Vlada

Rebalansom proračuna predloženo povećanje rashoda na 29,3 milijarde eura; Smanjenje udjela javnog duga na 60,7 posto

Vlada je predložila rebalans proračuna za 2023. godinu kojim se povećavaju prihodi na 27,7 milijardi eura i rashodi na 29,3 milijarde eura. Očekuje se smanjenje deficita na 0,3% BDP-a i udjela javnog duga na 60,7%. Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da je to rezultat razborite fiskalne politike. Također su predstavljene aktivnosti na obnovi od potresa, potporama u poljoprivredi Sisačko-moslavačke županije, te novi zakonski prijedlozi vezani za izborne jedinice i povlastice za osobe s invaliditetom. Donijete su i odluke o pomoći svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge te humanitarna pomoć Ukrajini.

12.10.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Sisak, Petrinja, Zagreb
Teme:	Državni proračun, Javni dug, Ekonomija, Sanacija šteta od potresa, Poljoprivreda, Socijalna skrb, Pravosuđe, Infrastruktura, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi:	2022-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2023-09-21T00:00:00Z, 2023-10-11T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2024-12-31T00:00:00Z
Datum:	12.10.2023. 0:00:00
Kategorije:	Državni proračun, Javni dug, Ekonomija, Sanacija šteta od potresa, Poljoprivreda, Socijalna skrb, Pravosuđe, Infrastruktura, Međunarodni odnosi
	rebalans proračuna, javni dug, BDP, rashodi, prihodi, deficit, potres, Sisačko-moslavačka županija, poljoprivreda, obnova, Europski fond solidarnosti, Marko Primorac, Tomo Medved, Branko Bačić, Oleg Butković, Ivan Malenica, Marija Vučković, afrička svinjska kuga, Ukrajina, humanitarna pomoć

Rebalansom proračuna predloženo povećanje rashoda na 29,3 milijarde eura; Smanjenje udjela javnog duga na 60,7 posto

Vlada je predložila rebalans proračuna za ovu godinu povećavši prihode za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, na 27,7 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura. Ministar Marko Primorac je istaknuo da se očekuje smanjenje deficita proračuna opće države na 0,3 posto, s inicijalno planiranih 0,7 posto. "Ovo je prije svega odraz nastavka vođenja razborite fiskalne politike", poručio je. Očekuje se i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 68 posto u 2022. na 60,7 u ovoj godini.

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića, potpredsjednici Tomo Medved i Branko Bačić iznijeli su najnovije informacije o aktualnom stanju vezanom za obnovu od potresa.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je mjere i aktivnosti u programu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije koje se provode u području poljoprivrede i šumarstva.

Kazao je da je od potresa do sada putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Sisačko-moslavačkoj županiji korisnicima za ulaganje u fizičku imovinu, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i šumskih područja, uspostavljanje organizacija skupine proizvođača, ulaganja i razvoj ekološkog uzgoja isplaćeno više od 69 milijuna eura.

Za proizvodne potpore, za prilagodbu, dobavu i distribuciju proizvoda putem Europskog fonda za jamstvo u poljoprivredi isplaćeno je više od 67 milijuna eura.

Naveo je da je Europskim planom oporavka korisnicima isplaćeno 3,3 milijuna eura za razvoj poljoprivrednih gospodarstava, a u sklopu Programa društvene i gospodarske revitalizacije Sisačko-moslavačke županije kroz potporu mladim poljoprivrednicima odobrene su 124 potpore u iznosu od 5,5 milijuna eura, dok su za potporu razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava odobrene 384 potpore u iznosu od 5,7 milijuna eura.

„Sveukupno je kroz poljoprivredne fondove putem nacionalnih i financijskih sredstava za Sisačko-moslavačku županiju nakon potresa korisnicima isplaćeno više od 140 milijuna eura, odnosno više od milijarde kuna“, istaknuo je ministar Medved.

