Ministarstva

Konačni prijedlog Zakona o lobiranju u saborskoj raspravi

U Hrvatskom saboru predstavljen je Konačni prijedlog Zakona o lobiranju, koji prvi put u Hrvatskoj definira lobiranje kao legalno djelovanje s jasnim pravilima, obvezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima. Zakon definira lobiranje, lobiste i lobirane osobe, te isključuje javna savjetovanja, referendume i peticije iz definicije lobiranja. Ključna odredba je ustrojavanje Registra lobista koji će voditi Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, bez kojeg lobiranje neće biti moguće. Povjerenstvo će također davati mišljenja o dvojbenim situacijama i izricati mjere za kršenje zakona. Zakon stupa na snagu 1. listopada 2024. godine. Uz ovaj zakon, raspravljen je i prijedlog izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa radi uspostave nadležnosti Povjerenstva. Ministarstvo pravosuđa i uprave istaknulo je da je ovaj zakon dio Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te da predstavlja važan iskorak u borbi protiv korupcije i jačanju neovisnih tijela.

11.03.2024 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Vladavina prava, Antikorupcijska politika, Transparentnost, Zakonsko reguliranje
Izdvojeni datumi:	2024-10-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z
Datum:	11.3.2024. 0:00:00
Kategorije:	Vladavina prava, Antikorupcijska politika, Transparentnost, Zakonsko reguliranje
	Zakon o lobiranju, Hrvatski sabor, lobiranje, antikorupcijska politika, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, transparentnost, Vladavina prava, GRECO, OECD, Registrar lobista

Konačni prijedlog Zakona o lobiranju u saborskoj raspravi

Zakon o lobiranju važan je iskorak u kreiranju kvalitetne antikorupcijske politike i osnaživanju neovisnih tijela da djeluju preventivno

Na sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 11. ožujka predstavljen je Konačni prijedlog Zakona o lobiranju koji „prvi put u Republici Hrvatskoj uređuje lobiranje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Republika Hrvatska dobila u Izvješću o vladavini prava, preporukama GRECO-a, standardima OECD-a kao i Registra transparentnosti Europske unije i Europskog parlamenta“, pojasnila je državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić obrazlažući ciljeve i svrhu donošenja ovoga Zakona.

Ovim se zakonskim prijedlogom definira lobiranje, lobista, lobirane osobe te korisnika lobiranja. Njime se propisuju i sve aktivnosti u javnom i političkom životu koje se ne smatraju lobiranjem, primjerice, javna savjetovanja, referendumi, peticije ili građanske inicijative, različiti oblici javnog komuniciranja, objavljivanja informacija, stavova i mišljenja u medijima te različiti oblici i socijalnog i drugog dijaloga.

Uređuju se i nedozvoljene lobističke aktivnosti, odnosno neetični postupci lobista za koje se primjenjuju odgovarajuće mjere, odnosno sankcije.

Jačanje uloge Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa

Jedna od važnih odredbi odnosi se na ustrojavanje Registra lobista koji će u elektroničkom obliku voditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Bez upisa u Registar lobista neće biti moguće obavljanje lobiranja.

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa bit će nadležno i za davanje mišljenja lobiranoj osobi koja se obrati Povjerenstvu u slučaju dvojbe o tome radi li se o lobiranju kada joj se obrati lobist.

Mjere za kršenje odredbi Zakona izricat će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, dok će prekršajne sankcije izricati sud u prekršajnom postupku.

Stupanje na snagu Zakona predviđeno je 1. listopada 2024. godine.

Uz konačni prijedlog Zakona o lobiranju, u saborskoj raspravi bio je i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s obzirom na potrebu uspostave nadležnosti koju će Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa imati u odnosu na provedbu Zakona o lobiranju.

„Zakon o lobiranju dio je aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, jačanje sustava integriteta na svim razinama vlasti i podizanjem svijesti o štetnosti korupcije, ovaj zakon predstavlja važan iskorak ne samo u kreiranju kvalitetne antikorupcijske politike već i osnaživanju neovisnih tijela da djeluju preventivno“, istaknula je državna tajnica Šimundža-Nikolić.