Vlada

BiH ostaje prioritet Hrvatske i u trećem mandatu naše Vlade

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, u svom prvom inozemnom radnom posjetu u novom mandatu posjetio je Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući da BiH ostaje ključni prioritet Hrvatske. Tijekom posjeta Sarajevu i Mostaru, Plenković je razgovarao s najvišim dužnosnicima BiH o bilateralnim odnosima, europskom putu zemlje te reformskim procesima, uključujući izmjene izbornog zakonodavstva. Naglasio je kontinuiranu potporu Hrvatske Hrvatima u BiH kroz financiranje značajnih projekata u obrazovanju, zdravstvu i kulturi, ističući povećanje sredstava i broja stipendija. Također je naglašena važnost infrastrukturne povezanosti kroz Koridor Vc i Jadransko-jonski koridor, kao i energetske suradnje kroz projekt Južne plinske interkonekcije. Plenković je ponovio podršku EU integracijama BiH, ističući da proširenje ostaje strateški interes Unije, te je komentirao utjecaj globalnih događaja poput ruske agresije na Ukrajinu i predstojećih izbora u SAD-u i Hrvatskoj na stabilnost regije.

04.09.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sarajevo, Mostar, Europska unija, SAD
Teme:	Međudržavni odnosi, EU integracije, Hrvati u BiH, Infrastruktura, Energetska sigurnost, Politička stabilnost
Izdvojeni datumi:	2024-10-06T00:00:00Z, 2023-06-01T00:00:00Z
Datum:	4.9.2024. 0:00:00
Kategorije:	Međudržavni odnosi, EU integracije, Hrvati u BiH, Infrastruktura, Energetska sigurnost, Politička stabilnost
	Andrej Plenković, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Vlada RH, Europski put, Hrvati u BiH, infrastruktura, energetska suradnja, Dragan Čović, HDZ BiH, Borjana Krišto, Ursula von der Leyen

BiH ostaje prioritet Hrvatske i u trećem mandatu naše Vlade

U povodu radog posjeta Bosni i Hercegovini, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je intervju za Večernji list BiH.

Ovo je ujedno i Vaš prvi dolazak u radni posjet BiH nakon imenovanja nove Vlade Republike Hrvatske. Što očekujete, posebno u kontekstu međudržavnih odnosa?

Dolazak u Sarajevo i Mostar prvi je inozemni radni posjet u trećem mandatu naše Vlade, što je jasna poruka da Bosna i Hercegovina ostaje vodeći hrvatski prioritet na međunarodnom planu. Dolazimo kao prijatelji i saveznici koji žele nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, rješavati otvorena pitanja i podupirati daljnji europski put BiH. Temeljni princip naše politike ostaje isti: Pomažemo Hrvatima, a istovremeno podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH. U Sarajevu ću se sastati s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto te raspraviti o svim bilateralnim i europskim temama, dok ćemo s izaslanstvom Parlamentarne skupštine BiH razmotriti izazove u reformskoj agendi s ciljem daljnjeg napretka na europskom putu. Posljednji put bili smo u zajedničkom posjetu zajedno s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Rutteom, nakon kojeg je uslijedilo pozitivno izvješće Komisije o otvaranju pregovora te u konačnici i odluka Europskog vijeća. Nakon što smo se zajednički izborili za povijesno otvaranje pristupnih pregovora, uz predani rad Vijeća ministara i svih političkih aktera u BiH, sada treba iskoristiti povoljan trenutak za daljnji iskorak na europskom putu. U tome će BiH uvijek imati punu potporu Hrvatske. Zato je važno u razdoblju nakon lokalnih izbora ubrzati reformske procese, graditi skladne odnose između triju konstitutivnih naroda i jačati politički dijalog među političkim strankama. Pritom je nužno provesti i izmjene izbornog zakonodavstva, kojim će se osigurati puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.

U Mostaru ćemo uručiti ugovore Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Posjetit ćemo Sveučilište u Mostaru, Sveučilišnu kliničku bolnicu i obići gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, što su tri strateške institucije za Hrvate u BiH, koje snažno i kontinuirano podupire naša Vlada. U kontekstu priprema za lokalne izbore koji se održavaju 6. listopada, važna nam je i suradnja sa sestrinskom strankom HDZ-om BiH, kao stožernom strankom hrvatskog naroda u BiH.

Dolazite na otvaranje najvećeg mosta na koridoru Vc, mosta Hercegovina. Što za Hrvatsku znači i ovo, ali i ostala prometna povezivanja s BiH?

Odazvao sam se pozivu da prisustvujem svečanosti u povodu otvaranja mosta Hercegovina i dionice Počitelj-Zvirovići, što je važan dan za sve građane BiH, kojima će se olakšati i ubrzati cestovni promet na tom području. To je i dio ulaganja u povezivanje na Koridoru Vc, što je u strateškom interesu i Hrvatske i BiH.

