Vlada

Primorac: Gospodarstvo bilježi značajan rast, ubrzano hvatamo korak s prosjekom EU; Hrvatska bi početkom 2026. mogla ući u OECD

Ministar financija Marko Primorac izjavio je da hrvatsko gospodarstvo od 2021. godine bilježi značajne stope rasta, čime ubrzano sustiže prosjek Europske unije. Očekuje se da će ove godine rast iznositi 3,6%, a javni dug smanjiti na 57,4% BDP-a, uz deficit od 2-2,1%, čime Hrvatska prvi put ulazi u Maastrichtske kriterije. Unatoč dobrim pokazateljima, inflacija (očekivanih 2,9-3%) i dalje predstavlja glavni problem. Primorac je najavio i mogućnost ulaska Hrvatske u OECD početkom 2026. godine, ali je naglasio da značajnija porezna rasterećenja nisu izgledna u ovakvim fiskalno povoljnim godinama.

18.12.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija
Teme:	Makroekonomija, Državne financije, Međunarodne ekonomske organizacije, Ekonomska politika
Izdvojeni datumi:	2021-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z
Datum:	18.12.2024. 0:00:00
Kategorije:	Makroekonomija, Državne financije, Međunarodne ekonomske organizacije, Ekonomska politika
	Marko Primorac, gospodarstvo, rast, Hrvatska, EU, OECD, inflacija, javni dug, BDP, porezi

Primorac: Od 2021. gospodarstvo bilježi značajne stope rasta, ubrzano hvatamo korak s prosjekom Europske unije

U emisiji "A sada, Vlada" danas je gostovao ministar financija Marko Primorac, koji se osvrnuo na stanje hrvatskih financija, pozitivne gospodarske pokazatelje te najavio kako bi Hrvatska u OECD mogla ući već u prvom kvartalu 2026. godine. Istaknuo je kako inflacija i dalje ostaje glavni problem.

Poručio je da možemo biti zadovoljni ne samo ovom godinom, nego i razdobljem od proteklih nekoliko godina.

Relativno smo uspješno prošli kroz krize zbog pandemija, nesreća i potresa, rekao je i dodao da od 2021. hrvatsko gospodarstvo bilježi značajne stope rasta.

U ovoj godini očekujemo realnu stopu rasta od 3,6 posto. U europskom smo vrhu, kazao je.

Istaknuo je da ubrzano hvatamo korak s prosjekom Unije, a da taj put nije nimalo jednostavan niti kratak.

Pojasnio je da ako Hrvatska nastavi rast takvim stopama, a prosjek Unije se nastavi kretati stopama rasta od jedan posto, trebalo bi 11 godina da uhvatimo prosjek Unije.

To se neće dogoditi sutra ni sljedeće godine, već moramo svi zajedno naporno raditi kako bi taj cilj ostvarili, ustvrdio je Primorac.

Ministar financija je dodao kako Vlada želi nastaviti smanjivati udio javnog duga u BDP-u.

Do kraja godine javni dug će biti na razinama od 57,4 posto, a deficit opće države oko od 2 do 2,1 posto, rekao je ministar i istaknuo da se prvi put nalazimo unutar kriterija iz Maastrichta.

Isto tako, istaknuo je da Hrvatska ima povijesno visok kreditni rejting kategorije A i rekordno visoku zaposlenost. U tom smislu možemo biti zadovoljni, dodao je.

Primorac je kazao da postoje elementi kojima Vlada nije zadovoljna, a prvenstveno se radi o inflaciji.

Rekao je da Vlada očekuje prosječnu stopu inflacije na razini od 2,9 do 3 posto, a to je stopa koja je još uvijek veća od normalne stope inflacije.

Međutim, ona nije značajno veća, istaknuo je i pojasnio da bi normalna, uobičajena stopa koja bi osiguravala zaposlenost i rast, bila oko 2 posto.

Hrvatska bi već početkom 2026. mogla ući u OECD

Kada govorimo o makroekonomskim pokazateljima, tu je slika dobra, nastavio je Primorac.

Najavio je da bi Hrvatska, ako proces bude tekao glatko, već početkom 2026. mogla ući u OECD.

To su preduvjeti za stvaranje dugoročno održivog gospodarstva, zaključio je.

Govoreći o eventualnim poreznim rasterećenjima, ministar je ukazao kako ne bi bilo dobro smanjivati opterećenje kada je godina dobra.

Očekivanja značajnijeg rasterećenja u godinama kada je fiskalna pozicija dobra, to bi bila klasična zabluda, pojasnio je.

Poručio je da bi porezni sustav trebao biti što stabilniji i uvažavati makroekonomske činjenice.

To znači, pojasnio je, da se porezni sustav ne može mijenjati na način da u godini kada je fiskalna situacija dobra, napravi značajno porezno rasterećenje, a onda sljedeće godine, ako bude loša, značajno porezno optereti gospodarstvo.

O nekakvom značajnijem rasterećenju ne možemo govoriti, dodao je.

Izvor: HRT/Vlada

Više sličnih tema

31.10.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

18.07.2026 | Karlovačka policija