Vlada

Primorac: Revidirane makroekonomske prognoze za 2024., podignuta očekivana stopa rasta BDP-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac objavio je revidirane makroekonomske prognoze za 2024. godinu. Očekivani rast BDP-a podignut je na 3,5%, dok je stopa inflacije zadržana na 3,1%. Deficit konsolidirane opće države projiciran je na 2,6% BDP-a, a javni dug na 59,2%. Ministar je istaknuo kako se nastavlja politika smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u te da će on pasti ispod 60%, što je važno za ispunjavanje kriterija iz Maastrichta. Unatoč blagom povećanju deficita, Primorac je naglasio da su prognoze u skladu s očekivanjima s obzirom na snažniji rast hrvatskog gospodarstva u usporedbi s EU. Osvrnuo se i na inflaciju, ističući trend smanjenja te naglašavajući kako ne vidi potrebu za drastičnim intervencionističkim mjerama.

29.05.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Makroekonomija, Fiskalna politika, Gospodarski rast, Inflacija
Izdvojeni datumi:	2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	29.5.2024. 0:00:00
Kategorije:	Makroekonomija, Fiskalna politika, Gospodarski rast, Inflacija
	Marko Primorac, Hrvatska, BDP, rast, prognoza, inflacija, javni dug, deficit, Vlada

Primorac: Revidirane makroekonomske prognoze za 2024., podignuta očekivana stopa rasta BDP-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac kazao je danas nakon sjednice Vlade kako je Ministarstvo financija revidiralo svoje makroekonomske prognoze za ovu godinu, podignuvši očekivanu stopu rasta BDP-a, ali i deficita i udjela javnog duga u BDP-u.

"Mi sad projiciramo na razini 2024. godine rast od 3,5 posto, stopu inflacije na 3,1 posto, u smislu fiskalnih pokazatelja deficit konsolidirane opće države na razini 2,6 posto i javni dug na razini 59,2 posto", rekao je, navodeći kako nastavljaju politiku smanjivanja relativnog udjela javnog duga u BDP-u, te da su uvjereni kako će on ove godine pasti ispod razine od 60 posto, što je važno s obzirom na potrebu ispunjavanja kriterija iz Maastrichta i pridržavanja fiskalnih kriterija.

Ministarstvo financija je u svojim revidiranim prognozama podiglo stopu gospodarskog rasta za 2024. s 2,8 posto koliko je predviđeno ovogodišnjim proračunom na 3,5 posto, dok je deficit konsolidirane opće države sada projiciran na razini od 2,6 posto BDP-a, za razliku od prijašnjih 1,9 posto BDP-a, a javni dug je projiciran na razini 59,2 posto, što je rast u odnosu na ranije procijenjenih 58 posto.

Prognoza stope inflacije zadržana je na istoj razini od 3,1 posto kao i prilikom donošenja proračuna za ovu godinu.

Na novinarski upit planiraju li se nove mjere radi suzbijanja inflacije, Primorac je podsjetio na prognoze Europske komisije o ovogodišnjem rasta gospodarstva Europske unije od 1 posto, eurozone od 0,8 posto, a hrvatskog gospodarstva od 3,3 posto, te je pojasnio da u situaciji kad bilježimo višestruko veći gospodarski rast nego u Europskoj uniji, odnosno čak četiri puta veći gospodarski rast od prosjeka, do kojeg dolazi dominantno zbog potrošnje kućanstava i investicija, to znači da se generira i određena potražnja, a što je potražnja na tržištu veća, to je i inflacija tvrdoglavija.

"Govorio bih neistinu kada bih rekao da smo zadovoljni sa stopom inflacije od 3,1 posto. Mi smo zadovoljni s njezinim trendom, odnosno činjenicom kako će u ovoj godini ta inflacija pasti na 3,1 posto, a iduće se smanjiti na željene razine od nešto više od 2 posto. Međutim, ta stopa inflacije je daleko manje zabrinjavajuća od onih stopa kojima smo svjedočili u studenome preklani, kada su bile dvoznamenkaste. Ovo je dovoljno zabrinjavajuće da mi tu situaciju pratimo, ali ne toliko da su potrebne neke snažne intervencionističke mjere u smislu zamrzavanja cijena i slično", pojasnio je Primorac.

Osvrnuvši se na rast BDP-a u prvom kvartalu za 3,9 posto, kazao je kako bi struktura rasta BDP-a bila puno bolja kada bi u većoj mjeri ovisila o neto izvozu, međutim, činjenica je da su ovo stope rasta koje su prilično značajne.

"Sve se države u svijetu bore s gospodarskim rastom koji je u izazovnim makroekonomskim i geopolitičkim okolnostima doveden u pitanje. Mi smo do prije nekoliko mjeseci očekivali za ovu godinu kako će veliki dio Europske unije završiti u tehničkoj recesiji, no to se ipak nije dogodilo. Naravno da bismo bili sretni da je veći doprinos neto izvoza, ali je činjenica da je u našim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima stopa gospodarskog rasta bila dovedena u pitanje, pa se ne može očekivati da iz tih država postoji potražnja koju bi zadovoljavao hrvatski izvoz", zaključio je ministar Primorac.

Izvor: HINA/Vlada

Više sličnih tema

27.06.2016 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

05.06.2026 16:20 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Predstavljene izmjene zakona o deforestaciji i pravilnika o otpadu te najavljena ulaganja u vodnokomunalno gospodarstvo i projekte obrana od poplava

05.06.2026 14:35 | Šibensko-kninska policija