Pred nama je suradnja oko realizacije i drugih prometnih pravaca, poput Jadransko-jonskog koridora, kako bismo omogućili ovom dijelu Europe integriranost u transeuropske prometne mreže. Brojni infrastrukturni projekti, poput mosta Svilaj i mosta Gradiška važni su za unaprjeđivanje prometne povezanosti Hrvatske i BiH, ali i približavanje naših naroda i gospodarstava. Raduje me da je u prvih pet mjeseci 2024. robna razmjena Hrvatske i BiH iznosila čak 1,6 milijardi eura, što je povećanje od 11,4% u odnosu na prošlu godinu. U kontekstu energetske suradnje ističem projekt Južne plinske interkonekcije, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju opskrbe plinom u BiH, kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH. Pritom podupiremo rješenje u kojem bi Hrvati u BiH imali adekvatnu ulogu, budući da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje većinski žive Hrvati u BiH. Kapitalizirajući stratešku odluku o gradnji LNG terminala na Krku udvostručujemo njegove kapacitete kako bi Hrvatska bila regionalno energetsko čvorište i time omogućila distribuciju plina u susjedne zemlje, što je i u interesu BiH.

U Mostaru će ovoga tjedna biti potpisivanje ugovora za korisnike pomoći koju je Vlada RH dodijelila za više stotina projekata Hrvata iz svih krajeva BiH. Financijska podrška je iz godine u godinu sve veća, posebice za projekte od značaja za Hrvate u BiH kao šti su bolnica, Sveučilište… Hoće li Vlada RH nastaviti i tako jačati podršku i vezu sa svojim sunarodnjacima u BiH?

U protekla dva mandata, naša Vlada pruža sustavnu i kontinuiranu potporu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. U tom razdoblju uloženo je više od 260 milijuna eura, a u 2024. očekujemo da ćemo realizirati još 75 milijuna eura. Iza nas je preko tisuću realiziranih projekata koji su od interesa hrvatskog naroda u BiH, ali i napretka cijele BiH. Prije svega to se odnosi na financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i zdravstvenih projekata, ulaganja u poljoprivredu i u druga područja. Ulažemo u bolnice, domove zdravlja, dječje vrtiće, igrališta, škole, studentske i učeničke domove, ceste, komunalnu infrastrukturu, kao i knjižnice, muzeje, galerije, centre za kulturu… Danas se osigurava 1.500 stipendija za mlade, za razliku od prije osam godina kada ih je bilo 200. Nastavit ćemo i u našem 3. mandatu povećavati financijsku potporu radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Na tom tragu je i sutrašnja dodjela 200 ugovora u Mostaru vrijednih 6,5 milijuna eura. Pritom, izrazito cijenimo suradnju s Katoličkom crkvom i udrugama koje čuvaju identitet hrvatskog naroda u BiH.

Koji su prioriteti nove hrvatske Vlade kada je u pitanju pozicija bh. Hrvata?

Skrb o Hrvatima u BiH trajna je zadaća naše Vlade pa će tako biti i u trećem mandatu. Snažno ćemo se zalagati za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, što u prvom redu podrazumijeva njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH. Nužno je postići konsenzus među političkim strankama i akterima u BiH kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda, što grubo narušava povjerenje i suradnju među konstitutivnim narodima u BiH i negativno utječe na reformske procese u cjelini. Potrebno je nastaviti raditi na jačanju političkog dijaloga Hrvata i Bošnjaka te vjerujemo da će se sljedeći izborni ciklus održati prema pravičnijem izbornom sustavu koji jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda. To kontinuirano naglašavamo kao ključan preduvjet za stabilnost zemlje, njezinu funkcionalnost, ali i za dugoročno kvalitetne odnose BiH i Hrvatske. U zalaganju za prava i interese Hrvata u BiH ostvarujemo izvrsnu suradnju s Draganom Čovićem i Hrvatskim narodnom saborom BiH. Položaj Hrvata nakon posljednjih izbora je poboljšan. Hrvati imaju mjesto predsjedateljice Vijeća ministara BiH, predsjednice Federacije BiH, a ravnopravno i legitimno su zastupljeni u okviru federalne Vlade i Vijeća ministara te na drugim razinama. No, potrebno je dugoročno zaštititi Hrvate kao konstitutivan narod, kojem se ne smiju oduzimati Ustavom zagarantirana prava.

Još se čeka uspostava nove Europske komisije. Koliko će nova kadrovska križaljka i odnos snaga u Bruxellesu utjecati na europski put BiH?

Zahvaljujući pobjedi naše političke obitelji Europske pučke stranke, i u idućem mandatu Europsku komisiju će predvoditi Ursula von der Leyen, s kojom smo uspostavili izvrsnu suradnju u nizu pitanja, uključujući i europski put BiH. Ono što je sigurno je da će proširenje ostati visoko na agendi EU-a, što je naš strateški interes za koji se ustrajno zalažemo. Ruska agresija na Ukrajinu ponovno je usmjerila pažnju europskih lidera na važnost proširenja EU-a za ukupnu stabilnost i sigurnost cijelog europskog kontinenta. Upravo je na to Hrvatska ukazivala u proteklim godinama, osobito tijekom našeg predsjedanja Vijećem EU-a. To nikako ne znači da geopolitički poticaj proširenju znači fokus samo na nove države u procesu, poput Ukrajine, nego i novi zamah za države jugoistoka Europe. Hrvatska je bila i ostaje najveći zagovornik europskog puta BiH. Učinjeni su ogromni pomaci, BIH je u zadnjih par godina postigla ključne ciljeve u pristupnom procesu, konačno otvorivši pregovore s Unijom. Sada mora nastaviti taj pozitivni smjer i predanost ispunjenju potrebnih kriterija. Uvjeren sam da će neovisno o odnosu snaga i političkim promjenama, države članice pozitivno ocijeniti svaki napredak BIH u ispunjavanju poznatih koraka u sklopu pristupnog procesa.