Za model samoobnove isplaćeno 22 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je na prošlotjedni posjet predstavnika Europske komisije Sisku, Petrinji i Zagrebu kako bi obišli projekte obnovljene sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti.

Kazao je da su se predstavnici Komisije upoznali s hrvatskim pristupom konstrukcijskoj obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture.

„Zaključak Komisije bio je da je naš pristup obnovi dobar jer zgrade koje obnavljamo su mehanički otpornije i energetski učinkovitije“, rekao je ministar Bačić i dodao da će hrvatsko iskustvo pomoći u budućim obnovama.

Istaknuo je da je ministarstvo, što se tiče modela samoobnove, u svega 4 mjeseca zaprimilo 302 zahtjeva građana, od kojih je 300 riješeno i već im je plaćeno unaprijed 22 milijuna eura.

„Time smo pojednostavnili cijeli postupak i omogućili našim građanima da sami sredstvima državnog proračuna obnavljaju svoje zgrade“, naglasio je Bačić.

Predložen rebalans proračuna

Vlada je predložila rebalans proračuna za ovu godinu povećavši prihode za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, na 27,7 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura.

Ministar financija Marko Primorac pobrojao je stavke koje najviše doprinose povećanju rashoda, pa tako na mirovine i mirovinska primanja otpada gotovo 344 milijuna eura, na sanaciju šteta od potresa gotovo 275 milijuna eura, dok dodatna sredstva za peti paket Vladine pomoći građanima i gospodarstvu iznose gotovo 265 milijuna eura.

Od tih 265 milijuna eura, naveo je Primorac, na kompenzaciju porasta cijena energenata odnosi se 133 milijuna eura, na potpore umirovljenicima otpada 65,6 milijuna eura, potpore sustavu socijalne skrbi i hrvatskim braniteljima i nezaposlenima dosežu 32,5 milijuna eura, potpore u poljoprivredi i ribarstvu iznose 22 milijuna eura, a izdavanja za jednokratna novčana primanja korisnicima dječjeg doplatka 10,3 milijuna eura.

Osim toga, rastu i rashodi za zaposlene, uključujući i one koji rade u osnovnim i srednjim školama, a osiguravaju se i sredstva za isplate privremenih dodataka na plaću u državnoj i javnoj službi. Pritom, dodatno povećanje iznosi 223,2 milijuna eura.

Nadalje, naknada u cijeni goriva za Hrvatske ceste i HŽ Infrastrukturu iznosi 92 milijuna eura, tu je i izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo te povećanje kapaciteta LNG terminala sa 75 milijuna eura, doprinos proračunu EU-a raste za 60 milijuna eura, dok je za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima, kao i za saniranje šteta od posljedica afričke svinjske kuge namijenjeno 37,9 milijuna eura.

„Između ostalog, tu su i poticanje željezničkog putničkog prijevoza te upravljanje, organizacija i regulacija željezničkog prometa s 35,4 milijuna eura, za besplatan obrok za učenike u osnovnim školama rebalansom sredstva se povećavaju za 24,1 milijun eura, a za dodatni rodiljni dopust za 14,8 milijuna eura“, kazao je ministar.

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 68 na 60,7 posto

Kada se sučele prihodi i rashodi, ministar je istaknuo da se očekuje smanjenje deficita proračuna opće države na 0,3 posto, s inicijalno planiranih 0,7 posto.

"Ovo je prije svega odraz nastavka vođenja razborite fiskalne politike", poručio je Primorac.

Unatoč očekivanom deficitu, ali zahvaljujući gospodarskom rastu, očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 68 posto u 2022. na 60,7 u ovoj godini.

"Time smo opet nadomak granici utvrđenoj kriterijima iz Maastrichta od 60 posto. Stoga se ni na koji način o Hrvatskoj ne može govoriti kao o prezaduženoj državi"; rekao je Primorac.

Naime, Vlada je rebalansom revidirala projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,8 posto.

