s prijaviteljem nepravilnosti koje bi mogle pretrpjeti osvetu u radnom okruženju, pravni subjekti u vlasništvu prijavitelja nepravilnosti, za koje prijavitelji nepravilnosti rade ili s kojima su prijavitelji na drugi način povezani u radnom okruženju te povjerljive osobe i njihove zamjenike.

Prijaviteljima se osigurava pravo na zaštitu koje uključuje sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, emocionalnu podršku te besplatnu primarnu pravnu pomoć.

Jačanje preventivnog djelovanja kroz unaprjeđenje normativnog okvira

Slijedeći zacrtani put, antikorupcijska politika se nastoji implementirati kroz odgovarajuće izmjene i dopune relevantnih propisa i povezanih akata.
S tim je ciljem donesen i novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa kojim je Povjerenstvo normativno, institucionalno i kadrovski ojačano, izmijenjen je Zakon o Vladi kako bi se ukinuo imunitet za članove Vlade za koruptivna kaznena djela te je usvojen i Kodeks ponašanja za članove izvršne vlasti, koji je dodana vrijednost cijelog antikorupcijskog okvira. Kodeksom su uspostavljena jasna pravila ponašanja dužnosnika u pogledu deklariranja interesa i imovine, zabrane primanja darova, kontakata s trećim osobama, nagrada i priznanja i slično.

U kontekstu provedbe odredbe članka 4. Zakona o sprječavanju sukoba interesa doneseni su kodeksi ponašanja za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kodeksi, između ostalog, sadrže odredbe o sprječavanju sukoba interesa, tijelima za nadzor primjene Kodeksa i za odlučivanje o njegovim povredama.

Prvi zakonodavni okvir za lobiranje

Važan element preventivne antikorupcijske politike je i Zakon o lobiranju, koji je stupio na snagu u 1. listopada ove godine. Njime je prvi put u Hrvatskoj uređena aktivnost lobiranja, propisane su obveze za lobiste i lobirane osobe, utvrđena načela lobiranja i sankcije za kršenje Zakona te je uspostavljen Registar lobista.

Ovim Zakonom lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima, smjernicama i preporukama GRECO-a i OECD-a.

Za vođenje Registra lobista zaduženo je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, čime je dodatno ojačana uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela.

Pristupanje radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama

Jedan od strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Jedan od koraka na tom putu bilo je pristupanje OECD-ovoj Konvenciji protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama te Radnoj skupini koja prati njezinu provedbu. Članicom Radne skupine Republika Hrvatska je službeno postala 30. listopada 2023. godine te je time postigla značajan strateški cilj. Tome je prethodilo pristupanje Konvenciji o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, čija je stranka Republika Hrvatska postala 22. studenog 2022. godine. Konvencija je u Hrvatskoj stupila na snagu u siječnju 2024. godine.

OECD-ova Konvencija protiv podmićivanja ključni je međunarodni instrument za borbu protiv korupcije, posebno u poslovnom sektoru. Njena provedba od nas zahtijeva ne samo prilagodbu zakonodavnog okvira, već i sustavnu suradnju između javne uprave i privatnog sektora.

Kampanja usmjerena na podizanje svijesti i jačanje otpornosti društva na korupciju

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, svjesno izazova koji nameće borba protiv korupcije, nastoji i kroz druge dostupne oblike utjecati na podizanje svijesti i jačanje otpornosti društva na korupciju.

Imajući u vidu navedeno, a kako bi se ojačala svijest šire javnosti, dužnosnika i službenika javne uprave o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja te o postojećim kanalima prijavljivanja i mehanizmima zaštite prijavitelja nepravilnosti, odnosno kako bi se potaknulo građane na prijavljivanje nepravilnosti, početkom 2023. godine započela je nacionalna edukativno-informativna kampanja „Poticanje građana na aktivno sudjelovanje u borbi protiv korupcije".

Jedna od ciljanih skupina kampanje su mladi te su za njih bile organizirane edukacije o prevenciji korupcije. Edukacije na kojima je sudjelovalo oko 600 učenika održane su u srednjim školama u gradovima diljem Hrvatske. Mladi su na njima učili kako prepoznati korupciju i koruptivne aktivnosti, ali i o važnosti vlastitog djelovanja u stvaranju pravednijeg društva.

Tijekom kampanje su organizirani i okrugli stolovi u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku, na kojima su sudjelovali stručnjaci iz različitih sektora. Okrugli stolovi poslužili su kao platforma za raspravu o radu i ovlastima neovisnih tijela koja djeluju u pojedinim područjima prevencije korupcije uz naglasak na iskustva i izazove u radu. Poseban fokus bio je na temama vezanim uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti i lobiranje.

Najvažniji dio kampanje odnosi se na provođenje šire medijske promotivne kampanje pokrenute u srpnju ove godine. Kampanja s motom „Pokreni promjenu, prijavi korupciju“ usmjerena je na podizanje svijesti o štetnosti korupcije, njezino prepoznavanje i prijavljivanje te važnost zaštite prijavitelja nepravilnosti. Kampanja traje do kraja 2024. godine.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kroz sudjelovanje u stvaranju i provedbi snažnih i efikasnih strateških i zakonodavnih akata i u narednom će razdoblju težiti postizanju napretka u prevenciji i sprječavanju korupcije. Uz sveobuhvatnu suradnju, edukaciju i alate koje nam omogućuju digitalizacija i nove tehnologije, otvaraju se nove mogućnosti u tim nastojanjima, koje će zasigurno doprinijeti stvaranju transparentnijeg i odgovornijeg okruženja te stvoriti društvo u kojem prevladava integritet.

Detaljnije o aktivnostima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u borbi protiv korupcije pročitajte na poveznici.