Vlada

Plenković: Javni dug prvi put od 2010. ispod 60% BDP-a, najniža inflacija od 2021.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na sjednici Vlade izvijestio je o pozitivnim gospodarskim pokazateljima, uključujući rast prihoda od turizma i najnižu inflaciju od ožujka 2021. godine. Najavio je rebalans proračuna s ciljem servisiranja obveza i smanjenja udjela javnog duga u BDP-u ispod 60%. Također je predstavio izmjene Zakona o strancima radi reguliranja zapošljavanja stranih radnika. Premijer je snažno kritizirao predsjednika Milanovića zbog uskraćivanja suglasnosti za sudjelovanje hrvatskih časnika u misiji potpore Ukrajini u Njemačkoj, optužujući ga za širenje laži i narušavanje međunarodnog položaja Hrvatske. Najavio je samit u Dubrovniku s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, na kojem će se potpisati sporazum o suradnji.

03.10.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, SAD, Njemačka, Ukrajina, Dubrovnik
Teme:	Vladine sjednice, Državni proračun, Ekonomija, Vanjska politika, Međunarodni odnosi, Obrana
Izdvojeni datumi:	2024-10-03T00:00:00Z, 2021-03-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2010-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z
Datum:	3.10.2024. 0:00:00
Kategorije:	Vladine sjednice, Državni proračun, Ekonomija, Vanjska politika, Međunarodni odnosi, Obrana
	Andrej Plenković, Vlada RH, rebalans proračuna, inflacija, turizam, Zakon o strancima, Oružane snage RH, Ukrajina, NATO, EU, Zoran Milanović, javni dug, BDP, Dubrovnik, Volodimir Zelenski

Zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu došlo do rasta prihoda, udio javnog duga u BDP-u ispod 60%

U uvodnom obraćanju na današnjoj sjednici Vlade premijer Plenković osvrnuo se na aktualna politička događanja. Najavio je nekoliko važnih točaka dnevnog reda, među kojima je rebalans proračuna, Zakon o strancima te Odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga u vojne misije NATO-a i EU. Poručio je zastupnicima da dobro razmisle kod glasanja o odluci o sigurnosno-obučnoj potpori Ukrajini za koju predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost. "Razina obmana i laži koje on širi u javnosti je nezapamćena. Lažno predstavlja javnosti neku tobožnju ugrozu i da bi vojnici išli u Ukrajinu, a u samoj odluci jasno piše da pripadnici Oružanih snaga, jedan do dva časnika, idu na teritorij EU, u Njemačku", rekao je.

Podsjetio je da je Državni zavod za statistiku izašao s podacima za rujan s podacima da je inflacija na godišnjoj razini iznosila 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kazao je i da su vladine mjere sačuvale socijalnu koheziju, obuzdale inflaciju. Naglašava da je to najniža stopa inflacije još od ožujka 2021. godine kada je bila 1,2 posto.

Rast prihoda od turističke sezone

Osvrnuo se i na podatke koji se tiču turističke sezone i kazao da su u prvoj polovici godine prihodi od stranih turista bili 4 milijarde, 130 milijuna i 500 tisuća eura. To je rast od 7,5 posto u odnosu na isto doba 2023. godine, a što je i 300 milijuna eura više prihoda.

Podsjetio je i na svoj boravak u SAD-u, sudjelovanje na Općoj skupštini UN-a i na velikom samitu o budućnosti. S ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom imao je i niz susreta na margini Opće skupštine, a iskoristili su i prigodu za posjet hrvatskoj zajednici u tri najveća grada u SAD-u.

Govoreći o ostalim događajima protekloga tjedna, premijer je još jednom čestitao Dan policije i Dan sv. Mihovila. Osvrnuo se na osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe te potpisivanje sporazuma sa sindikatom i Maticom umirovljenika.

Podsjetio je na dosadašnji rast mirovina te naglasio Vladin plan da mirovine do kraja ovog mandata dodatno rastu i budu između 750 i 800 eura. Spomenuo je i devet paketa pomoći vrijednih 615 milijuna eura, te niz drugih aktivnosti, poput povećanja obiteljske mirovine, rješavanje smanjenja mirovina od ranijih godina, zdravstvenog doprinosa i drugih mjera koje su važne za položaj naših umirovljenika.

Premijer je kazao da se obnova nastavlja dobro, kao primjer naveo je obnovu područne škole u Dubrancu pokraj Velike Gorice te naglasio da je dosad za obnovu područja oštećenih u zagrebačkom i petrinjskom potresu utrošeno gotovo tri milijarde eura.

Najavio je nekoliko važnih točaka dnevnog rada današnje sjednice Vlade: rebalans proračuna s projekcijama za 2025. i 2026. te pratećim izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika. Na dnevnom je redu i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima te odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misijama potpore ili aktivnostima NATO-a i Europske unije.

Zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu došlo do značajnog rasta prihoda

„Cilj rebalansa je da servisiramo sve obveze koje se odnose na daljnju pomoć vezanu za energetsku krizu, obnovu od potresa, rashode za zaposlene, socijalne pomoći i naknade“, poručio je premijer.

Dodao je da se u proračunu vidi da je, zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, došlo do značajnog rasta prihoda, sa 28,5 milijardi na 30,3 milijardi eura.

„Došlo je i do rasta rashoda no, s obzirom na uštede, mi smo rashode zadržali na 33,6 milijardi. Time ćemo, kada je riječ o deficitu, ostati na 2,6 posto,“ kazao je Plenković, zaključivši da je to, s obzirom na planirano, sasvim prihvatljivo.