Kako je istaknuo Primorac, unatoč visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slabijoj dinamici vanjske potražnje u prvoj polovici godine, nastavljena su povoljna gospodarskog kretanja, najviše potaknuta rastom osobne potrošnje, ali i izvozom usluga.

Snažan rast zaposlenosti i bruto plaća

Daljnja pozitivna očekivanja karakteriziraju i tržište rada, pa se tako u ovoj godini očekuje snažan rast broja zaposlenih za 2,4 posto. Također, istaknuo je Primorac, očekuje se porast bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama za čak 14,6 posto.

Ministar se osvrnuo i na predložene izmjene i dopune Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, izvijestivši da se planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje za 363,8 milijuna eura i u ovoj godini se može provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura.

„Planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga se smanjuje za 164,3 milijuna eura, a u ovoj godini mogu se provesti do ukupnog iznosa od 4,2 milijarde eura“, rekao je ministar Primorac.

Istaknuo je i da se planirani iznos zaduživanja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna povećava za 1,5 milijardu eura i ukupno doseže 1,9 milijardi, dok se planirani iznos za tekuće otplate glavnice državnog duga povećava za 1,4 milijarde eura i ukupno iznosi 1,9 milijardi eura.

"Ovo je najvećim dijelom rezultat refinanciranja tri postojeća 'jumbo' kredita Hrvatskih autocesta", kazao je Primorac.

U hitnu saborsku proceduru izmjene Zakona o izbornim jedinicama

U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene Zakona o izbornim jedinicama kojom se intervenira u odredbu o datumu stupanja na snagu.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je da se zakonskim prijedlogom mijenja datum stupanja na snagu Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te će Zakon stupiti na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijedlog zakona o povlasticama u prometu

U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila i novi zakon o povlasticama u prometu kojim se osobama s invaliditetom olakšava ostvarivanja prava kroz digitalizaciju i centraliziranje sustava za izdavanje iskaznica.

"Zakonom se osigurava izdavanje iskaznica bez naknade za korisnike te se samim time olakšava ostvarivanje prava za sve korisnike povlastica", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Istaknuo je da je najveća promjena uvođenje nacionalne iskaznice i EU iskaznice za ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom iz područja mobilnosti.

Time se osigurava provedba EU strategije "Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030."

Novac za uspostavu novog sustava te za izdavanje iskaznica osiguran je kroz projekt "Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti" koji se financira kroz NPOO.

Zakonom se uspostavlja i uređuje i način vođenja i sadržaj Središnjeg registra prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti i način prikupljanja podataka, a kao nositelj javne ovlasti određuje se Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD).

Dopuna interventne mjere za borbu protiv ASK-a, predviđena vrijednost potpora svinjogojcima 30 milijuna eura

Vlada je dopunila Odluku o interventnoj mjeri pomoći zbog izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) kojom se omogućuje isplata interventne financijske pomoći onima koji su ostvarili pravo na nadoknadu štete zbog izbijanja te bolesti, tako da se usklađuje sa Zakonom o zdravlju životinja.

„Odluku o pomoći Vlada je donijela 21.rujna osiguravši pomoć od 4,5 milijuna eura, za interventnu financijsku pomoć za uginule i usmrćene životinje“, podsjetila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

„Dopunom odluke se omogućuje isplata razlike onima kojima se naknada isplaćuje prema Zakonu o zdravlju životinja, čime se svi korisnici stavljaju u jednak položaj“, dodala je.

Istaknula je da je ukupno do sada predviđena vrijednost potpora ugroženim svinjogojcima premašila 30 milijuna eura.

Vlada od potvrde izbijanja afričke svinjske kuge donijela program potpore male vrijednosti u iznosu od 7,5 milijuna eura, te predvidjela program pomoći vrijedan pet milijuna eura za subjekte koji imaju ograničen promet.

