Vlada

Plenković u Šibeniku: 'Zaželi' zapošljava 784 osobe, Hrvatska usvaja ciljeve brže od planiranog

Premijer Andrej Plenković sudjelovao je u Šibeniku na uručivanju prvih 36 ugovora iz četvrte faze programa 'Zaželi', vrijednih 37 milijuna eura, koji će omogućiti zapošljavanje 784 osobe za skrb o više od 4.700 starijih i nemoćnih osoba. Tom prilikom naglasio je važnost tog projekta te najavio da će Vlada financirati sve prijavljene projekte u ovoj fazi. Na konferenciji 'Dani regionalnog razvoja i fondova EU' osvrnuo se na globalne izazove, desetogodišnje članstvo Hrvatske u EU te je najavio reviziju Nacionalne razvojne strategije kao jedan od ključnih zadataka buduće vlade. Plenković je istaknuo četiri temeljna pravca razvoja Hrvatske: demografski razvoj, karbonizaciju i održivi razvoj, digitalnu tranziciju te obrazovanje, u koje će se uložiti značajna sredstva iz europskih fondova.

07.12.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Šibenik, Šibensko-kninska županija
Teme:	Vlada RH, Europska unija, Regionalni razvoj, Socijalna skrb, Investicije
Izdvojeni datumi:	2017-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2013-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z, 1950-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 1500-01-01T00:00:00Z
Datum:	7.12.2023. 0:00:00
Kategorije:	Vlada RH, Europska unija, Regionalni razvoj, Socijalna skrb, Investicije
	Andrej Plenković, Šibenik, Zaželi, EU fondovi, Nacionalna razvojna strategija, demografija, energetska tranzicija, digitalna tranzicija, obrazovanje, regionalni razvoj

Zajedno ćemo učiniti Hrvatsku još boljom i ugodnijom za život

Premijer Andrej Plenković u Šibeniku je čestitao svima koji su danas dobili prvih 36 ugovora iz četvrte faze „Zaželi“, ukupne vrijednosti od 37 milijuna eura, koji će omogućiti zapošljavanje 784 osobe koje će skrbiti za nešto više od 4.700 starijih i nemoćnih osoba. Na otvorenju konferencije „Dani regionalnog razvoja i fondova EU“ naglasio je kako je jedna od najvažnijih aktivnosti buduće vlade pristupanje reviziji Nacionalne razvojne strategije. „Mi smo već danas uočili da su ciljevi koje smo pisali prije nekoliko godina već sad zreli za reviziju jer ih Hrvatska usvaja brže i učinkovitije nego što smo tada planirali“, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u Šibensko-kninskoj županiji. Po dolasku u Šibenik sastao se s gradonačelnikom tog grada Željkom Burićem, a potom je sudjelovao na svečanosti uručivanja ugovora sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Poziva „Zaželi“.

U svom govoru, premijer Plenković je naglasio da je Program „Zaželi“ hrvatska invencija, poručivši kako se inteligentno i korisno mogu iskoristiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda, upotpunjena i nacionalnima, onda kada je to bilo potrebno.

„I na taj način smo sustavno 2017., 2020., 2022., i sada, s ovim četvrtim pozivom, krenuli u još jednu turu zapošljavanja onih koji su teže zapošljivi u ruralnim sredinama, uglavnom žena, srednje i starije dobi, a pritom osigurali pomoć onima kojima je ona itekako potrebna“, kazao je Plenković.

„Zaželi“ će omogućiti zapošljavanje 784 osobe

Čestitao je svima koji su danas dobili prvih 36 ugovora iz četvrte faze „Zaželi“, ukupne vrijednosti od 37 milijuna eura, koji će omogućiti zapošljavanje 784 osobe koje će skrbiti za nešto više od 4.700 starijih i nemoćnih osoba.

U ovom kontekstu, spomenuo je i da su se na današnjoj sjednici Vlade našli zakoni o inkluzivnom dodatku i doplatku za djecu te je dana suglasnost za povećanje iznosa sredstava za ugovaranje projekata iz poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Zaželi“, koju je ocijenio važnom političkom odlukom.

