Vlada

Plenković u Vijeću EU: Hrvatska neće dopustiti odustajanje od načela ravnopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH

Hrvatski premijer Andrej Plenković nakon posjeta Bosni i Hercegovini izvijestio je Vijeće EU o stanju u zemlji, naglašavajući potrebu za očuvanjem ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i potporu europskom putu BiH. Istaknuo je važnost izmjena izbornog zakona za legitimno predstavljanje Hrvata te odbacio kritike o propustima Vlade RH. Hrvatska podržava suverenitet BiH i Daytonski sporazum, protiveći se separatizmu i unitarizmu. Plenković je naglasio da Hrvatska neće dopustiti odustajanje od načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda i najavio nastavak potpore Hrvatima u BiH.

18.12.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Europska unija, Sjedinjene Američke Države, SARAJevo, Mostar, Bruxelles
Teme:	Vanjska politika, Međunarodni odnosi, Izborno zakonodavstvo, Ustavne reforme, Stabilnost regije
Izdvojeni datumi:	2021-12-18T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2006-01-01T00:00:00Z, 2010-01-01T00:00:00Z, 2018-01-01T00:00:00Z, 2021-06-14T00:00:00Z
Datum:	18.12.2021. 0:00:00
Kategorije:	Vanjska politika, Međunarodni odnosi, Izborno zakonodavstvo, Ustavne reforme, Stabilnost regije
	Andrej Plenković, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Vijeće EU, izborna reforma, Daytonski sporazum, konstitutivni narodi, ravnopravnost, legitimno predstavljanje, Zoran Milanović, Christian Schmidt, HNS BiH, Schengen

Hrvatska neće dopustiti da se u BiH odustane od načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda

Dva dana nakon posjeta hrvatski premijer Andrej Plenković je prve dojmove o Bosni i Hercegovini prenio kolegama na Vijeću Europske unije. O stanju u ovoj zemlji opterećenom dvjema krizama, povlačenjem srpskih predstavnika iz državnih institucija i pokušajem prijenosa nadležnosti s BiH na entitete, te bošnjačkim bojkotom izborne reforme, je izvijestio i predsjednika Vijeća EU Charlesa Michela i ostale kolege na vrhu unije. Zatražio je da na sljedećoj sjednici stanje u Bosni i Hercegovini bude zasebna tema. Njegovi su dojmovi o posjeti Bosni i Hercegovini općenito dobri, a posebno je ohrabren nakon susreta s prdstavnicima crkava i vjerskih zajednica koje također vidi dijelom rješenja problema u zemlji nakon posljednjih napetosti koje u svijet šalju sliku o BiH kao zemlji pred kojom je eskalacija i mogući konflikti. On vjeruje kako će se nastaviti razgovori o izbornoj reformi te da će se predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije nastaviti angažirati unatoč iznimno odbojnome stavu bošnjačkih političara posljednjih dana. Hrvatska u tome kontekstu ističe posebno značenje Daytonskog mirovnog sporazuma čije se temeeljne odredbe ne mogu mijenjati. Za Plenkovića su ohrabrujuće poruke zajedništva Hrvatskog narodnog sabora koji inzistira na očuvanju konstitutivnih naroda i legitimnog predstavljanja.

Večernji list: Kakve dojmove nosite nakon prvog posjeta Bosni i Hercegovini od 2016. godine?

Zadovoljan sam posjetom Bosni i Hercegovini i sadržajnim razgovorima s predsjedavajućim Vijećem ministara, predsjedateljima i zamjenicima Doma naroda i Zastupničkog doma, predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH te s vjerskim vođama. Poslali smo jasnu poruku uvažavanja BiH i njenih institucija, kao naše prijateljske i susjedne države, s kojom želimo rješavati otvorena pitanja, jačati gospodarsku suradnju i pomoći joj na europskom putu. Unatoč pandemiji, trgovinska razmjena premašit će 2 milijarde eura, a uspješni projekti izgradnje mostova Svilaj i Gradiška, a vjerujemo uskoro i kod Brčkog, povezuju naše dvije zemlje. Stoga smo dogovorili i održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Zagrebu iduće godine, kao i održavanje velikog gospodarskog foruma kako bismo podigli gospodarsku suradnju i ulaganja na znatno višu razinu. Hrvatska i Bosna i Hercegovina upućene su jedna na drugu, i tako će biti i u budućnosti.

