Vlada

Hrvatska ojačala pozicije unutar transeuropske prometne mreže

Hrvatska je revizijom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) dodatno pozicionirana na još dva europska prometna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. Uz postojeće Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav, Hrvatska je sada na ukupno četiri glavna pravca, što je čini zemljom s najvećim proširenjem mreže i, uz Njemačku, jedinom na četiri glavna pravca. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da to otvara mogućnosti za ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu, uključujući dijelove Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati. Državni tajnik Josip Bilaver naglasio je da su luke Rijeka, Split i Ploče sada 'core' luke, a zamjenica direktora Europske komisije Maja Bakran Marcich ukazala je na prilike za povlačenje EU sredstava za modernizaciju pruga, luka i cesta.

25.04.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Jadransko-jonska regija, Zapadni Balkan, Istočni Mediteran, Baltičko more, Jadransko more, Srednja Europa, EU
Teme:	Prometna politika, Infrastrukturni projekti, Europska unija, Regionalna suradnja
Izdvojeni datumi:	2030-01-01T00:00:00Z, 2024-04-24T00:00:00Z
Datum:	25.4.2024. 0:00:00
Kategorije:	Prometna politika, Infrastrukturni projekti, Europska unija, Regionalna suradnja
	TEN-T, prometna povezanost, koridor, EU fondovi, infrastruktura, Andrej Plenković, Josip Bilaver, Maja Bakran Marcich, Hrvatska, Jadransko-jonska regija, Zapadni Balkan, Istočni Mediteran, Baltičko more, Jadransko more, luke Rijeka, luke Split, luke Ploče

Hrvatska ojačala pozicije unutar transeuropske prometne mreže

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji o prometnoj povezanosti u Jadransko-jonskoj regiji - koridor zapadni Balkana-istočni Mediteran u hotelu Esplanade u Zagrebu. Istaknuo je da je revizijom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) Hrvatska dodatno pozicionirana na još dva europska prometna koridora te joj se otvaraju mogućnosti ulaganja u promet.

Taj koridor trebao bi biti operativan do 2030. godine, a omogućit će Hrvatskoj dodatno pozicioniranje u međunarodnoj prometnoj mreži i služiti kao ključna karika koja povezuje srednju Europu, preko zapadnog Balkana, s istočnim Sredozemljem.

Također, trebao bi olakšati trgovinu i ulaganja te stvoriti interesantne poslove prilike.

U srijedu je u Europskom parlamentu izglasana revizija Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) prema kojoj je Republika Hrvatska, uz dva postojeća koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav) dodatno pozicionirana na još dva: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.

Nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu

Tim izmjenama, kako je rečeno, Hrvatska ima priliku intenzivnijeg uključivanja u prometni i gospodarski sustav EU-a te se otvaraju nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Otvara se i mogućnost EU financiranja i dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te cestovne i željezničke infrastrukture u Slavoniji i Istri.

Revizijom TEN-T uredbe Hrvatska se pozicionirala na još dva europska prometna koridora, rekao je premijer Andrej Plenković.

"Na taj način smo zemlja koja je proporcionalno gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih prometnih koridora doživjela najviše promjena i to pozitivnih", istaknuo je Plenković.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver je kazao kako je uz ova dodatna dva europska pravca Hrvatska dobila najveće proširenje TEN-T mreže u odnosu na druge članice EU.

Hrvatska uz Njemačku jedina na četiri glavna pravca

Osim Njemačke, jedino se Hrvatska može pohvaliti da je na četiri velika pravca, istaknuo je Bilaver, napominjući kako su uz luku Rijeka koja je i do sada bila "core" luka, u tu kategoriju ušle luke Split i Ploče.

Svi ti pravci, kako je rekao, obuhvaćaju ulaganje u željeznicu, zračni promet, luke, morske, unutarnje plovne puteve, ceste, u sve vidove prometa i omogućavaju Hrvatskoj kao zemlji članici da povlači sredstva EU fondova za dodatnu izgradnju infrastrukture na tim pravcima te ju stavlja na međunarodnu mapu koridora. To znači da možemo očekivati dolazak velikih tereta, kako iz dalekih zemalja istoka tako i izvoz iz europskih zemalja preko Hrvatske.

Sve to omogućuje dodatan prihod za luke, željeznice i ceste te stavlja Hrvatsku uz bok najrazvijenijim zemljama EU, rekao je.

Zamjenica direktora glavne uprave za mobilnost Europske komisije Maja Bakran Marcich je istaknula kako je nakon revizije europske TEN-T mreže Hrvatska na četiri koridora, što znači da se iz instrumenta za povezivanje Europe iz kojeg je Hrvatska do sada povukla 730 milijuna eura, gotovo dva Pelješka mosta, ukazuju dodatne prilike.

Prioriteti su, kako je navela, pruge i to ne samo mađarska granica - Zagreb - Rijeka, nego i lička pruga do Splita, luke i modernizacija, digitalizacija autocesta i pruga te infrastruktura za alternativna goriva.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

19.12.2023 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Povijesna odluka za Hrvatsku – izmjenama EU Uredbe uvrštena na dva dodatna prometna koridora

19.12.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Povijesna odluka za Hrvatsku – u okviru TEN-T mreže bit će uvrštena na dva dodatna prometna koridora

25.04.2024 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Na konferenciji o prometnoj povezanosti Jadransko - jonske regije predstavljena izmijenjena Uredba kojom je Hrvatska uvrštena na ukupno 4 europska prometna koridora

27.12.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

30.06.2026 09:50 | Međimurska policija

Poziv na selekcijski postupak kandidatima/kandidatkinjama za upis u program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2026./2027. godini

30.06.2026 09:10 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Poziv na selekcijski postupak kandidatima/kandidatkinjama za upis u program srednješkolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2026./2027. godini

30.06.2026 09:05 | Ministarstvo kulture i medija