Donijela je i Odluku o neplaćanju zakupnine za drugu polovicu 2023. godine za poljoprivredno zemljište kao i za cijelu 2024. godinu, a vrijednost te odluke je šest milijuna eura.

Vlada je donijela i Zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede da osmisli dodatne nadoknade indirektnih šteta i program oporavka, a za to je direktno iz proračuna rezervirano 15 milijuna eura.

Humanitarna pomoć Ukrajini vrijedna 5 milijuna eura

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći vrijedne pet milijuna eura stanovništvu Ukrajine u povodu Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini koja je jučer održana u Zagrebu.

Izvor: Hina/Vlada

Rebalansom proračuna predloženo povećanje rashoda na 29,3 milijarde eura; Smanjenje udjela javnog duga na 60,7 posto

Rebalansom proračuna predloženo povećanje rashoda na 29,3 milijarde eura; Smanjenje udjela javnog duga na 60,7 posto

Više sličnih tema

Više od 37 tisuća građana upisalo 985 milijuna eura trezorskih zapisa

Više od 37 tisuća građana upisalo 985 milijuna eura trezorskih zapisa

Državni proračun 2026.: planirani prihodi 35,7, a rashodi 39,8 milijardi eura

Sjednica Vlade: Usvojen Program priuštivog najma

Primorac: Dobro stanje javnih financija nije slučajno

Plenković: Proračun za 2023. treba ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i socijalnu sigurnost

Rebalans proračuna: Prihodi veći 30 mil. eura, rashodi manji za 223 mil. eura

Primorac: Rebalans zbog većih mirovina, plaća, socijalnih davanja, rodiljnih naknada

Primorac u Saboru: Do kraja godine još jedan rebalans i paket pomoći za građane

Primorac za Novu TV: Revidirat ćemo rast gospodarstva na 2,8 posto, a deficit će biti smanjen na 0,3 posto BDP-a

Država stala u potporu djeci: osniva se alimentacijski fond, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje

Sjednica Vlade: Rebalansom očuvana stabilnost proračuna, deficit ostaje ispod 3%

Od utorka niže cijene goriva

Niže trošarine za najprodavanije energente

Vlada poslala prijedlog proračuna u Sabor

Sjednica Vlade: Konačni prijedlog izmjena obrambenih zakona, nakon 17 godina uvodi se temeljno vojno osposobljavanje

Proračun je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan - prihodi 28,5 milijardi eura, rashodi 32,6 milijardi eura

Sjednica Vlade: Minimalna plaća za 2024. godinu 840 eura bruto

Sjednica Vlade: Predloženi zajmovi u okviru NPOO-a u visini 4,4 milijarde eura

Sjednica Vlade: Predloženi zajmovi u okviru NPOO-a u visini 4,4 milijarde eura

Nove obavijesti

NADOPUNA: Eksplozija u kući u Puli

Pod utjecajem alkohola prešao na suprotnu prometnu traku i prouzročio prometnu nesreću

Vozač pod utjecajem alkohola prouzrokovao prometnu nesreću

Dvojica vozača prekršajno prijavljena zbog prometnih prekršaja

Oštećenje tuđe stvari

Pokušali prijeći državnu granicu s drogom i hladnim oružjem

Nestanak osobe

Eksplozija u kući u Puli

Hrvatski vojni piloti u Francuskoj: S našim francuskim kolegama maksimalno se trudimo požare staviti pod kontrolu

Kod otoka Šolte u tijeku traganje za voditeljem jedrilice nestalim po jakom nevremenu na moru

Recidivist prometnih prekršaja završio u zatvoru, motocikl mu oduzet

U Pavlovcu psi bez nadzora ugrizli 63-godišnjaka

Provedena akcija na alkohol

U prometnoj nesreći na području Slunja teško ozlijeđen vozač osobnog automobila

Motociklist teško ozlijeđen na državnoj cesti DC-3

Oštećena staklena stijena na pečenjari sportskog ribnjaka u Garešnici