Nakon svih vođenih razgovora, moj dojam je da se osjeća napetost, koja je po mom dubokom uvjerenju rješiva uz volju političkih aktera. Jasno smo ukazali na važnost promjena Izbornog zakona koje trebaju osigurati ravnopravnost i legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH. Neodrživ je i nepravedan model u kojem jedan narod može drugome birati člana Predsjedništva BiH, jer krši temeljno demokratsko načelo legitimne zastupljenosti. Ta činjenica nepotrebno koči zemlju, koja bez sinergije i kohezije sva tri naroda ne može ići naprijed, što nikome nije u interesu. Rekao sam i predstavnicima različitih stranaka u Domu narodu i Zastupničkom domu: Hrvatska vam u tom procesu želi konstruktivno pomoći, a na vama je, kao izabranim političarima da učinite i određene geste radi unaprjeđenja Izbornog zakona. Pritom sam posebno mislio na geste prema Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu. Pravedne izmjene korisne su za funkcionalnost cijele BiH i za skladne odnose među sva tri naroda. Za jednakopravnost hrvatskog naroda zalažemo se jednako i u Hrvatskoj, i u BiH i u svim međunarodnim forumima. To je legitiman strateški interes Hrvatske da susjedna BiH bude stabilna, funkcionalna i napreduje prema EU, a preduvjet za to je i legitimna zastupljenost Hrvata u BiH kako bi se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani dobro osjećali u svojoj domovini.

Večernji list: Kako komentirate kritike predsjednika Republike o ''propustima'' Vlade RH u postupku donošenja Zaključaka Vijeća EU-a? Štiti li tekst zaključaka Vijeća EV dovoljno Hrvate u BIH?

Radi se o zlonamjernim i po hrvatske interese štetnim insinuacijama Milanovića da je Hrvatska podržala tekst koji navodno ne jamči prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu. Upravo suprotno. Na inicijativu Hrvatske, u tekstu zaključka se izričito navodi Daytonski sporazum, koji počiva na načelu tri konstitutivna naroda, a uvrštena je i provedba ograničene ustavne reforme te izborne reforme s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije i nejednakosti. Pritom se ističe važnost provedbe relevantnih odluka Ustavnog suda BiH, što uključuje i presudu u slučaju Ljubić, čijom se provedbom ostvaruje legitimna predstavljenost Hrvata. Zaključci o proširenju doneseni su nakon pune dvije godine, što je pozitivan signal za BiH. Riječ je o velikom dokumentu koji se odnosi na BiH, ali i niz drugih zemalja. Sve navedeno u zaključcima Vijeća EU iskorak je u odnosu na ranije tekstove, kao i od zajedničke izjave na sastanku na vrhu NATO-a, 14. lipnja 2021., na kojemu je sudjelovao Milanović, i u kojoj se također izrijekom ne spominju prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Ako je ta izjava, koju je predsjednik Republike tada podržao, dobra odnosno ''sjajna'', kako je tada izjavio, onda ovi zaključci mogu biti samo bolji jer idu više koraka dalje. Stoga su kvalifikacije o propustu zlonamjerne i odraz nedovoljnog razumijevanja pregovaračkih procesa u usuglašavanju ovakvih zaključaka Vijeća EU.

Večernji list: Što mislite o stavu predsjednika Milanovića koji implicira da je Hrvatska trebala blokirati zaključke?

Mislim da takvim izjavama šteti ponajprije Hrvatima u BiH i oslabljuje pregovaračku poziciju političkim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH. Velika je i primjetna razlika u pristupu kojeg zauzima Vlada i u odgovornosti prema zemlji. Za razliku od Milanovića, nastojimo voditi mudru i razboritu politiku koja će pomoći Hrvatima u BiH u ovim zahtjevnim okolnostima. U slučaju blokade, zaključci bi se mogli objaviti u formi zaključka predsjedavajućeg Vijeća, koji bi onda sadržajem mogli biti drugačiji i nepovoljniji od usvojenih. Uostalom, Milanović nije blokirao zaključak pri zajedničkoj izjavi na sastanku na vrhu NATO-a (nema spomena konstitutivnosti), niti bi blokiranje zaključaka ičemu pridonijelo, čega je on tada bio očito svjestan.

Večernji list: Jeste li temu onda podigli na razinu Europskog vijeća i razgovarali s čelnicima vlada drugih zemalja u Bruxellesu? Kriza u BiH perpetuira se od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a suština se svodi na pokušaje revizije odredaba ovoga dokumenta, te sukobljavanja dvaju koncepata secesionizma i unitarizma?

