Vlada

Primorac: Rebalans proračuna zbog većih mirovina, plaća i socijalnih davanja

Ministar financija Marko Primorac predstavio je rebalans proračuna za tekuću godinu, navodeći kao ključne razloge povećanje rashoda zbog viših mirovina, plaća u javnom sektoru, socijalnih davanja i rodiljnih naknada. Ukupni prihodi predviđeni su u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, što rezultira deficitom od 3,8% do 4% BDP-a. Rebalans također obuhvaća povećana izdvajanja za inkluzivni dodatak i 9. paket vladinih mjera. Unatoč povećanim rashodima, ministar je istaknuo da deficit ostaje ispod 3%, čime se nastavlja smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Najavljene su izmjene Zakona o dohotku iduće godine, s primjenom od 2027., koje će omogućiti uklanjanje mirovina iz tog zakona. Hrvatska je pohvaljena kao jedna od država s najbržom apsorpcijom europskih sredstava.

16.10.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Državni proračun, Ekonomska politika, Socijalna politika, Proračunska potrošnja, Javni dug, Europski fondovi
Izdvojeni datumi:	2025-10-16T15:00:12Z, 2027-01-01T00:00:00Z
Datum:	16.10.2025. 15:00:12
Kategorije:	Državni proračun, Ekonomska politika, Socijalna politika, Proračunska potrošnja, Javni dug, Europski fondovi
	Marko Primorac, rebalans proračuna, mirovine, plaće, socijalna davanja, rodiljne naknade, državni proračun, javni dug, BDP, lokalna samouprava, inkluzivni dodatak, europski fondovi

Primorac: Rebalans zbog većih mirovina, plaća, socijalnih davanja, rodiljnih naknada

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji u Hrvatskom saboru predstavlja rebalans proračuna za ovu godinu, izjavio je da se rebalans donosi zbog povećanja mirovina, plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, rodiljnih naknada i 9. paketa Vladinih mjera.

Kako je uvodno pojasnio Primorac rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.

„To je nešto za što smo smatrali da imamo ne samo odgovornost, nego i obvezu učiniti u ovim vremenima, pa su rashodi rasli za milijardu eura”, istaknuo je ministar.

Mirovine su odraz fiskalnih mogućnosti, ali cilj je značajno ih povećati

Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.

Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.

Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je, kaže ministar, postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima.

„Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a”, rekao je Primorac.

Osvrnuo se na lokalne jedinice kazavši da, iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, no ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura.

I dalje u poziciji smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u

„Ja bih rekao da je, prije svega uslijed narušene fiskalne slike jedinica lokalne samouprave, efekt samo na razini lokalnog sektora iznosi 1 posto BDP-a”, istaknuo je ministar.

Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti i da za to bude financijski sposobna.

U proračunu će biti novca za inkluzivne dodatke

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da će u državnom proračunu biti novca za inkluzivni dodatak te da se želi pomoći svima kojima je pomoć potrebna.

"Osigurat će se novčana sredstva za sve one koji trebaju dobiti taj dodatak"; odgovorio je Primorac u Hrvatskom saboru na replike tijekom rasprave o rebalansu proračuna.

Primorac se složio s prijedlogom da bi se iz Zakona o dohotku maknule mirovine.

"To sam na jednoj od press-konferencija dao i naslutiti", rekao je Primorac te najavio da će izmjene Zakona o dohotku ići u idućoj godini kako bi primjena počela 2027.

Vezano uz lijekove i dugove prema veledrogerijama, ministar je ocijenio da je takva situacija nepotrebna, da je treba rješavati te da je, po tom pitanju, u razgovorima s ministricom zdravstva.

Na upozorenje da se 50 posto nekretnina kupuje gotovinom, a dobit od njih - ako se kupuju u špekulantske svrhe - se ne oporezuje, Primorac je odgovorio da takav porez za sada ne planiraju.

Hrvatska je jedna od država s najbržom apsorpcijom sredstava iz europskih fondova

"Planirali smo drugim mjerama činiti stanovanje naših građana priuštivijim, pokušati utjecati kroz uvođenje poreza na nekretnine na lokalnoj razini na cijene nekretnina. Možemo o tome razmišljati", rekao je.

Primorac je kazao da se i dalje planiraju sredstva za osobne asistente. Pri tome je oko 40 milijuna eura prebačeno iz državnog proračuna na EU financiranje te će i dalje sredstva biti osigurana za to.

„U poljoprivredi su povećana novčana sredstva za saniranje posljedica afričke svinjske kuge te su sredstva u iznosu od 48,6 milijuna eura osigurana za to u ovoj i idućoj godini“, odgovorio je potpredsjednik Vlade na zastupničko pitanje.

Primorac je kazao da su zadovoljni strukturom proračuna u kojem se našlo mjesta za investicijske projekte koji su na rekordnim razinama, za povećanje produktivnosti i infrastrukture, ali i za povećanje mirovina, povećanje plaća i socijalnih naknada.

Upitan koristi li Hrvatska uspješno europska sredstva te hoće li tog novca biti u budućnosti, ministar financija je odgovorio da smo jedna od država sa najbržom apsorpcijom tih fondova te istaknuo kako nema razloga za strah da će ta sredstva nestati.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

03.10.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

06.06.2026 21:30 | Zadarska policija

Upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem droga, isključen iz prometa i smješten u posebne prostorije policije

06.06.2026 12:15 | Sisačko-moslavačka policija

Zbog ponovljenih prometnih prekršaja recidivistu izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana i privremeno oduzet automobil

06.06.2026 12:10 | Sisačko-moslavačka policija

Krađa goriva iz radnog stroja

06.06.2026 12:10 | Sisačko-moslavačka policija

Evidentirane dvije krađe iz obiteljskih kuća

06.06.2026 12:10 | Sisačko-moslavačka policija

Zbog ponovljenih prometnih prekršaja recidivistu izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana i privremeno oduzet autmobil

06.06.2026 11:45 | Primorsko-goranska policija