Ministarstva

Jačanje transparentnosti pravosuđa: Javna objava sudskih odluka i poboljšanje pravne pomoći

Državni tajnik Juro Martinović predstavio je Hrvatskom saboru izmjene Zakona o sudovima s ciljem jačanja transparentnosti pravosuđa kroz javnu objavu svih sudskih odluka uz prethodnu anonimizaciju. Novim zakonskim izmjenama propisuju se uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji, obveza stručnog usavršavanja, te naknade u slučaju povrede prava na suđenje u razumnom roku. Predstavljeni su i podaci o besplatnoj pravnoj pomoći u 2022. godini, koja je pružena u 31.170 slučajeva, s planiranim povećanjem sredstava za tu svrhu.

24.11.2023 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Pravosuđe, Ljudska prava, Državna uprava, Socijalna skrb
Izdvojeni datumi:	2023-11-24T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2021-01-01T00:00:00Z, 2026-12-31T23:59:59Z, 2027-12-31T23:59:59Z, 2024-12-31T23:59:59Z, 2025-12-31T23:59:59Z
Datum:	24.11.2023. 0:00:00
Kategorije:	Pravosuđe, Ljudska prava, Državna uprava, Socijalna skrb
	Juro Martinović, Hrvatski sabor, Zakon o sudovima, pravosuđe, transparentnost, sudske odluke, besplatna pravna pomoć, nasilje u obitelji, pravo na suđenje u razumnom roku

Jačanje transparentnosti pravosuđa kroz javnu dostupnost sudskih odluka

Državni tajnik Juro Martinović predstavio je Hrvatskom saboru izmjene i dopune Zakona o sudovima te statističke podatke iz Izvješća o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2022. godini.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupa se prvenstveno radi propisivanja obveze javne objave svih sudskih odluka na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka.

Javna objava svih sudskih odluka

Jedna od mjera Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. godine odnosi se na razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka zbog jačanja transparentnosti i dostupnosti sudskih odluka stručnoj i općoj javnosti.

Državni tajnik Juro Martinović objasnio je kako je u ovom trenutku objava odabranih sudskih odluka omogućena kroz poseban informacijski sustav Vrhovnog suda Republike Hrvatske (SupraNova). Baza podataka u navedenom informacijskom sustavu je ograničenog opsega i ne postoji automatizirani način anonimizacije, već istu provode sudski službenici.

Obveza redovitog pohađanja stručnog usavršavanja za suce i državne službenike

Zakonskim izmjenama propisuju se posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji.

„Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji, a predsjednik suda mora voditi računa da određeni suci imaju izražen osjećaj i sklonost za rad na takvim predmetima, uz obvezu redovitog pohađanja stručnog usavršavanja iz ovog područja,“ rekao je državni tajnik Martinović.

Navedena obveza propisana je Akcijskim planom iz Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine, čime se želi osigurati najviša razina kompetencija za postupanje u ovakvim predmetima nasilja.

Propisane naknade u slučaju povrede prava na suđenje u razumnom roku

U slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku propisuje se obveza da se takvi predmeti riješe u roku od šest mjeseci te da se istovremeno odredi primjerena naknada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku .

„Navedeni rok od šest mjeseci može se i produljiti, ako okolnosti slučaja tako nalažu,“ naglasio je državni tajnik Martinović.

Izmjenama Zakona također se dopunjuju uvjeti za status pravosudnih inspektora koji će od sada morati imati i završen studij ekonomije s obzirom da u sklopu nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave nadziru i financijsko-materijalno poslovanje sudova.

Ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja moći će se dati pravnim osobama, državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama.

Primarna pravna pomoć pružena u 31.170 slučajeva

Primarna pravna pomoć u 2022. godini pružena je u 31.170 slučajeva. Ovlaštene udruge pružile su primarnu pravnu pomoć u 26.102 slučaja, pravne klinike u 1.450 slučajeva, a upravna tijela županija i Grada Zagreba u 3.618 slučajeva.

U usporedbi s 2021., u 2022. godini došlo je do povećanja broja pružene primarne pravne pomoći za 24,93 %, pri čemu su povećanje broja pružene primarne pravne pomoći zabilježile ovlaštene udruge za 36,02 %.

U 2022. godini upravna tijela županija zaprimila su ukupno 3.543 zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći, od čega je odobreno 2.459 zahtjeva.

„S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, u ukupno 1.208 slučajeva, dok je s obzirom na oblik, sekundarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva odobrena u pogledu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, u ukupno 2.068 slučajeva,“ rekao je državni tajnik Martinović.

Ukupno isplaćena besplatna pravna pomoć iznosila je 528.978,87 eura, od čega 51,85 % otpada na primarnu pravnu pomoć, a 48,15 % na sekundarnu.

„Planiramo povećanje za ove društvene potrebe za 53% za ovu godinu i projekciju za 2024. i 2025. godinu, jer ovaj segment smatramo socijalno važnim,“ zaključio je državni tajnik Martinović.

FOTO: Hina