Zahvaljujući ponajprije hrvatskoj Vladi i diplomaciji, BiH je tema diplomatskih rasprava na razini EU-a. U dijelu rasprave na Europskom vijeću otvorio sam temu aktualne situacije u BiH te izvijestio kolege o svom posjetu Sarajevu i Mostaru ovog tjedna. Zatražio sam od predsjednika Charlesa Michela da se BiH unese kao posebna točka dnevnog reda na jednom od idućih sastanaka Vijeća. Jasno sam rekao kolegama na Europskom vijeću: Hrvatska neće dopustiti da se u BiH odustane od načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Na Vijeću sam cjelovito objasnio cijeli kontekst događanja u BiH od 1990-ih i potpisivanja Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma do danas, kao i situaciju u kojoj se već u tri izborna ciklusa 2006., 2010. te 2018. događa isti scenarij po kojem brojniji konstitutivni narod, Bošnjaci, nadglasavaju najmalobrojniji konstitutivni narod, Hrvate, te im biraju predstavnike koji nemaju podršku birača iz redova hrvatskog naroda u BiH.

Pritom sam jasno podcrtao – Hrvatska podupire suverenost i cjelovitost BiH, kao i koncept BiH dogovoren u Daytonu: jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda. No, izborna anomalija, koja od 2006. dovodi Hrvate u neravnopravan položaj, izigravanje je dogovorenih načela u Daytonskom sporazumu. Ni na jednom međunarodnom forumu nije dogovoreno da će se odstupiti od toga i omogućiti majorizaciju Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Naišli smo na razumijevanje brojnih lidera za našu poziciju i nastavit ćemo razgovore. Položaj Hrvata u BiH i stabilnost čitave BiH od vitalnog su interesa za Hrvatsku, jedine države članice EU-a koja s BiH graniči.

Večernji list: Posljednju krizu nakon odluka vlasti RS-a različito se doživljava u BiH, od toga da to Banja Luka radi s ciljem secesionizma, a oni pak tvrde s ciljem obrane Daytona. Što je po vama posrijedi i što vi zagovarate?

Hrvatska je odlučno protiv separatizma u BiH, ali i protiv svakog unitarizma, odnosno centralizma. Daytonski sporazum, makar je daleko od savršenog, svojim temeljnim odredbama onemogućava te dvije, međusobno oprečne tendencije. Naš stav je inzistiranje na ustavnim stupovima na kojima počiva BiH, a to je poštivanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih. Moramo biti jasni u tumačenju sadržaja Daytona i ocjenjivanju rasprava o njemu.

Večernji list: Ljudi u BiH strahuju od raznih vrsta prijetnji i poruka ponajprije političara poput naoružavanja ljudi, podjeli na patriote i neprijatelje, agresore, zazivanja strane intervencije. Nalazi li se BiH pred eskalacijom, sukobom, ratom?

Došao sam u BiH s tri jasne poruke. Prva je poruka prijateljstva, partnerstva, suradnje i podrške BiH. Snažnijeg i većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini Europske unije BiH od Hrvatske - nema. Druga je poruka političkim i društvenim akterima: Smirimo tenzije i napetosti. Treća poruka je istinska želja da se učine potrebni ustupci i iskoraci oko Izbornog zakona kako bi cijela zemlja mogla biti funkcionalna i ići naprijed, što će značajno relaksirati političke napetosti, našu bilateralnu suradnju te ubrzati europski put BiH.

Vodio sam sadržajne razgovore s vjerskim vođama reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom i Vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. Oni su iz svoje perspektive iznijeli viđenje aktualne situacije i poslali jasnu poruku zalaganja za mir, stabilnost, sigurnost BiH i potrebu što skorijeg dogovora o promjenama kako bi se sva tri naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini osjećali dobro. Umjesto puta zaoštravanja, preglasavanja, separatizma ili unitarizma, mi ćemo se nastaviti zalagati za konstruktivno rješenje na korist čitave BiH i za uređenje odnosa u kojima će svima biti zajamčena jednaka prava. To će omogućiti i funkcionalni rad institucija te provedbu gospodarskih i socijalnih reformi za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU, te ujedno i poboljšanje života svih građana u BiH. Ne želimo da BiH bude u posljednjem vagonu u vlaku zemalja jugoistoka Europe na putu prema EU. Jedino euroatlantski put vodi BiH do trajne stabilnosti i sigurnosti.

Večernji list: S dolaskom njemačkog dužnosnika Christiana Schmidta očekivao se zaokret da će biti manje pristran prema procesima u BiH, no izvještaj UN-u kojega su očito pisali ljudi iz ureda koji su ostali od ranije nastavilo se stereotipno predstavljati Srbe, a onda i Hrvate predstavljati kao bad guys. Je li to moguće mijenjati?