Naglasio je da ovaj projekt krasi zemljopisna rasprostranjenost. Kazao je da je nedostajalo nešto sredstava u odnosu na broj prijava za ovu fazu „Zaželi“ pa je Vlada donijela odluku da se kroz idućih nekoliko godina financira baš svaki projekt koji je u ovoj fazi apliciran.

„To je jedna strateška odluka Vlade koja nikoga neće diskriminirati i neće dovesti u pitanje bilo koju metodu odlučivanja nego će prepoznati konkretnu korist ovoga projekta koji je polučio izvanredan uspjeh“, rekao je Plenković, dodavši da ga je pohvalila i povjerenica za regionalnu politiku Elisa Ferreira, koja je posjetila Hrvatsku prije nekoliko mjeseci.

I zato ova odluka o dodatnih 286 kroz sljedećih nekoliko godina i dodatno zalaganje za realokaciju sredstva iz Europskog socijalnog fonda omogućuju da „Zaželi“ ide dalje na dobrobit onih koji će ovime biti zaposleni i onima kojima će ovaj projekt omogućiti odgovarajuću skrb, poručio je premijer.

Europa opterećena velikim izazovima

Posjet Šibeniku, predsjednik Vlade završio je sudjelovanjem na svečanosti otvorenja konferencije „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova 2023“.

Premijer je u svom obraćanju kontekstualizirao vrijeme u kojem se nalazimo, kazavši da su svijet i Europa opterećeni s nekoliko velikih izazova. Kad je riječ o onim sigurnosnim, naveo je rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku, intezivirane ilegalne migracije, demonstracije i nestabilnosti kojima su opterećene brojne države zapadne Europe, u kojima jačaju i politički akteri kojima vjera u Europu i zajedničku suradnju nije prioritet.

Rekao je i da se na razini Europske unije pregovora o reviziji postojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira, i to zbog nužnosti nastavka financijske pomoći Ukrajini, želje pojedinih članica Europske unije da stave veći naglasak na suzbijanje nezakonitih migracija, jačanja daljnje europske industrijske baze, te ubrzanih klimatskih promjena, koje, dodao je, utječu na naš život i stvaraju ogromne štete.

Podsjetio je i da je Hrvatska ovoga ljeta doživjela najveće nevrijeme u povijesti mjerenja svih meteoroloških zbivanja u zadnjih 150 godina, dok je Slovenija imala najveće poplave, a Grčka najveće požare.

Podsjetivši da nedavno održanu konferenciju o klimatskim promjenama u Dubaiju, premijer je izrazio uvjerenje da je ta tema jedna od najbitnijih za hrvatsku budućnost i društvo.

Govoreći o položaju naše zemlje u današnjim okolnostima, kazao je da je Hrvatska, koja je u Europsku uniju ušla 2013., obilježila desetu godinu članstva, jedina je u povijesti europske integracije istoga dana, mjeseca i godine ušla u eurpodručje i Scgengenski prostor, a potom i u Europski stabilizacijski mehanizam te je nadomak članstvu u Organizaciji za ekonomski razvoj i suradnju (OEDC), a pristupanje toj organizaciji očekuje 2026.

Pred budućom vladom zadatak revizije Nacionalne razvojne strategije

Najavio je i da će ministri financija na sutrašnjem sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove u Bruxellesu odobriti naš aneks Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. „Sutra ćemo potvrditi da su ukupni izvori europskih sredstava za ovo desetljeće u kojem provodimo Nacionalnu razvojnu strategiju ukupno dvadeset i pet milijardi eura“, rekao je.

Naglasio je kako je jedna od najvažnijih aktivnosti buduće vlade nakon parlamentarnih izbora pristupanje reviziji Nacionalne razvojne strategije.

„Mi smo već danas uočili da su ciljevi koje smo pisali prije nekoliko godina već sad zreli za reviziju jer ih Hrvatska usvaja brže i učinkovitije nego što smo tada planirali“, poručio je.

