Vlada

BiH na putu da postane hrvatsko izvozno odredište broj 1, ispred Njemačke i Italije

Hrvatski robni izvoz u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2024. godine porastao je za gotovo 20% na 2,02 milijarde eura. Ovim rastom, BiH je prestigla Italiju (izvoz pao za 4% na 1,97 mlrd eura) i približila se Njemačkoj (stagnacija izvoza, 2,11 mlrd eura). Ukoliko se trend nastavi, BiH bi mogla postati glavno hrvatsko izvozno tržište. Ukupni hrvatski robni izvoz porastao je 3,6% na 19,7 mlrd eura, dok je uvoz porastao 4,9% na 35 mlrd eura, čime je vanjskotrgovinski deficit iznosio 15,4 mlrd eura. Izvoz u zemlje izvan EU bilježi veći rast (11%) nego u zemlje članice (0,2%).

11.12.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bosna i Hercegovina, Njemačka, Italija, Hrvatska, Slovenija
Teme:	izvoz, vanjska trgovina, ekonomija
Izdvojeni datumi:	2024-12-11T00:00:00Z
Datum:	11.12.2024. 0:00:00
Kategorije:	izvoz, vanjska trgovina, ekonomija
	izvoz, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Njemačka, Italija, Slovenija, EU, vanjskotrgovinski deficit, gospodarstvo

BiH na putu da postane hrvatsko izvozno odredište broj 1, ispred Njemačke i Italije

U prvih devet mjeseci u BiH je izvezena roba za gotovo 20 posto više nego lani, čime je vrijednost izvoza dosegnula nepunih 2,02 milijarde eura. To je još uvijek nešto manje od ostvarenog izvoza u Njemačku (2,11 mlrd. eura), ali ove godine on je u znaku stagnacije. Istodobno, u Italiju, koja je uz Njemačku godinu glavni vanjskotrgovački partner Hrvatske, izvoz u prve tri četvrtine godine bilježi pad, i to gotovo 4 posto, pa ga je onaj na tržištu BiH premašio već u kolovozu.

Ako je suditi prema ostvarenjima u prva tri kvartala, ove bi godine vrijednošću robnog izvoza hrvatskih kompanija na prvo mjesto moglo zasjesti tržište Bosne i Hercegovine.

U prvih devet mjeseci u BiH je izvezena roba za gotovo 20 posto više nego lani, čime je vrijednost izvoza dosegnula nepunih 2,02 milijarde eura. To je još uvijek nešto manje od ostvarenog izvoza u Njemačku (2,11 mlrd. eura), ali ove godine on je u znaku stagnacije, odražavajući slabosti njemačkog gospodarstva. Istodobno, u Italiju, koja je uz Njemačku godinu glavni vanjskotrgovački partner Hrvatske, izvoz u prve tri četvrtine godine bilježi pad, i to gotovo 4 posto, pa ga je onaj na tržištu BiH premašio već u kolovozu (u devet mjeseci u Italiji je izvezeno robe). za 1,97 milijardi).

Uz pretpostavku da se u zadnjem tromjesečju ne preokrene trend, iza BiH bi prema hrvatskom robnom izvozu mogla ostati i Slovenija. Ona je našim izvoznim lanicima bila treće najveće tržište, no ove godine i izvoz na to tržište raste znatno sporije (2,6 posto).

Prema preliminarnim podacima državnih statističara zaključno s krajem listopada, ukupna vrijednost robnog izvoza Hrvatske dosegnula je 19,7 milijardi eura, što je u odnosu na prošlu godinu 3,6 posto više, dok je uvoz rastao nešto jače - 4,9 posto, na 35 posto. milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit time se proizveo na 15,4 milijarde eura (s nepunih 14 na kraju rujna), a pokrivenost uvoza izvozom nešto je veća od 56 posto.

Za više od toga očito bi trebalo i više nego svako šesto poduzeće koje je i izvoznik, iako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na skupu izvoznika u organizaciji Lidera, uz ostalo naglasio kako je od ulaska u EU hrvatski izvoz gotovo utrostručen.

Ove godine, međutim, izvoz u zemlje EU u godišnjim usporedbama jedva bilježi rast - veći je od lanjskog za samo 0,2 posto (potkraj listopada stigao je nadomak 13 milijardi eura), nasuprot onome u zemlje nečlanice Unije, kojima je ove godine plasiranih 11 posto veća vrijednost roba (6,7 milijardi). Naime, uvoz iz EU bilježi rast (za 7,7%), dok je iz ostalih država 4,2 posto manje, što znači da robna razmjena s nečlanicama ublažavajuće djeluje na vanjskotrgovinski deficit. Nešto detaljnija ukupna slika robne razmjene, djelatnostima i po zemljama, zasad je dostupna za prvih devet mjeseci.

Od dvadesetak djelatnosti Hrvatska suficit (i) ove godine ostvaruje samo u dvije, a to su prerada drva i proizvodi od drva (bez namještaja) te u kategoriji opskrbe vodom i gospodarenja otpadom. Pritom je kod prerade drva iznos u znaku stagnacije (i to nakon lanjskog značajnog pada).

Među djelatnostima koje se u 2024. ističu iznadprosječnim rastom izvoza su, primjerice, naftni derivati (+22,5%), farmaceutika (+16,2%) i proizvodnja vezana uz autoindustriju (22,5%). U isto vrijeme npr. vrijednost izvoza električne energije manja je za čak 34 posto, vrijednost izvezenog namještaja od lanjske manja je za četvrtinu, a tek nešto manji pad (24%) bilježi i izvoz duhanskih proizvoda.

(Poslovni dnevnik)

Više sličnih tema

08.08.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

24.06.2026 | Ministarstvo financija

Policijska uprava zagrebačka na Danu otvorenih vrata Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ približila policijski poziv građanima

24.06.2026 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Obilježen početak plovidbe nove sezonske brzobrodske linije „Kvarnerski most“ i završetak radova na rekonstrukciji luke Baška

24.06.2026 | Vlada Republike Hrvatske

Ministar Božinović: Neka vas tijekom cijele karijere vode vrijednosti koje najbolje opisuju policijski poziv: Hrabrost, ponos i čast

24.06.2026 | Vlada Republike Hrvatske