Christian Schmidt, kojeg osobno poznajem i cijenim, iskusni je političar koji želi dobro BiH. Mislim da je dobro upoznat s tamošnjom situacijom, uključujući i pitanje položaja, problema i legitimnih težnji Hrvata u BiH. S druge strane, u nizu međunarodnih dokumenata, poput ovog kojeg ističete u vašem pitanju, i dalje imamo paušalne ocjene, pogrešne stereotipe, opasne predrasude i dubinsko nerazumijevanja svih specifičnosti BiH kao zemlje tri konstitutivna naroda. On je još na početku svog mandata i siguran sam da će Schmidt s vremenom još dublje proniknuti u teme i probleme BiH i pridonijeti stabilizaciji stanja i donošenju korisnih promjena za čitavu BiH.

Večernji list: Što očekujete od izborne reforme i kako komentirate optužbe bošnjačke strane da zahtjevi Hrvata za legitimnim predstavljanjem u kolektivnim institucijama države predstavlja anticivilizacijski prijedlog?!

Izaslanici SAD-a i EU-a nisu tu da postignu cijeli dogovor, nego da daju doprinos i pomognu razgovorima koji se vode među političarima u BiH. Ima još vremena za dogovor, siguran sam da su i predstavnici SAD-a i EU-a zainteresirani da do dogovora dođe. Nastavit ćemo poticati na ostvarivanje političkog konsenzusa koji bi u budućnosti omogućio kvalitetno funkcioniranje Bosne i Hercegovine i kvalitetan izborni proces. Moj posjet BiH tempiran je ususret nastavku razgovora kako bih poslao poruku svima u BiH da je Hrvatska prijatelj BiH i da želimo pomoći u donošenju dobrog, pravičnog i korisnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu, u kojem će Hrvati biti jednakopravni konstitutivni narod. To je sidro naše vanjskopolitičkih aktivnosti, naša obveza kao supotpisnika Daytonsko-pariškog sporazuma i na tome ćemo ustrajati.

Večernji list: Zašto ste u Mostaru tako snažno naglasili zajedništvo HNS-a BiH?

Imamo izvrsnu suradnju i redovitu komunikaciju s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH te strankama s hrvatskim predznakom u okviru HNS-a BiH. Drago mi je da postoji čvrst i kohezivan pristup svih hrvatskih stranaka. Njihov zajednički nastup potvrđuje da hrvatski narod u BiH, bez obzira na razlike u političkoj i stranačkoj pripadnosti, želi konačno imati zajamčeno pravo na svoje legitimne predstavnike u najvišim institucijama BiH. BiH ne može ići prema naprijed ako se sva tri naroda u njoj ne osjećaju dobro. To sam kazao i prigodom svih susreta u Sarajevu i Mostaru.

Ostanak i prosperitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini naš je strateški prioritet. Za iduću godinu udvostručili smo proračun Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH koji vodi Zvonko Milas, čime ćemo realizirati dodatna ulaganja u niz projekata za jačanje kulturne, obrazovne i gospodarske suradnje s Hrvatima u BiH. Podupirat ćemo strateške institucije Hrvata u BiH: Sveučilišnu kliničku bolnicu, Sveučilište u Mostaru i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te surađivati s institucijama hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH na projektima od posebnog značaja za Hrvate.

Večernji list: U BiH ste razgovarali i o Schengenu. Znači li njegovo zaživljavanje da će Hrvati s dvije strane granice biti još snažnije podijeljeni?

Moj stav je jasan i još jednom sam ga ponovio u Sarajevu i Mostaru: Hrvatska neće podizati žicu i zidove na granici s BiH. Ta granica nas spaja i tako će ostati i nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Ali zao je izrazito važna suradnja naših policija i svih nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije. Ulazak u Schengen nije samo privilegija i ogromna pogodnost, nego i velika obveza za Hrvatsku. Naša državna granica s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postat će vanjska granica Schengena, njegova prva crta. Zbog toga će učinkovit, odgovoran i temeljit nadzor te granice biti stalna zadaća hrvatske granične policije. Dogovorili smo u Sarajevu nastavak razgovora o mogućoj promjeni kategorija pojedinih graničnih prijelaza i olakšavanju prometa ljudi i ruba, u skladu s EU propisima. Što bolja bude naša suradnja u sigurnosnim i migracijskim pitanjima, to će Hrvati i svi drugi građani BiH biti povezaniji i bliži Hrvatskoj i nakon ulaska u Schengen.

Izvor: Večernji list/Vlada

Razgovarao: Zoran Krešić

Hrvatska neće dopustiti da se u BiH odustane od načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda

Više sličnih tema

Nove obavijesti