Regionalni odnosi prilično su dinamični. Svako malo imamo nove tenzije između Beograda i Zagreba pa nekada to uključuje i Sarajevo, Podgoricu, Prištinu... Je li ovaj prostor sigurnosno ugrožen i u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu?

Podupiremo put jugoistočne Europe prema članstvu u EU, jer stabilnost i prosperitet regije koriste i Hrvatskoj i cijeloj Europi. Stoga je naša ključna poruka zemljama u susjedstvu da nastave s reformama i ispunjavanjem uvjeta iz integracijskog procesa. Međutim, oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima, međusobnom poštovanju i poštovanju europskih vrijednosti. Na tome ćemo inzistirati, jer je to temeljno načelo pristupnog procesa.

Globalna sigurnosna arhitektura ozbiljno je pogođena ruskom agresijom na Ukrajinu. Dopuštanje Rusiji da potkopava Povelju UN-a, međunarodno pravo i suverenitet države, jednako potkopava ova načela diljem svijeta. Zato je važno da ostanemo čvrsti i jedinstveni u potpori Ukrajini. S agresorskim ratom Rusije geopolitika je stavljena u prvi plan, a usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a mora se uzeti u obzir u procesu pristupanja. Ruski utjecaj na države jugoistoka Europe najbolje će se minimizirati kroz njihovo što brže približavanje EU, za što i same snose odgovornost.

Najesen nas očekuje predsjednički izbori u SAD-u, ali i Hrvatskoj. Hoće li i kakve posljedice oni imati na BiH u kojoj se također održavaju lokalni izbori?

Predstojeći predsjednički izbori u SAD-u bit će pažljivo praćeni u cijelom svijetu. SAD su dugi niz godina bile ključni međunarodni akter u stabilizaciji jugoistoka Europe, uključujući i BiH, a očekujemo da će se isto nastaviti i u narednom razdoblju neovisno o ishodu američkih predsjedničkih izbora. Hrvatska će nastaviti suradnju sa SAD-om, Europskom unijom i ostalim međunarodnim partnerima kako bi osigurala da BiH ostane čvrsto na putu euroatlantskih integracija, kao i da svi akteri u međunarodnoj zajednici pridonesu postizanju jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH.
Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj nadstranački kandidat kojeg HDZ podupire je Dragan Primorac, ugledni znanstvenik i sveučilišni profesor, bivši ministar obrazovanja, političar koji je predvodio listu HDZ-a u XI. izbornoj jedinici 2007. godine te je itekako prepoznat među hrvatskim narodom u BiH. On će biti predsjednik koji će poštivati Ustav i vladavinu prava, čvrsto pozicionirati Hrvatsku u krug zapadnih demokracija te voditi civilizirani dijalog na političkoj sceni. Primorac ima brojne međunarodne kontakte, uključujući i u SAD-u, i sigurno će pomoći Hrvatima u BiH i biti njihov snažan zagovornik.
Zahvaljujem Draganu Čoviću i HDZ-u BiH, kao i strankama u okviru HNS-a BiH na angažmanu i potpori koju su dali HDZ-u na parlamentarnim i europskim izborima, a izrazito cijenimo i podršku koju su izrazili Draganu Primorcu. Nastavit ćemo raditi na daljnjem napretku BiH na europskom putu i na postizanju pune ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim razinama, surađujući s međunarodnim saveznicima.

Hoće li i kada biti održana zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH i što bi novo mogla donijeti?

Zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH održana u lipnju 2023. bila je od velike koriste za jačanje bilateralnih odnosa, ali i međusobnog povjerenja i razumijevanja. Napomenuo bih da se u sklopu posjeta Sarajevu i Mostaru, održava i prvi sastanak Zajedničkog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora o europskom partnerstvu između Hrvatske i BiH, što je jedan od pokazatelja naše privrženosti u pomaganju susjednoj BiH na europskom putu. Kontinuirano razgovaram s Borjanom Krišto o nizu pitanja te ćemo vjerujem i u našem trećem mandatu biti spremni za još jednu zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara na kojoj ćemo rekapitulirati što je ostvareno od posljednje sjednice te staviti na stol sve teme od zajedničkog interesa.

Izvor: Večernji list

BiH ostaje prioritet Hrvatske i u trećem mandatu naše Vlade

U povodu radog posjeta Bosni i Hercegovini, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je intervju za Večernji list BiH.

Više sličnih tema

Nove obavijesti