Vlada

Plenković na GLOBSEC Forumu: Hrvatska do 2030. cilja na 3% BDP-a za obranu, snažna potpora Ukrajini

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je na GLOBSEC Forumu u Pragu kako Hrvatska planira do 2030. godine povećati izdvajanja za obranu na tri posto BDP-a. Istaknuo je da su postojeća izdvajanja već daleko iznad cilja od dva posto te da su se od njegovog premijerskog mandata povećala za više od 200 posto. Plenković je također potvrdio snažnu podršku Europske unije Ukrajini, uključujući i 18. paket sankcija protiv Rusije, te je naglasio važnost očuvanja teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Osvnuo se i na razlike u pristupu između SAD-a i Europe u rješavanju sukoba u Ukrajini, kritizirajući ideju nagrađivanja agresora osvojenim teritorijem. Također je izvijestio o bilateralnim razgovorima s češkim premijerom Petrom Fialom o jačanju suradnje dviju zemalja.

12.06.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Prag, Odesa
Teme:	Međunarodni odnosi, Sigurnost, Obrana, Europska unija, NATO, Ukrajina, Rusija, Diplomacija
Izdvojeni datumi:	2030-01-01T00:00:00Z, 2025-06-11T00:00:00Z
Datum:	12.6.2025. 0:00:00
Kategorije:	Međunarodni odnosi, Sigurnost, Obrana, Europska unija, NATO, Ukrajina, Rusija, Diplomacija
	Andrej Plenković, GLOBSEC Forum, NATO, Europska unija, obrana, BDP, Ukrajina, sankcije, Rusija, Petr Fiala, Češka, Hrvatska

Hrvatska želi dostići izdvajanje tri posto BDP-a za obranu do 2030.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Pragu na panelu „Commanding (in) Chaos: Can Europe Step Up?“ u okviru GLOBSEC Foruma, a govorio je o ključnim temama za NATO i Europsku uniju. Prije svega, pojasnio je, radilo se o temama vezanim za stratešku autonomiju Europske unije, kao i o temama koje su u geostrateškom smislu vezane za Hrvatsku, prije svega proširenje Unije na jugoistok Europe, situacija u Bosni i Hercegovini, napori za postizanjem mira u Ukrajini te o hrvatskim ambicijama za jačanje svojih obrambenih sposobnosti u svjetlu predstojećeg summita NATO-a u Haagu.

Cilj NATO-a je, da se kroz sljedećih nekoliko godina, izdvajanja za obranu u užem smislu povećaju na 3,5 posto BDP-a, te dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti, podsjetio je.

Hrvatska ima plan dostići do 3 posto izdvajanja do 2030. godine, najavio je, a ukoliko se nastave pozitivni trendovi rasta gospodarstva vjeruje da se te ambicije mogu ispuniti na vrijeme.

Dodatnih 1,5 posto, kazao je, su ulaganja u civilnu zaštitu i infrastrukturu koja se koristi i za vojne i za civilne potrebe.

Taj je koncept, poručio je, dobar i mudar u kontekstu promijenjenih globalnih okolnosti.

Premijer je rekao da je Hrvatska danas daleko iznad trenutačnog cilja od dva posto BDP-a te da su državna izdvajanja za obranu otkako je on premijer narasla za više od 200 posto.

Snažna poruka potpore i solidarnosti s Ukrajinom

U izjavi za medije osvrnuo se na jučerašnji posjet Ukrajini.

Naime, jučer je u Odesi održan 4. summit Ukrajina - Jugoistočna Europa, a premijer je kazao da su s njega poslane snažne poruke potpore Ukrajini, predsjedniku Zelenskom, mirovnim naporima, jačanju ukrajinskih obrambenih sposobnosti te suradnji u različitim područjima sa državama jugoistoka Europe.

Dolazak lidera u Odesu samo dan nakon recentnih napada ocijenio je važnom političkom porukom potpore i solidarnosti.

Upitan o novim sankcijama Rusiji koje priprema Europska unija, premijer je kazao kako Hrvatska taj paket podržava.

To je 18. paket sankcija, kazao je i dodao kako smatra da treba nastaviti s pritiskom sve dok se ne stane s agresijom na Ukrajinu.

Ako ne bude išlo iz prve, ići će iz druge, uvijek nađemo rješenje, kazao je premijer odgovarajući na pitanje misli li da će Mađarska prihvatiti taj paket.

"Važno je da se nađe rješenje i za novi paket sankcija i za to da Ukrajina dođe u poziciju da otvori pristupne pregovore", poručio je.

Govoreći o članstvu Ukrajine u NATO-u, premijer je kazao kako će poruka s predstojećeg summita biti daljnja podrška Ukrajini, međutim, dodao je, u ovom trenutku nema konsenzusa o članstvu Ukrajine u NATO-u tako da ne vjeruje da će ta tema biti na dnevnom redu.

Trumpu je najvažnije zaustaviti rat, sudbina okupiranih područja mu je sekundarno pitanje, a Europa zastupa različit pristup

Osvrnuo se i na pokušaje Rusije da se rehabilitira na međunarodnoj sceni.

Više je nego jasno da su u proteklih šest mjeseci, nakon stupanja na dužnost američkog predsjednika Trumpa, na sceni dva velika globalna aktera - SAD i Rusija.

Predsjednik Trump, koji sebe vidi kao predsjednika mirotvorca, smatrajući da su dvije ruske agresije na Ukrajinu slabosti i pogreške dviju demokratskih administracije, Obamine i Bidenove, jer u njegovom prvom predsjedničkom mandatu Rusija nije nastavila agresiju na Ukrajinu, sada nastupa kao netko tko želi zaustaviti rat i ubijanja i za njega je to najvažnije. Sudbinu okupiranih ukrajinskih teritorija koju smatra sekundarnim pitanjem.

Ukoliko nakon toga dođe do daljnjeg razgovora o mirovnoj formuli, to je naravno pozitivno, dodao je.

Europske države, svi oni koji poštuju međunarodno pravo, zagovaraju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te shvaćaju magnitudu razaranja i stradanja u toj zemlji i zastupaju vrlo različit pristup, kazao je premijer.

Ponovno je upozorio da bi nagrađivanje agresora osvojenim teritorijima moglo pokrenuti slične scenarije u drugim dijelovima svijeta te da je stoga riječ o opasnom ishodu.

Rusija se pokušava rehabilitirati na međunarodnoj sceni

Što se tiče Rusije, ona ušavši u razgovore, što posrednički što izravno, ima dva cilja. Jedan je ponovno dovesti u komunikaciju višeg političkog ranga sa Sjedinjenim Američkim Državama, a putem takve obnove odnosa s SAD-om očekuju daljnji proces koji bi vodio prema slabljenju i ukidanju režima sankcija.

Kroz ta dva koraka žele svoju rehabilitaciju na međunarodnoj sceni, jer realno gledajući Rusija je zadnjih 11 godina izolirana, barem kada je riječ o zapadu.

Plenković i Fiala o bilateralnim odnosima Hrvatske i češke

Tijekom boravka u Pragu premijer se susreo i sa svojim češkim kolegom Petrom Fialom.

Razgovarali su o bilateralnim odnosima, češkoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u Češkoj, trgovinskoj razmjeni koja doseže 1,3 milijarde eura, jačanju međusobnih investicija, energetskoj suradnji te političkoj situaciji u Češkoj koja se sprema za parlamentarne izbore.

Više sličnih tema

08.07.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

09.06.2026 15:40 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Sjednica Hrvatskog sabora: Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2026. godine

09.06.2026 14:50 | Ministarstvo gospodarstva