Premijer je spomenuo i gospodarski rast, koji raste već jedanaest kvartala za redom te iznio procjene Vlade o rastu gospodarstva od 2,8 posto u ovoj godini. Dodao je da će udio javnog duga u BDP-u biti spušten na 60,7 posto te da u odnosu na 2016., kada smo imali 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog, sada bilježimo 16 zaposlenih na jednog nezaposlenog.

Zajedno smo, kazao je premijer, u proteklih nekoliko godina četverotračnim autocestama povezali Baranja i Istru, a južni dio Dubrovačko-neretvanske županije Pelješkim mostom. Najavio je da je u planu do 2030. brzim cestama povezati ona središta hrvatskih županija, koja trenutno imaju deprivirani prometni položaj. Za primjer je izdvojio povezivanje Farkaševca i Bjelovara, Bjelovara i Virovitice, Križevaca i Koprivnice, zaobilaznicu oko Splita.

Istaknuo je i da se na današnjoj sjednici Vlade raspravljalo o paketu mirovinskih zakona, Zakonu o odgoju i obrazovanju, zakonima o inkluzivnom dodatku i dječjem doplatku te produženom financiranju projekta „Zaželi“, kako bi život građanima učinio još boljim i kvalitetnijim.

Premijer je potom najavio četiri temeljene piste razvoja Hrvatske u sljedećih nekoliko godina.

Potrebno nam je jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskog društva

Kao prvu je naveo demografski razvoj Hrvatske, koju smatra strukturnim problemom hrvatskoga naroda i društva. Nažalost, kazao je, uz sva naša ulaganja rezultati nisu onakvi kakve bismo htjeli. Podsjetio je da je Hrvatska 1950. imala 95 tisuća beba godišnje, a danas oko 33 tisuće.

„To nam jasno govori što nam jest i treba biti prioritet. To nam nisu dovoljne porezne olakšice, viši dječji doplatak, kojeg novim zakonom povećavamo za 90 milijuna eura, a inkluzivni dodatak za više od 250 milijuna eura godišnje“, ustvrdio je Plenković, koji smatra da je za rješenje ovog problema potreban mentalitetni pomak i jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskog društva.

Kazao je i da je 230 tisuća hrvatskih državljana u prvih deset godina članstva iskoristilo temeljno pravo Europske unije o slobodnom kretanju ljudi, ali i naveo trend po kojem se, osobito nakon Covid krize, jedan broj naših građana donosi odluke o povratku u Hrvatsku.

Ubrzati energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije

Uz demografsku revitalizaciju, premijer je izdvojio i karbonizaciju i održivi razvoj, kazavši da je riječ o pitanju bez kojeg niti jedna država, niti jedno društvo i niti jedna ekonomija neće moći ići naprijed.

„Važno je shvatiti da će svijet do kraja ovog desetljeća doći na vrh rezervnih fosilnih goriva, što znači da nakon toga put može ići samo prema dolje. Što bude manje rezervnih fosilnih goriva, njihova cijena će biti viša“, upozorio je Plenković.

Jedini način, pojasnio je, da tome doskočimo je da ubrzamo energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije, koji će pridonijeti i smanjenju emisije stakleničkih plinova, a pritom će nam omogućiti dugoročnu gospodarsku održivost.

Digitalna tranzicija i obrazovanje važno za razvoj i napredak

Treće pitanje je digitalna tranzicija, bez koje, smatra premijer, u vremenu toliko brzog jačanja tehnologije i umjetne inteligencije, niti jedan zakonodavac, bilo da je riječ o međunarodnim organizacijama, državama ili Europskoj uniji, ne može tako brzo regulirati nevjerojatno ubrzani tehnološki razvoj. „I taj element mora biti prioritet i za Hrvatsku u godinama koje su pred nama“, poručio je.

Kao četvrto i ujedno najvažnije pitanje, Plenković je naveo obrazovanje bez kojeg, naglasio je, nema razvoja i napretka. „I upravo smo taj prioritet identificirali kroz europske fondove. Mi ćemo u godinama koje su pred nama, što iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što iz drugih sredstava Kohezijskoga fonda i nacionalnih sredstva uložiti u obrazovni ustav, od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog do visokog obrazovanja 2,7 milijardi eura“, istaknuo je.