Naglasio je da će udio javnoga duga u BDP-u, prvi put od 2010. godine, biti ispod 60 posto.

„Kada tomu pridodamo da imamo najnižu stopu nezaposlenosti, oko 5 posto, to govori o jednoj zdravoj situaciji kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu,“ izjavio je predsjednik Vlade.

Zakonom o strancima pomoći će se u rješavanju pitanja vezanih za potrebe hrvatskog gospodarstva

Zakon o strancima bitan je, kazao je Plenković, radi reguliranja boravka državljana trećih zemalja i članova njihovih obitelji.

Namjera zakona je unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika kojih danas, prema podacima o izdanim dozvolama, ima oko 140 tisuća.

„Ovaj zakon pomoći će da se riješe sva pitanja vezana za potrebe hrvatskoga gospodarstva, za kvalitetnije reguliranje privremenog boravka, a ujedno vodi se računa o hrvatskom tržištu rada, našim ljudima i povratku hrvatskog iseljeništva“, ocijenio je premijer.

Milanović hrvatskoj javnosti lažno predstavlja tobožnju ugrozu

Predsjednik Vlade Plenković se osvrnuo i na sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga RH, pripadnika HV-a, u misijama potpore i aktivnostima NATO-a i EU-a.

„Sukladno proceduri tražili smo prethodnu suglasnost od predsjednika Republike. Dao je suglasnost za 12 misija, a za jednu nije - a riječ je o aktivnosti NATO-a koja se odnosi na sigurnosno-obučnu potporu Ukrajini“, izjavio je premijer.

Dodao je da je formalna odluka o toj aktivnosti donesena na summitu NATO-a u Washingtonu na kojem je Milanović osobno sudjelovao i, ni na koji način, nije naznačio da ima nešto protiv te aktivnosti koja se odnosi na potporu Ukrajini.

“Da bi sada, dva i pol mjeseca kasnije, uskratio prethodnu suglasnost Ministarstvu obrane na ovaj prijedlog i time ponovno Hrvatsku doveo u situaciju da se, kada je riječ o potpori Ukrajini, njezin međunarodni položaj narušava“, istaknuo je Plenković.

Dodao je da je razina obmana i laži koje Milanović širi nezapamćena.

„Lažno predstavlja hrvatskoj javnosti, neku tobožnju ugrozu o tome da bi hrvatski vojnici išli u Ukrajinu'', kazao je Plenković, podsjetivši da u odluci jasno piše da hrvatski vojnici idu na teritorij država članica NATO-a.

„Radi hrvatske javnosti, radi razumijevanja ovoga svega, upozoravamo sve da je riječ o obmanama, lažima i narušavanju našeg kredibiliteta kao saveznice u NATO-u“, poručio je predsjednik Vlade

Pozvao je zastupnike i zastupnice u Saboru da ne pristaju na slijeđenje politike koja je suprotna hrvatskim nacionalnim interesima. Naglasio je da Hrvatska osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, koja je prouzročila ubojstva brojnih civila, milijune prognanih i izbjeglih ljudi i razaranje kritične infrastrukture Ukrajine.

„To nije daleko od Hrvatske, to je nama u susjedstvu. Nema razloga da Hrvatska ne pokazuje solidarnost i potporu Ukrajini kao što to i radimo protekle dvije i pol godine i kao što će nastaviti to raditi u budućnosti, uključujući vojnu potporu Ukrajini,“ rekao je Plenković.

Na samit u Dubrovniku dolazi ukrajinski predsjednik Zelenski

Najavio je samit o Ukrajini koji će se održati u Dubrovniku, na koji će doći i predsjednik Zelenski, a bit će i čelnici država jugoistoka Europe, kako bi cijelo područje gdje se nalazi Hrvatska dala potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu u borbi za slobodu i za temeljne univerzalne vrijednosti iza kojih stojimo.

„S predsjednikom Zelenskim potpisat ćemo sporazum koji se odnosi na cjelovitu suradnju Hrvatske i Ukrajine. U fokusu su tri točke koje su nam bitne: naše iskustvo u procesuiranju ratnih zločina, naše iskustvo u humanitarnom razminiranju i potpora Ukrajini na različite načine kako smo to činili i do sada. Vodimo konzistentnu, jedinu razumnu politiku države koja je devedesetih godina bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, prema zemlji koja je bila među prvima koji su nas međunarodno priznali prije nego današnje članice EU i NATO-a“, naglasio je Plenković.

Milanovićev potez o uskrati suglasnosti za pridruživanje nazvao je nedopustivim, ocijenivši da mu je jedini cilj izborna utakmica, a loše je, kazao je Plenković, da to nije dovoljno jasno prikazano u hrvatskom medijskom prostoru

„Nikakve zaštite nacionalnih interesa ovdje nema, to je apsolutna laž i obmana. Jedini efekt ovoga je da će oni koji promatraju poteze Hrvatske misliti da jedan dio naše političke scene, a to je Milanović, zastupa ruske interese“, poručio je.

„Kao Vlada izražavamo veliko nezadovoljstvo, apeliramo na zastupnike da misle svojom glavom, a ne da zabijaju glave kao nojevi u Milanovićevoj predsjedničkoj kampanji, jer je važno da hrvatski narod zna tko je tko i o čemu se ovdje radi“, zaključio je Plenković.

Zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu došlo do rasta prihoda, udio javnog duga u BDP-u ispod 60%

Više sličnih tema

Nove obavijesti