Na kraju je kazao da još nije trenutak za uspoređivanje Hrvatske prije i poslije članstva u Europskoj uniji. „Treba nam još nekoliko godina snage, sazrijevanja, iskustava, pa čak i rutine i selektivnosti u onome što radimo kako bismo zajednički uradili sve na ravnomjernom regionalnom razvoju i učinili našu zemlju boljom i ugodnijom za život“, poručio je premijer Plenković.

Plenković u Šibeniku: 'Zaželi' zapošljava 784 osobe, Hrvatska usvaja ciljeve brže od planiranog

Zajedno ćemo učiniti Hrvatsku još boljom i ugodnijom za život

Više sličnih tema

Vlada će kao i uvijek reagirati kako bi zaštitila ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana

Važnih šest mjeseci pred Hrvatskom i cijelom Europskom unijom

Plenković: Želimo graditi Europu koja dobro funkcionira i radi na dobrobit naših građana

Hrvatska i dalje među tri zemlje Europske unije koje imaju najmanje aktivnih slučajeva Covida-19 na milijun stanovnika

Hrvatska je premostila krizu, svi koji nas prate vjeruju nam jer vide kredibilitet i smjer našeg djelovanja

Nastavak jačanja gospodarske suradnje s Velikom Britanijom, ostajemo partneri i saveznici

Potvrđujemo prijateljske i partnerske odnose, potpora teritorijalnom integritetu i cjelovitosti Ukrajine

Uz mjere Vlade nastavljamo štititi građane i gospodarstvo od rasta cijena energenata i doprinosimo rastu BDP-a

Hrvatska dosegla najviši kreditni rejting u svojoj povijesti

Plenković: Bez ključnih operacija u Domovinskom ratu poput Bljeska, ne bi bilo slobodne Hrvatske kakvu uživamo danas

Vjerujem da će inflacija nastaviti usporavati; Jasna refleksija Vladinog paketa mjera

Imenovanje Dubravke Šuice potpredsjednicom Europske komisije potvrda je hrvatske snage u Europskoj uniji

Plenković: Očuvali smo radna mjesta i snažno stali uz radnike, broj osiguranika danas veći nego 2019. i 2020.

Plenković: Želimo da obnova bude prigoda za gospodarsku i društvenu revitalizaciju Banovine

Plenković: Želimo da obnova bude prigoda za gospodarsku i društvenu revitalizaciju Banovine

Plenković: Mikuš Žigman bit će nova i važna karika u Vladi

Hrvatska će pomoći Ukrajini u procesu razminiranja i odgovornosti za ratne zločine

Privrženi smo jačanju veza domovinske i iseljene Hrvatske

Ostvarili smo jako dobre rezultate u borbi protiv koronavirusa

Države EU-a reagirale su jako dobro u zaštiti radnih mjesta, zaposlenosti i funkcioniranju gospodarstva

Nove obavijesti

Spriječena u krijumčarenju stranih državljana

Prometne nesreće u kojima su vozači bili pod utjecajem alkohola

Recidivist zbog vožnje pod utjecajem alkohola kažnjen s 2000 eura

Osumnjičen za kaznena djela nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari te protuzakoniti lov i ribolov

U sklopu akcije „Manje oružja – manje tragedija“ dragovoljno predana puška ručne izrade

Pitomača: S 2,20 g/kg upravljao električnim romobilom pa smješten u posebnu prostoriju

U Pitomači u istom danu ozlijeđeno dvoje djece na električnim romobilima – apel roditeljima

Razriješena krađa iz hotelskih soba u Crikvenici

Talijanski državljanin kroz Tomašicu vozio 135 km/h na dionici gdje je ograničenje 50 km/h

Teško ozlijeđen maloljetni motociklist u prometnoj nesreći

Požar na vozilima

Podsjećamo građane na obvezu odjave vozila

Ukradena tri bicikla

Evidentirane dvije prometne nesreće

Sažetak događaja u protekla 24 sata

Preventivne aktivnosti „Sigurno na vodi“ povodom Svjetskog dana prevencije utapanja